DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 77 <-- 77 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Zlatko Vajda: NAUKA O ZAŠTITI ŠUMA Ovih dana izašla je u nakladi Školske Knjige Zagreb, knjiga Nauka o zaštiti šuma, čiji je autor prof, dr Zlatko Vajda. Knjiga ima 482 stranice, ilustrirana je sa 158 vrlo uspjelih slika. Knjiga je štampana kao udžbenik Zagrebačkog Sveučilišta u tvrdom uvezu, a tisak je Grafičkog Zavoda Hrvatske, Zagreb. U svakoj zemlji privredna politika orijentira se u prvom redu na one grane za koje u zemlji postoje dovoljne zalihe kvalitetne sirovine. Upravo stoga šumarstvo i drvna industrija spadaju među one grupacije koje u našoj zemlji sada i u perspektivi imadu sve uvjete za ´intenzivni razvoj. Opći porast produkcije kod nas i u svijetu reflektira se na povećanu potrošnju drva bilo kao sirovine za kemijsku preradu ili za dobivanje finalnih proizvoda drvne industrije. No, intenzivna eksploatacija u toku prošlog i ovog stoljeća dovela je naše šume u stanje u kome je šumski fond pao na 50%> od normalnog, a prošlogodišnji prirast iznosi tek 1/3 od mogućeg optimalnog prirasta. Zato se u svim planovima šumarstva postavljaju kao prioritetni zadaci kvantitativno i kvalitativno povećanje šum. fonda. No, sve mjere koje se svode na očuvanje sadašnjih šuma na introdukciju četinjara u šume lišćara, na uzgoj brzorastućih vrsta četinjara ili liščara, na što se ulažu veoma velika financijska sredstva, ne mogu imati uspjeha bez efikasne zaštite šuma. Štete koje nastaju u šumama, na sjeoinama i skladištima uslijed nekontroliranog djelovanja abiotičkih i biotičkih faktora impresioniraju svojom veličinom. Ciljevi naše šumarske politike neće biti realizirani ukoliko i dalje dopustimo da nastaju štete u onim razmjerima kakovi su bili dosada, šumarski stručnjaci nalaze se daikle u pogledu zaštite šuma i šumskih produkata pred odgovornim zadacima. Zato su za sticanje znanja iz područja zaštite šuma veoma zainteresirane proizvodne organizacije, koje sve više shvaća ju i potrebu postdiplomskog studija iz ove grane nauke. Zaštita šuma kao nauka razvijala se paralelno sa ostalim područjima šumarske nauke, a u prvom redu sa uzgajanjem šuma. Ipak po objavljenim djelima Zaštita šuma se ograničila više na dvije discipline na ikojima se osniva: na Šumarskoj fitopatologiji i šumarskoj entomologiji. Veliki dio zaštite šuma koji se odnosi na abiotičke faktore kao i požare nije nalazio svoje mjesto u tim djelima. Razvojem i napretkom ekologije, naročito sinekologije, zaštita šuma dobiva značajne priloge za osvjetljavanje mnogih pojava koje su u šumarstvu imale za posljedicu kalamitete. Ekologija kao nauka omogućila je i dalje da se zaštita šuma ne tretira samo kao disciplina koja će se baviti represivnim mjerama zaštite, već se težište kao i u medicini baca na higijenu šuma i na preventivne mjere. No, ovakav brzi razvoj nauke nije praćen i brzom pojavom adekvatnog djela iz područja zaštite šuma. Moglo bi se reći da je u tom pogledu dosada najbolje uspio Schwerdtfeger sa svojom knjigom: Waldkrankheiten. Ostali inostrani pisci: Neger, Wagner, Swaner, Hess-Beak, Dimitrov i još neki drugi dali su u svojim vrijednim djelima opis mnogih štetnih pojava, njihove uzroke, a dijelom i sprečavanje, no moglo bi se reći da su oni posvetili više pažnje uzročnicima patoloških pojava u objektu na kome one dolaze. U šum. entomologiji npr. govorilo se o pojedinom štetniku ne analizirajući do kraja i štetne posljedice, a vrlo malo se govorilo o populaciji i sastojim. Vrijedni napredak, barem na području entomologije, učinjen je u dosad nenadmašenom djelu Bschericha: Forstentomologie Mitteleuropas (I—IV), naročito što se tiče populaciono- dinamičkih faktora i uzroka masovnih pojava.* U našoj zemlji, nažalost, na tom području dosada objavljeno je veoma malo. Isključujući entomološka djela (Kovače * Amerikanci Ralph C. Hawley i Paul W. Stickel (1949) u svojoj knjizi: Forest protection, obradili su vrlo dobro poglavlje o šumskim požarima. 441 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 78 <-- 78 --> PDF |
