DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 83 <-- 83 --> PDF |
je znatno veći u sastojinama na Bistra planini, nego u sastojinama Kožufa, ali bi se »ta razlika mogla znatno smanjiti pomaganjem jeli u sastojinama na Kožuf Planini« zaključuju autori svoj rad. 14. Georgievski Ž.: Tehnološka svojstva trepetljikovine (Populus tremula) (str. 175—196, sažetak ma engleskom). Trepetljika je u SR Makedoniji dosta raširena, a osobito u šumskom pojasu bukve. Stoga se i Šumarski institut u Skopju uključio u rad savezne teme »Istraživanja anatomskih i tehnoloških svojstava bukve i topola u cilju pronalaženja metoda selekcije i tehnike uzgajanja« pa je i ovaj rad sastavni dio te teme. Predmet istraživanja bila je trepeti jikovina iz istočnog dijela SR Makedonije (Berovsko područje) i južnog (Bitoljsko područje). Trepet ijikovina iz oba ova područja pokazala je dobra tehnička svojstva, dobar elasticitet te upotrebljivost i za krovne konstrukcije. Razlike između ovih dviju jiodručja nema. 15. Popovski P.: Utjecaj NPK gnojiva na razvoj sadnica vajmutovca (fiiius strobus) u rasadniku (str. 197—207, sažetak na engleskom). Rako se u radu ne nalaze podaci o svojstvima tla u rasadniku Centra za melioraciju šuma u Kažam, gdje je izvršen pokus gnojenja, to iznijeti podaci imaju samo ilustrativnu vrijednost, jednogodišnji vajmutovac imao je najjači prirast kod upotrebe gnojiva NPK u omjeru 20 + 40 + 20 gr/m2 ili y0 gr/m2 uiree, a dvogodišnji uz upotrebu Nfrv smjese 90 + 60 + 2u gr/m2 i 90 + + 80 + 20 gr/im*. U odnosu na negnojeno tlo visina jednogodišnjih biljaka bila je za cea VOVo´ veća, a dimenzije dvogodišnjih bile su za 23´´/o veće kod visina a 5/,7IJ/i> ipromjera korjonovog vrata. 16. B at´ko vsJsi D.: Biološko-kvalitetna struktura i prirodno pomlađivanje bjeloborovih sastojina na planinskom masivu Nidže (str. 209—217, sažetak na ruskom). Planinski masiv Nidže relativno je bogat sastojinama bijelog bora. Bijeli bor tvori redovno čiste sastojine dok je orni bor primješan na manjoj površini od svega nekoliko ha. Geološka podloga je silikatno istijenje (granit, gnajs, liskun), tlo smeđe šumsko kiselo različitog pH sa znatnim učešćem površinskog stijenja. Tereni su strmi s nagibom redovno većim od 20°. Fitocenološka pripadnost sastojina: makedonska acidot´ilna šuma bijelog i crnog bora (Pinetum silvestris-nigrae macedonicum, Horv. et Em). Uz takve uvjete, u prašumskim sastojinama, na prvu kvalitetnu Masu otpada 739 stabala po ha ili 76,82´V» od ukupnog broja odnosno 796 stabala prve biološke grupe ili 82,75!7» od ukupnog broja stabala po ha. Prirodno pomlađivanje bijelog bora na progalinama (prirodnim otvorima, prirodnim prugama i si.) vrlo je dobro. Naprotiv, u sastojinama u kojima je izvršena podmladna sječa broj bjeloborovog podmlatka znatno je manji uz smanjenu vitalnost. 17. Trpko v B.: Prosječni godišnji prirast poljske jarebice (Perdrix perdrix L.) i odnos težinskih frekvenci podmladnog i matičnog dijela fonda (str. 219—226, sažetak na engleskom). Poljska jarebica u SR Makedoniji živi do 100 iri nad morem ali je najbrojnija do 500 m uz jezerske i irijeöne doline. Ona je značajna lovna divljač za Makedoniju te se od 1969. god. nalazi na prvom mjestu po broju odstrijeljenih primjera u odnosu na drugu divljač, a 1970. god. npr. odstirijeljeno ih je oko 54.000 komada. Autor je utvrdio da godišnji prirast ove divljači iznosi blizu 6S7o te da od ukupnog godišnjeg prirasta 13,6IJ/o otpada na nedovoljno odrasle mlade druge generacije. 18. Kar ama.n Z., H adž i - Ri s t o v a Lj. i Kamilovski M.: Prilog poznavanju entomolaune na munioi (Pinusheldreichi) (str. 255—255, sažetak na njemačkom). Provedenim entomološkim istraživanjima 1971/72. u sastojinama munike na Šar-planini i na Prokietijama utvrđeno je 17 podkornjaka. Od tih su najčešći Ips amitinus i Ips sexdentatus, a dosta je čest i Pissodes pini. Defolijatora i ostalih kukaca (Laohnida, Aphinida i dr.) bilo je vrlo malo. 19. H a d ž i - R i s t o v a L.: Dinamika populacije male topolove sovice (Nycteola asiatica Krul.) u Makedoniji (str. 257— 262, sažetak na engleskom). Monokulture podignute na većim površinama, konstatira autorica, vrlo su pogodna sredina za razvoj brojnih insekata pa tako i male topolove sovice. U Makedoniji ova sovica razvija 4 generacije (u jednoj godini) od kojih je najbrojnija i najvitalnija prva, a najslabija četvrta. 20. Krstevski D.: Proučavanje vremena potrebnog za puno klupiranje na pokusnoj površini u niskoj hrastovoj šumi (str. 263—270, sažetak na engleskom). 447 |