DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 80 <-- 80 --> PDF |
JUBILEEN GODIŠEN ZBORNIK Po povod 25-godišninata na zemljodelsko- šumarskiot fakultet na univerzitetot — Skopje, Šumarstvo — Skopje 1973. Jubilarni svezak Zbornika Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Skopju opet dononsi nekrolog jednom od pionira šumarske nastave i nauke u Makedoniji, nekrolog prof, dr Iliji M i h a j 1 o v u (u prethodnom svesku komemoriran je prof, dr Br. Pejoski). Dr. I. Mihajlov, koji je 1930. godine diplomirao šumarstvo na Pol´joprivredno-šumarskom fakultetu u Sofiji, a 1939. godine doktorirao na poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu na osnovu disertacije »Numeričko bonitiranje šumskih stojbina«, bio je profesor dendrometrije i uređivanja šuma te predstojnik katedre za uređivanje šuma od osnivanja skopskog Poljoprivredno- šumarskog fakulteta (1947. sod.) do dana smrti (15. VIII 1973. god.). Tokom četrdesetgodišnje znanstvene djelatnosti objavio je preko 60 znanstvenih i stručnih radova na makedonskom, hrvatskosrpskom, bugarskom i njemačkom jeziku te napisao udžbenike iz dendrometirije i uređivanja šuma ne samo za studente šumarstva nego i za srednju šumarsku školu. Sadržaj ovog jubilarnog sveska Zbornika je slijedeći: 1. Pejosik i B.: Povodom 75-godišnjice opisa šumskog gospodarstva u Makedoniji (str. 5—9)1. Iz ovog prikaza B. Pejoskog saznajemo, da je 1900. god. u Plovdivu (Bugarska) tiskom objavljen »Izvještaj Nj. C. V. Ferdinanda I-om, bugarskom knezu, o jednoj naučnoj ekskurziji u Makedoniji « koji je podnio K. Bajkušev, šumarski inspektor. Ovu naučnu ekskurziju Bajkušev je izvršio 1897. godine zajedno s dvorskim vrtlarom (bugarskog dvora) I. Kelerom. Svrha Bajkušev-Kelerove ekskurzije bila je utvrđivanje stanja šuma na području Makedonije, u ono doba još u sklopu Otomanskog carstva. Izvještaj, između ostalog, sadrži popis šumskih vrsta počam od hrastova (njih 8), ´koji tvore najveći dio makedonskih šuma, do pajasena i eukalipta od listača, te od borova (među kojima i alepskog, primorskog te pinjola) do jele i smreke od četinjača. Posebno je naglašena devastiranost hra 1 Imenovanje autora u ovom referatu odgovara imenovanju u Sadržaju Zbornika. stovih šuma te pomanjkanje građevnog drveta kojeg se manjak nadoknađuje uvozom iz Austrije, Rumunjske i Rusije. Šume po vlasništvu bile su državne, općinske, crkvene i privatne, a šumarska služba bila je organizirana tako da je svaki vilajet (pokrajina) imao jednog šumarskog inspektora, 1—2 pomoćnika inspektora, 7—10 nadzornika i 20—30 čuvara šuma. Ovaj danas najstariji opis makedonskih šuma i šumarstva nalazi se u knjižnici Katedre za dendrologiju na VLTI u Sofiji. 2. Spirovski Jovan ima objavljena dva rada: — Smeđa šumska tla u pojasu bukve na Buševskoj planini (str. 11—24, sažetak na engleskom), i — Tla na planinskim pašnjacima Suve Planine SRM (str. 25—37, sažetak na engleskom). Buševska planina nalazi se u JZ dijelu SR Makedonije južno od Golena (Velika) Reka — gornjeg toka rijeke Treske s najvišom kotom 1791 met. Na toj planini najrasprostranjenija je bukova šuma i to na sjevernim ekspozicijama u obliku sastojina, a na južnim kao grupe stabala svojedobnih sastojina. Pojas bukve počinje na 800 met. nad morem kao nastavak pojasa grabovih šuma i dopire do najvišeg vrha. Cenoze su Fagetum submontanum, Fagetum montanum i Fagetum subalpinum. Kako geološka podloga nije jednaka (različiti silikatni materijal), a kako nisu ni klimatski uvjeti istovjetni to su i tla različita, od nezasićenog do podzolastog smeđeg šumskog tla. Nezasićena tla zauzimaju najveću površinu, a opodzoljena nalaze se u najvišim dijelovima područja. Suva Planina, na koju se odnosi ovaj rad, ogranak je planinskog masiva Jakupica (JZ od Skopja). Na sjevernoj ekspoziciji pašnjaci počinju na cea 1400 met, ali glavnina ih se nalazi na nadmorskoj visini od oko 1750 met. Tla ovog područja su tipa planinsko-livadnih crnica razne reakcije (koja je ovisna o dubini pedološkog sloja). Najplića tla neutralne su reakcije s vegetacijom as. Edraeantheto- Helienthemetum balcaniioi, na srednje dubokim dijelovima reakcija tla je slabo kisela s vegetacijom as. Onobryceto-Festucetum cyllenicae, a tla dubine 50—60 om umjereno su kisela s vegetacijom as. Geranieto-Poetum violaceae i Deltoido Nardetum. Na susjednim pašnjacima, devastiranim od požara i prekomjerne sje |