DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 77 <-- 77 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Zlatko Vajda: NAUKA O ZAŠTITI ŠUMA Ovih dana izašla je u nakladi Školske Knjige Zagreb, knjiga Nauka o zaštiti šuma, čiji je autor prof, dr Zlatko Vajda. Knjiga ima 482 stranice, ilustrirana je sa 158 vrlo uspjelih slika. Knjiga je štampana kao udžbenik Zagrebačkog Sveučilišta u tvrdom uvezu, a tisak je Grafičkog Zavoda Hrvatske, Zagreb. U svakoj zemlji privredna politika orijentira se u prvom redu na one grane za koje u zemlji postoje dovoljne zalihe kvalitetne sirovine. Upravo stoga šumarstvo i drvna industrija spadaju među one grupacije koje u našoj zemlji sada i u perspektivi imadu sve uvjete za ´intenzivni razvoj. Opći porast produkcije kod nas i u svijetu reflektira se na povećanu potrošnju drva bilo kao sirovine za kemijsku preradu ili za dobivanje finalnih proizvoda drvne industrije. No, intenzivna eksploatacija u toku prošlog i ovog stoljeća dovela je naše šume u stanje u kome je šumski fond pao na 50%> od normalnog, a prošlogodišnji prirast iznosi tek 1/3 od mogućeg optimalnog prirasta. Zato se u svim planovima šumarstva postavljaju kao prioritetni zadaci kvantitativno i kvalitativno povećanje šum. fonda. No, sve mjere koje se svode na očuvanje sadašnjih šuma na introdukciju četinjara u šume lišćara, na uzgoj brzorastućih vrsta četinjara ili liščara, na što se ulažu veoma velika financijska sredstva, ne mogu imati uspjeha bez efikasne zaštite šuma. Štete koje nastaju u šumama, na sjeoinama i skladištima uslijed nekontroliranog djelovanja abiotičkih i biotičkih faktora impresioniraju svojom veličinom. Ciljevi naše šumarske politike neće biti realizirani ukoliko i dalje dopustimo da nastaju štete u onim razmjerima kakovi su bili dosada, šumarski stručnjaci nalaze se daikle u pogledu zaštite šuma i šumskih produkata pred odgovornim zadacima. Zato su za sticanje znanja iz područja zaštite šuma veoma zainteresirane proizvodne organizacije, koje sve više shvaća ju i potrebu postdiplomskog studija iz ove grane nauke. Zaštita šuma kao nauka razvijala se paralelno sa ostalim područjima šumarske nauke, a u prvom redu sa uzgajanjem šuma. Ipak po objavljenim djelima Zaštita šuma se ograničila više na dvije discipline na ikojima se osniva: na Šumarskoj fitopatologiji i šumarskoj entomologiji. Veliki dio zaštite šuma koji se odnosi na abiotičke faktore kao i požare nije nalazio svoje mjesto u tim djelima. Razvojem i napretkom ekologije, naročito sinekologije, zaštita šuma dobiva značajne priloge za osvjetljavanje mnogih pojava koje su u šumarstvu imale za posljedicu kalamitete. Ekologija kao nauka omogućila je i dalje da se zaštita šuma ne tretira samo kao disciplina koja će se baviti represivnim mjerama zaštite, već se težište kao i u medicini baca na higijenu šuma i na preventivne mjere. No, ovakav brzi razvoj nauke nije praćen i brzom pojavom adekvatnog djela iz područja zaštite šuma. Moglo bi se reći da je u tom pogledu dosada najbolje uspio Schwerdtfeger sa svojom knjigom: Waldkrankheiten. Ostali inostrani pisci: Neger, Wagner, Swaner, Hess-Beak, Dimitrov i još neki drugi dali su u svojim vrijednim djelima opis mnogih štetnih pojava, njihove uzroke, a dijelom i sprečavanje, no moglo bi se reći da su oni posvetili više pažnje uzročnicima patoloških pojava u objektu na kome one dolaze. U šum. entomologiji npr. govorilo se o pojedinom štetniku ne analizirajući do kraja i štetne posljedice, a vrlo malo se govorilo o populaciji i sastojim. Vrijedni napredak, barem na području entomologije, učinjen je u dosad nenadmašenom djelu Bschericha: Forstentomologie Mitteleuropas (I—IV), naročito što se tiče populaciono- dinamičkih faktora i uzroka masovnih pojava.* U našoj zemlji, nažalost, na tom području dosada objavljeno je veoma malo. Isključujući entomološka djela (Kovače * Amerikanci Ralph C. Hawley i Paul W. Stickel (1949) u svojoj knjizi: Forest protection, obradili su vrlo dobro poglavlje o šumskim požarima. 441 |