DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Posebno poglavlje predstavlja štetno djelovanje domaćih životinja i divljači. U posebnom poglavlju obrađeni su šumski požari, kojima je dat odgovarajući opseg u udžbeniku. Šumski požari predstavljaju veoma štetni faktor pa je autor uložio mnogo truda da opiše veličine štete, ali i uvjete u kojima se požari najčešće pojavljuju. Veoma je korisno što je autor upotrebio stranu, a naročito američku stručnu literaturu o požarima, jer su upravo Amerikanci, zbog ogromnog prostranstva šuma i velikih požara koji su lamo harali, vrlo dobro obradili uzroke nastajanja požara i mjere suzbijanja. Autor je do detalja opisao te mjere ikao i organizaciju suzbijanja i uvađa studente u jedno kod nas nedovoljno obrađeno naučno tretiranje ovoga problema. Bila je veoma korisna ideja autora da unese u udžbenik i naše zakonske propise o obaveznom vršenju mjera za sprečavanje šum. požara i njihovo suzbijanje. Ovo poglavlje obuhvaća specijalne mjere opreznosti, tehničke, uzgojne i uređajne mjere. Autor je, također, opisao mjere za otkrivanje požara: sistem osmatračnica, oprema promatračkih stanica, sistem komunikacija, transporta, te potrebnu opremu za suzbijanje požara raznim metodama, počam od jednostavnih metoda suzbijanja na manjim površinama do kompliciranih velikih akcija na velikim površinama. Na koncu je opisao i postupak sa sastojinama koje isu oštećene od požara, što je autoru naročito uspjelo, budući se autor i sam bavio uzgojnim radovima za vrijeme svojeg službovanja u praksi. Interesantno poglavlje u knjizi je na kraju ono koje govori o uzrocima epidemijskog ugiban ja i sušenja šuma. Tu su opisane pojave masovnog sušenja hrastovih sastojina, ugibanje i sušenje brijestova, bukovih, jasenovih, johinih, smreko vih, jelovih i ariševih sastojina. Ova veoma aktualna problematika tretira te pojave na način koji se temelji na modernim gledanjima na šumu kao ´komponentu ekosistema. Iako nije bilo moguće osvjetliti sve karike u lancu uzroka koji dovode do sušenja, autor je prihvatio tezu o kompleksu faktora u prvom redu ekoloških, koji u određenoj konstelaciji rezultiraju sušenjem cijelih sastojina. U ovom poglavlju autor je iznio i rezultate svojih vlastitih istraživanja uzroka sušenja hrastovih sastojina i brijesta u nas. Na konou je autor naveo radove u šumskom gospodarstvu nakon velikih katastrofa. Kao zaključak mogli bi navesti slijedeće: Udžbenik iz Zaštite šuma, svojom materijom obrađuje sve ono što je predviđeno nastavnim programom iz toga predmeta za studente šumarstva Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Proširena materija pridonaša boljem shvaćanju pojave koje dovode do šteta u šumama i kalamiteta, a ona će dobro poslužiti i stručnjacima u praksi. Materija je obrađena metodički vrlo dobro. Naučno opravdani redoslijed poglavlja s pedagoškog stanovišta je vrlo dobar, jer uvađa studenta u biocenozu sastojine i omogućuje da shvati štetnost i korist pojedinih organizama ili akcija u šumskom gospodarstvu. Knjiga je suvremena i moderna jer je autor koristio pored klasičnih i najnovije rezultate objavljene u domaćoj i stranoj literaturi kao i rezultate iz vlastitog iskustva. Stoga ova knjiga predstavlja u našoj zemlji drugi uspjeli pokušaj da se popuni praznina u jednoj grani šumarske nauke, koju su teško osjećali i studenti na fakultetu. Knjigu će sa zadovoljstvom prihvatiti i naša stručna javnost. Prof, dr Milan Androić |