DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 83     <-- 83 -->        PDF

je znatno veći u sastojinama na Bistra
planini, nego u sastojinama Kožufa, ali
bi se »ta razlika mogla znatno smanjiti
pomaganjem jeli u sastojinama na Kožuf
Planini« zaključuju autori svoj rad.


14. Georgievski Ž.: Tehnološka svojstva
trepetljikovine (Populus tremula)
(str. 175—196, sažetak ma engleskom). Trepetljika
je u SR Makedoniji dosta raširena,
a osobito u šumskom pojasu bukve.
Stoga se i Šumarski institut u Skopju
uključio u rad savezne teme »Istraživanja
anatomskih i tehnoloških svojstava
bukve i topola u cilju pronalaženja metoda
selekcije i tehnike uzgajanja« pa je
i ovaj rad sastavni dio te teme. Predmet
istraživanja bila je trepeti jikovina iz istočnog
dijela SR Makedonije (Berovsko
područje) i južnog (Bitoljsko područje).
Trepet ijikovina iz oba ova područja pokazala
je dobra tehnička svojstva, dobar elasticitet
te upotrebljivost i za krovne
konstrukcije. Razlike između ovih dviju
jiodručja nema.
15. Popovski P.: Utjecaj NPK gnojiva
na razvoj sadnica vajmutovca (fiiius
strobus) u rasadniku (str. 197—207, sažetak
na engleskom). Rako se u radu ne
nalaze podaci o svojstvima tla u rasadniku
Centra za melioraciju šuma u Kažam,
gdje je izvršen pokus gnojenja, to iznijeti
podaci imaju samo ilustrativnu vrijednost,
jednogodišnji vajmutovac imao
je najjači prirast kod upotrebe gnojiva
NPK u omjeru 20 + 40 + 20 gr/m2 ili
y0 gr/m2 uiree, a dvogodišnji uz upotrebu
Nfrv smjese 90 + 60 + 2u gr/m2 i 90 +
+ 80 + 20 gr/im*. U odnosu na negnojeno
tlo visina jednogodišnjih biljaka bila je
za cea VOVo´ veća, a dimenzije dvogodišnjih
bile su za 23´´/o veće kod visina a
5/,7IJ/i> ipromjera korjonovog vrata.
16. B at´ko vsJsi D.: Biološko-kvalitetna
struktura i prirodno pomlađivanje bjeloborovih
sastojina na planinskom masivu
Nidže (str. 209—217, sažetak na ruskom).
Planinski masiv Nidže relativno je
bogat sastojinama bijelog bora. Bijeli bor
tvori redovno čiste sastojine dok je orni
bor primješan na manjoj površini od svega
nekoliko ha. Geološka podloga je silikatno
istijenje (granit, gnajs, liskun), tlo
smeđe šumsko kiselo različitog pH sa
znatnim učešćem površinskog stijenja.
Tereni su strmi s nagibom redovno većim
od 20°. Fitocenološka pripadnost sastojina:
makedonska acidot´ilna šuma bijelog
i crnog bora (Pinetum silvestris-nigrae
macedonicum, Horv. et Em). Uz takve
uvjete, u prašumskim sastojinama,
na prvu kvalitetnu Masu otpada 739 stabala
po ha ili 76,82´V» od ukupnog broja
odnosno 796 stabala prve biološke grupe
ili 82,75!7» od ukupnog broja stabala
po ha. Prirodno pomlađivanje bijelog
bora na progalinama (prirodnim otvorima,
prirodnim prugama i si.) vrlo je dobro.
Naprotiv, u sastojinama u kojima je
izvršena podmladna sječa broj bjeloborovog
podmlatka znatno je manji uz smanjenu
vitalnost.


17. Trpko v B.: Prosječni godišnji
prirast poljske jarebice (Perdrix perdrix
L.) i odnos težinskih frekvenci podmladnog
i matičnog dijela fonda (str. 219—226,
sažetak na engleskom). Poljska jarebica
u SR Makedoniji živi do 100 iri nad morem
ali je najbrojnija do 500 m uz jezerske
i irijeöne doline. Ona je značajna
lovna divljač za Makedoniju te se od 1969.
god. nalazi na prvom mjestu po broju
odstrijeljenih primjera u odnosu na drugu
divljač, a 1970. god. npr. odstirijeljeno
ih je oko 54.000 komada. Autor je utvrdio
da godišnji prirast ove divljači iznosi
blizu 6S7o te da od ukupnog godišnjeg
prirasta 13,6IJ/o otpada na nedovoljno odrasle
mlade druge generacije.
18. Kar ama.n Z., H adž i - Ri s t o v a
Lj. i Kamilovski M.: Prilog poznavanju
entomolaune na munioi (Pinusheldreichi)
(str. 255—255, sažetak na njemačkom).
Provedenim entomološkim istraživanjima
1971/72. u sastojinama munike
na Šar-planini i na Prokietijama utvrđeno
je 17 podkornjaka. Od tih su najčešći
Ips amitinus i Ips sexdentatus, a dosta
je čest i Pissodes pini. Defolijatora i ostalih
kukaca (Laohnida, Aphinida i dr.)
bilo je vrlo malo.
19. H a d ž i - R i s t o v a L.: Dinamika
populacije male topolove sovice (Nycteola
asiatica Krul.) u Makedoniji (str. 257—
262, sažetak na engleskom). Monokulture
podignute na većim površinama, konstatira
autorica, vrlo su pogodna sredina za
razvoj brojnih insekata pa tako i male
topolove sovice. U Makedoniji ova sovica
razvija 4 generacije (u jednoj godini) od
kojih je najbrojnija i najvitalnija prva,
a najslabija četvrta.
20. Krstevski D.: Proučavanje vremena
potrebnog za puno klupiranje na
pokusnoj površini u niskoj hrastovoj šumi
(str. 263—270, sažetak na engleskom).
447