vić, Živojinović) i fitopatološka (Kišpatić, Josipović), postoji samo jedna knjiga Zaštita šuma, ;koja je objavljena u Beogradu 1958. godine, a autor je prof, dr S. Živojinović. No od tada je na području zaštite šuma i kao nauke i kao praktične djelatnosti učinjeno mnogo. Veliki broj stručnih i naučnih članaka objavljeno je u stručnim i naučnim časopisima. Nove metode, naročito biološke borbe protiv štetnika, dobile su u praksi punu legalnost. U borbi protiv korova i čišćenju nepoželjnih vrsta u mladićima i kulturama primjenjuju se nova sredstva: herbicidi. Postignuti su dobri rezultati u zaštiti rasadnika od mraza, zaštiti kultura od divljači, apliciraju se novi insekticidi i funsicidi (dubinski, sistemični insekticidi). Rasvijetljeni su ekonomski faktori u borbi protiv štetnika i usavršena metodika odabiranja sastojina za suzbijanje ma osnovu kritičnog intenziteta napada s obzirom na totateu defoliaciju i ekonomičnost suzbijanja. Stečena su dragocjena iskustva u organizaciji akcija suzbijanja. Velika disperziia tih članaka po časopisima stvarala je iteškoću za učenje studentima i gubila se cjelina. Osjećala se velika potreba za novim udžbenikom iz zaštite šuma koji bi uzcn n obzir najnovija djela i dostignuća domaćih i stranih autora na ovom području. Razumljivo je da su taj nedostatak osjećali u prvom redu studenti, koji su taj predmet studirali. Potrebno je sve to uzeti u obzir dajući ocjenu knjizi Nauka o zaštiti šuma, prof, dr Zlatka Vajde. Knjiga sadrži slijedeća poglavlja: Uvod u nauku o zaštiti šuma, Naučni temelji zaštite šuma, Zaštita šuma od štetnog utjecaja atmosferskih sila, Zaštita šuma od štetnih biljnih organizama, Zaštita šuma od štetnih životinja, Zaštita šuma od čovjekova štetnog utjecaja (ukiljučuje i zaštitu od požara). Uzroci eoidemijskog ugibanja i sušenja šuma, Zaključak, Literatura i Kazalo. Polazeći od pretpostavke da je poznavanje šumske biocenoze i ravnoteže u njoj jedan od osnovnih uvjeta za održavanje zdravstvenog stanja sastojine, zatim za pravilnu diagnozu i prognozu i tim u vezi za određivanje najefikasnijih mjera za sprečavanje biocenotske poremetnje, autor je ovome poglavlju koje je vrlo dobro obrađeno posvetio posebnu pažnju. Nije moguće shvatiti postanak šumskih šteta, pravi cilj suzbijanja i važnost pre ventivnih mjera i značenje represivnih (kuzativnih) mjera ako bi sc ovo poglavlje nedovoljno obradilo ili izostavilo. Autor je to pravilno uočio i ovu materiju naročito dobro obradio. U slijedećem dijelu obrađeni su abiotički faktori koji utječu na zdravstveno stanje bilo pojedinih stabala ili cijelih sastojina i mjere koje treba poduzeti da se ove štete spriječe. U slijedećim poglavljima autor je opisao najvažnije biljke i životinje koje su u biocenotskom kompleksu od značenja. Stoga je on kod opisa svih organizama uzeo u obzir i korisne i štetne organizme, što je i jedino ispravno želi li se shvatiti biocenotski kompleks u jednoj sastojim. Iako je ova domena obrađena u šumarskoj fitopatologiji i šum. entomologiji, autor je uskladio i sistem i terminologiju ovim disciplinama, ona način koji studentima olakšava učenje. Taj opis daje najvažnije elemente kojima su dodata biološka i ekološka svojstva, da bi se lakše mogle shvatiti mjere koje se protiv ovih štetnih organizama trebaju poduzeti. Autor je imao u vidu cjelinu i upravo zbog te cjeline dao odgovarajući opseg udžbeniku. Osim mjera suzbijanja štetnih organizama, autor je ´koritseći domaću i stranu literaturu opisao i određivanje najvažnijih populaciono dinamičkih faktora, koji omogućuju ustanovljenje kritičnog intenziteta u biološkom i što je veoma važno u ekonomskom pogledu. Ovo predstavlja novu vrijednu komponentu u svakoj akciji suzbijanja koja je vezana sa većim ili manjim troškovima. Nije potrebno naglasiti veliku korist što je autor unio i nove vrste, koje su otkrivene kao štetnici kod nas ali i u inostranstvu, tako da njihova pojava kod nas neće za studente koji studiraju ovaj udžbenik predstavljati iznenađenje. Konačno, autor je opisao mjeru za sprečavanje štetnika, karantenu i izdavanje certifikata i inspekciju navađajući naše pozitivne propise koji reguliraju ove mjere. Posebno su opširno obrađeni u ovom poglavlju insekticidi, fungicidi, repelenti, herbicidi i dr. pesticidi kod čega je autor, nastojeći da bude dosljedno na nivou najnovihji rezultata, opisao pored insekticida koji se proizvode u našim tvornicama i insekticide koje se upotrebljavaju u inostranstvu. