DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Za molik´U na Pelisteru korišćeni su podaci ranijih istraživanja (Guguševski M.: Strukturni elementi i dirvnoproduktivna sposobnost sastojina molike u ass P.teridio pine tum peucis na Pollster u SR Makedoniji, Zbornik simpozija o molici, 1969.) te istraživanja rnolikinih sastojina na Šar planini izvršenih u svrhe ovog rada. Utvrdili su binomnu strukturu sastojina, osim na jednoj plohi na Šar planini u kojoj je struktura hiperbolična. Nadalje je ustanovljeno da je prirast molike na Šar planini, gdje se nalazi na manjim površinama, veći u odnosu na prirast molikovih sastojina na Pelisteru. 9. G r u j o s k a Milica: Neke važnije gljive na moliki i muniki na Šar planini (str. 113—19, sažetak na engleskom). Autorica je utvrdila u tim borovim sastojinama postojanje 12 vrsta gljiva (Lophodermium pinastri, Stereum sanguiletum, Airmilaria mellea, Ungulina annosa i dr.). Za sada su, naglašava autorica, uglavnom prisutni saprofiiti ili slabi paraziti. Evo i stanovitih zanimljivosti: Lophodermium pinastri (Schraed.) Chev. čest je i masovan na moM´ki, bilo na stojećim stablima bilo na otpalim iglicama, a na muniki je rijetko zabilježen i s malim napadom; Ungulina annosa (Er.) Pat. od svibnja mjeseca do u kasnu jesen na moliki razara srčevinu, a na muniki naprotiv bjeliku, a srčevina ostaje dugo vremena netaknuta. No u oba slučaja U. annosa je izraziti saprofit, tj. nema je na živim stablima. 10. Kuševska Mi lik a: Fakultativna diapauza za Gypsonoma aceriana Dup. u uvjetima konstantne eksperimentalne sredine (str. 121—128, sažetak na engleskom). Ovo saopćenje M. Kuševske sadrži nastavak njezinih istraživanja biologije ovog topolovog savijača iz 1963/65. godine (doktorska disertacija 1965. god.). Istraživanja su izvršena u vremenu od 10. V 1971. do 30. X 1972. god. d pokazala su da ovaj štetnik uz povoljne uvjete bez prekida nastavlja svoje životne cikluse (u prirodi ima dvije generacije: proljetnu i jesensko-proljetnu). Prosjek ciklusa sukcesivnih generacija iznosi 60,3 dana (u granicama od 52,5 do 65,6 dana) što znači da je u označenom vremenu autorica uzgojila 12 generacija. Neprekidnost životnih ciklusa autorica je postigla u laboratorijskim uvjetima uz stalnu temperaturu od 24" C, relativne vlage zraka 71% i uz osiguranje svježeg mladog lišća topole, u ovom slučaju klona I — 45/51, 11. Guguševski M., Ivanov D., Hadži-Georgijev K. i Ivano v- s k i C: Proučavanje oblika bukovih stabala na Plačkovioi (str. 129—142, sažetak na njemačkom). U ovom radu iznijeti su rezultati istraživanja obličnih brojeva i koeficijenata za bukova stabla iz sastojina u gospodarskoj jedinici Plačkovica (šumsko gospodarstvo Kočane). Uz korišćenje 303 modelna stabla u debljinskim razredima od 12,5 do 77,5 om i visina 12— 24 m, autori su utvrdili da je stabalni oblični broj 0,645, a oblični broj debla 0,481. »Općenito uzevši bukva ina Plačkovici je slabija od bukve na Belasioi ali nešto bolja nego bukva po Šurićevim tahlicama « zaključuju autori svoj rad. 12. Hadži-Georgijev K., Guguševski M., Ivanov D. i Ivamovski C: Dinamika rasta i prirasta običnog i srebrnastog čempresa u nasadu u Gevgegeliji (str. 143—152, sažetak na njemačkom). Radi se o komparativnom nasadu običnog (C. sempervirens L.) i arizonskog (C. glabra Gr.) čempresa uzgojenom u rasadniku blizu sela Mnin-Gevgelisko. Na kraju pete godine visina običnog čempresa iznosila je 2,30 m, a arizonskog 2,44 m, s maksimalnim godišnjim prirastom običnog čempresa s 58,1 cm, a arizonskog s 61,3 cm. Navod autora da čempres »insekti slabo napadaju« (str. 143) mora se danas s rezervom uzeti -uzevši u obzir jake napade čempresovog krasnika (Buprestis cupressi) na području Splita4. 13. Hadži-Georgiev K. i Krstevs k.i K.: Komparativna proučavanja rasta i prirasta jele na planinama Kožuf i Bistra (str. 153—173, sažetak na njemačkom). Jela na obje planine nalazi se u istoj asocijaciji — as. Fagetum montanum sub. abietetosum i na istim nadmorskim visinama (između 1200 i 1600 m). Prosjek godišnjih oborina kreće se oko 1.100 mm, time da je na Kožuf Planini (objekt Došnica) nešto veći nego na Bistri (objekt Mavrovo). Međutim, razlike prosječnih godišnjih temperatura su velike, jer se ova u objektu Mavrovo kreće od 7,40° do 5,5" C, a u objektu Došnica između 10,30 do 8,3" C. Razlike su i u tlu: u Mavrovu je smeđe šumsko kiselo (pH 5,5), a u Došnici isto smeđe šumsko ali nerazvijeno. Visinski, debljinski a i prirast mase 4 Marinković B.: Zaraženost borovih stabala na Marjanu s Trametes pini (Broh) Fr, Šumar ski List 1961., str. 471. i Borić J. i Sinovčić I.: Rekultivacija veleparka Marjan, Hortikultura 1973,, br. 4. |