DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 81 <-- 81 --> PDF |
če te smolarenja, s asocijacijom Pulsatillo- Pinetum nigrae, tla su humusnokarbonatna ili smeđa. 3. G u desk i A., Popnikola N., St amen kov M., Đorđeva M.: Morfološko- fiziološka ispitivanja polena munike (Pinus heldreicbii — P. leucodermis (Antoin/Margr.) — str. 39—48, sažetak na njemačkom. Predmet ispitivanja bila su polenova zrnca munike iz autohtonih sastojina na Kosovu. Morfološko-fiziološka svojstva ispitivanih zrnaca pokazala su priličnu varijabilnost. 4. E m H.: Širina ekoloških amplituda nekih balkanskih endema i subendema (str. 49—54, sažetak na njemačkom). U ovom radu autor je saopćio podatke o uspijevanju Paneićeve omorike, munike, molike, divljeg kestena i jorgovana izvan njihovog autohtonog areala i staništa. Sve tri nabrojene četinjače imaju vrlo široku ekološku amplitudu: od submediteransko- komtinentalne do subarktičke (u Finskoj na geografskoj širini od 62")ä. Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), također, dobro uspijeva (ovjeta i rodi sjemenom) u sjevernim područjima Skandinavije i Rusije, ali njegov normalni razvoj ovisi o lokalnim ekološkim uvjetima te, npr., u gradskim nasadima često mu se suši lišće i otpada3. Jorgovan (Syringa vulgaris L.) je vrsta termokserofilnih cenonza, ali se, već od 16. stoljeća, gaji u cijeloj Evropi. 5. Nikolovski Trajko, Matvej e v a Jana, S t e v č e v s k i Jovan: Sindinamski razvoj vegetacije i tla u arealu Ass. carpinetum orientalis typicum na tvrdim vapnencima SR Makedonije (str. 55—61, sažetak ina engleskom). Ovaj rad dio je elaborata »Korelacioni odnosi između tla i različitih tipova degradacija šumsfa>travnih vegetacija na goletima u submediteranskom području SR Makedonije «. Degradacij ske (razvojne) stadije vegetacije i tla rte mikroklimatske odnose za pojedini stadij autori su dali u preglednoj tabeli uz kraći tekstualni prikaz. Iz početnog stadija niske bjelograbove šume s hrastom siadunom (Qu. conferta) nastaju, kao posljedica djelovanja čovjeka, šikare bijelog graba s maklenom (Acer monsspessulanum), a ove prelaze uŠibi jak s različitim vegetacijskim tipovi2 1972. godine posađeno je nekoliko stabala omorike oko spomenika J. Pančiću ispred hotela »Omorika« u Crikvenici. 3 Tako npr. lišće divljeg kestena već početkom kolovoza požuti i osuši se u drvoredu uz more u Poreču. ma (Buxus-tip, Svringa-tip, Jasminum-tip, Paliurus-tip i dr.); zatim slijede dva stadija pašnjaka te tri kamenjara od kojih je posljedni stadij kompaktnih stijena s pukotinama, tipom tla inicijalnih rendzina (A/C) i vegetacijskim tipom Micromeria juliana — Inula Candida. Do stadija kamenjara kompaktnih stijena dolazi redovno na površinama nagiba preko 25° i ekspozicija od istočne do jugozapadne. 6. Džekov Slavčo ima dva rada: — Crataegus orientalis Pali. u SR Makedoniji (str. 63—76, sažetak na njemačkom) i — Novi taksom glog (Crataegus L.) u dendroElori Makedonije {str. 227—251, sažetak ina njemačkom). Iz naslova prvog rada vidi se, da se obrađuje Cr. orientalis Pali., a u drugom radu prikazane su dvije nove svojte iz roda Crataegus koje je autor nazvao Cr. villosa sp. nova te Cr. monogyna Jacq. var. sericea var. nova. Sva tri ova gloga za sada registrirana su, s malim izuzecima, samo u zapadnom dijelu SR Makedonije. Izuzetak je Cr. orientalis koji je konstatiran na 30 nalazišta u zapadnoj Makedoniji, a na 2 u istočnoj (brdski masivi Golak i Vlajna) te Cr. monogyna var. sericea var. nova koji je u zapadnoj Makedoniji konstatiran na 20 nalazišta, a u istočnoj na jednom (u-masivu Plačkovica). Svi se ovi glogovi nalaze na većim nadmorskim visinama (od 580 m na više, ali pretežno iznad 1000 m). Ne ulazeći detaljnije u morfološke opise ovih vrsta, naglašava se samo, da su oba rada s brojnim ilustracijama lista i ploda. Kao posebnu zanimljivost navodimo fotografiju stabla Cr. monogyna var. sericea var. nova na Uinskoj planini (Ohridsko područje) promjera 69 cm na visini 1,30 m. 7. Nikolovski T r. i Mirčevski S.: Biološkojkvalitativne karakteristike nekih razvojnih stadija degradiranih i sačuvanih šuma kitnjaka na Babuni (str. 77—92, sažetak na njemačkom). Rezultat autorovih ispitivanja biološko-kvalitativnih karakteristika razvojnih stadija neke sastojine jest taj, da se postojanje degradacije neke sastojine (šume) može najbolje utvrditi poznavanjem sastojinske strukture po kvalitetnim grupama. 8. Gu´guševski M., Hadži-Georgiev K., Ivanov D. i Ivanovski C.: Proučavanje strukturnih elemenata sastojina molike na Pelisteru i Šar-planini (str. 93—112, sažetak na njemačkom). |