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Posebno poglavlje predstavlja štetno djelovanje domaćih životinja i divljači. U posebnom poglavlju obrađeni su šumski požari, kojima je dat odgovarajući opseg u udžbeniku. Šumski požari predstavljaju veoma štetni faktor pa je autor uložio mnogo truda da opiše veličine štete, ali i uvjete u kojima se požari najčešće pojavljuju. Veoma je korisno što je autor upotrebio stranu, a naročito američku stručnu literaturu o požarima, jer su upravo Amerikanci, zbog ogromnog prostranstva šuma i velikih požara koji su lamo harali, vrlo dobro obradili uzroke nastajanja požara i mjere suzbijanja. Autor je do detalja opisao te mjere ikao i organizaciju suzbijanja i uvađa studente u jedno kod nas nedovoljno obrađeno naučno tretiranje ovoga problema. Bila je veoma korisna ideja autora da unese u udžbenik i naše zakonske propise o obaveznom vršenju mjera za sprečavanje šum. požara i njihovo suzbijanje. Ovo poglavlje obuhvaća specijalne mjere opreznosti, tehničke, uzgojne i uređajne mjere. Autor je, također, opisao mjere za otkrivanje požara: sistem osmatračnica, oprema promatračkih stanica, sistem komunikacija, transporta, te potrebnu opremu za suzbijanje požara raznim metodama, počam od jednostavnih metoda suzbijanja na manjim površinama do kompliciranih velikih akcija na velikim površinama. Na koncu je opisao i postupak sa sastojinama koje isu oštećene od požara, što je autoru naročito uspjelo, budući se autor i sam bavio uzgojnim radovima za vrijeme svojeg službovanja u praksi. Interesantno poglavlje u knjizi je na kraju ono koje govori o uzrocima epidemijskog ugiban ja i sušenja šuma. Tu su opisane pojave masovnog sušenja hrastovih sastojina, ugibanje i sušenje brijestova, bukovih, jasenovih, johinih, smreko vih, jelovih i ariševih sastojina. Ova veoma aktualna problematika tretira te pojave na način koji se temelji na modernim gledanjima na šumu kao ´komponentu ekosistema. Iako nije bilo moguće osvjetliti sve karike u lancu uzroka koji dovode do sušenja, autor je prihvatio tezu o kompleksu faktora u prvom redu ekoloških, koji u određenoj konstelaciji rezultiraju sušenjem cijelih sastojina. U ovom poglavlju autor je iznio i rezultate svojih vlastitih istraživanja uzroka sušenja hrastovih sastojina i brijesta u nas. Na konou je autor naveo radove u šumskom gospodarstvu nakon velikih katastrofa. Kao zaključak mogli bi navesti slijedeće: Udžbenik iz Zaštite šuma, svojom materijom obrađuje sve ono što je predviđeno nastavnim programom iz toga predmeta za studente šumarstva Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Proširena materija pridonaša boljem shvaćanju pojave koje dovode do šteta u šumama i kalamiteta, a ona će dobro poslužiti i stručnjacima u praksi. Materija je obrađena metodički vrlo dobro. Naučno opravdani redoslijed poglavlja s pedagoškog stanovišta je vrlo dobar, jer uvađa studenta u biocenozu sastojine i omogućuje da shvati štetnost i korist pojedinih organizama ili akcija u šumskom gospodarstvu. Knjiga je suvremena i moderna jer je autor koristio pored klasičnih i najnovije rezultate objavljene u domaćoj i stranoj literaturi kao i rezultate iz vlastitog iskustva. Stoga ova knjiga predstavlja u našoj zemlji drugi uspjeli pokušaj da se popuni praznina u jednoj grani šumarske nauke, koju su teško osjećali i studenti na fakultetu. Knjigu će sa zadovoljstvom prihvatiti i naša stručna javnost. Prof, dr Milan Androić |