DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 66 <-- 66 --> PDF |
s lovnog aspekta, osim akademskih zvanja magistara, doktora nauka i profesora na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, što se nikako ne smije podcijeniti, jer nemamo lovnih škola, a niti lovnih fakulteta. Nitko kod nas ne može poreći činjenicu da su nam lovni tehničari od kapitalne važnosti, osim uzgajivača divljači, jer fakultetski obrazovani lovni stručnjaci predstavljaju oficire bez vojske. Bilo je poslije svršetka II. svjetskog rata posebnih tečajeva za kvalificirane radnike uzgajivače divljači, kao npr. u Zagrebu, Delnicama, Kutini i dr. te jednogodišnjeg školovanja lovnih stručnjaka kod Šumarske škole za krš u Splitu, ali danas ima malo tih radnih ljudi u lovnoj operativi. Svojevremeno je dao inicijativu i Lovački Savez Hrvatske da bi se osnovala lovačka škola u jednom dvorcu kod Varaždina, ali i to je ostalo nerealizirano. Konačno se može i mora zaključiti da su šumar i od 1860. godine do danas omogućili školovanje lovnih stručnjaka pored šumarskih, a može se vjerovati da će u buduće biti još i bolje, a slično se može očekivati za Poljoprivredni i Veterinarski fakultet u Zagrebu. LITERATURA 1. ***: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860—1960., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. ***: Lovstvo i oružarstvo, Šum. L. Br. 8—9 od 1. 9. 1909., str. 316. 3. Andrašić , D.: Nastava iz oblast lovstva na šumarskom fakultetu´ u Zagrebu, Lovački Vjesnk, travanj—svibanj, str. 27—29, Zagreb, 1961. LOVSTVO U ŠUMARSKIM ŠKOLAMA SFRJ Da bi učenik dobio diplomu šumarskog tehničara mora odslušati i položiti tridesetak predmeta: materinski jezik, strani jezik, obrana i zaštita, geografija, matematika, kemija, fizika, botanika, dendrologija s fitocenologijom, meteorologija i klimatologijom, pedologija s ishranom bilja, uzgajanje šuma sa šumskim sjemenarstvom i rasadnicima, zaštita šuma, dendrometrija, iskorišćivanje šuma, uređivanje šuma, anatomija s tehnologijom drva, lov i lovna privreda, tehničko crtanje s nacrtnom geometrijom, alati i šumsko strojarstvo, osnovi građevinarstva sa šumskim komunikacijama, HTZ, ekonomika i organizacija šumarstva, geodezija, podizanje i njega zelenih površina, uređivanje bujica, i društveno i političko uređenje SFRJ. Do 1965. godine svaka je šumarska škola radila po vlastitom nastavnom planu i programu. Prilikom osnivanja Zajednice šumarskih tehničkih škola u listopadu 1965. odmah se prišlo izradi jedinstvenog plana za sve šumarske škole. Jedinstvenim planom bilo bi omogućeno učenicima prelaženje iz jedne škole u drugu bez polaganja dopunskih ispita. Na izradi skripata i drugih učila radilo bi više stručnjaka te bi ista bila bolje kvalitete. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Na osnovnoj skupštini Zajednice u Beogradu 1965. godine uviđeno je da je dosadašnji nastavni plan i program veoma raznolik. Stoga je Zajednica na svom slijedećem sastanku u prosincu iste godine na Ilidži kod Sarajeva usvojila između ostalog: — da sve dosadašnje škole od sada školuju tehničare općeg, uzgojnoeksploatacijskog smjera, — »da se za sve šumarske škole izradi jedinstveni plan i program po kome bi se izvodila nastava počev od 1. 9. 1966. godine«. Time je pred šumarske škole postavljen osnovni zadatak da od sada školuju šumarske tehničare općeg smjera, koje bi šumarska privreda mogla prihvatiti. Do sada su se školovali tehničari raznih specijalnosti koje naša privreda nije mogla u potpunosti prihvatiti. Privredi su najpogodniji tehničari općeg, uzgojno-eksploatacijskog smjera jer to zahtijeva specifičnost radne djelatnosti šumarskog tehničara. Oformljena je komisija za nastavni plan i program sa ciljem da se izradi jedinstveni nastavni plan i program, s time da tjedna satnica bude maksimalno trideset sati. »Došlo se do zaključka da svaki sat preko nedjeljne norme od 30 mnogo opterećuje učenika i nepovoljno se odražava na korišćenje učenikovog slobodnog vremena i na van nastavne aktivnosti.« Komisija je napravila prijedlog nastavnog plana koji je dat na razmatranje svim školama SFRJ. Škole su dale svoje prijedloge. U siječnju 1966. godine sazvana je zajednička sjednica svih šumarskih tehničkih škola Jugoslavije i predstavnika Saveza inženjera šumarstva i drvne industrije SFRJ, kao i predstavnika Komore. Tu je zajednički usvojen nastavni plan po kojem se kasnije izradio nastavni program. U Kraljevu se od 20. do 25. siječnja 1966. izrađivao nastavni program u čemu su sudjelovali predstavnici svih šumarskih škola. Taj je nastavni program dat ponovno na razmatranje po školama i republičkim zavodima za stručno obrazovanje. Nakon izvršenja izmjena i dopuna održano je nekoliko sastanaka sa predstavnicima svih škola i predstavnika zavoda za stručno obrazovanje pojedinih republika te je 23 .i 24. veljače 1966. godine u Beogradu konačno usvojen od istih. Nakon ovog kratkog historijata stvaranja nastavnog plana i programa, posebno ćemo se osvrnuti na plan i program iz predmeta lov i lovna privreda. NASTAVNI PLAN I PROGRAM IZ PREDMETA: LOV I LOVNA PRIVREDA Razrada programa: a) Teoretska nastava 1. Uvod u predmet. Historijat lovstva. Značenje lovne privrede u socijalizmu. Podjela divljači: zakonska, lovna i naučna. 2. Prirodoslovlje važnijih sisavaca (jeleni, srna, divokoza, muflon, kozorog, divlja svinja, medvjed, vuk, čagalj, jazavac, ris, kune, lasice i tvor, vidra, jazavac, zečevi, puhovi, vjeverica, ondatra i tekunica.) 431 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Prirodoslovlje važnijih ptica (tetrijebovi, fazani, jarebice, lještarka, kamenjarka i prepelica, golubovi, močvarice, krža, gluhara, njorke, šljuke, šumska močvarica, čaplje, rode, vrane, gavran, svraka, sojka, dnevne grabilice, sokoli, orlovi, škanjci, jastreb, eje, lunje, noćne grabilice, sove i ćukovi, strvinari, ptice pjevice.) 4. Bolesti divljači. Liječenje. Sprečavanje zaraze. 5. Vježbe: raspoznavanje divljači po slikama i preparatima. 6. Prepariranje divljači. 7. Uzgoj divljači: normalni broj divljači u lovištu, odstrel, prehrana, uništavanje štetočinja, lovačke staze, hranilišta i solila, zvjcrokradice, štete od divljači. 8. Umjetni uzgoj divljači. 9. Uređenje lovišta. Vrsta lovišta. Plan uređenja lovišta. 10. Kinologija: Vrste i raspoznavanje pasmina po slikama. Dresura. Lov sa psima. Bolesti pasa. 1. Lovačko oružje. Municija. Lovačka oprema (durbini i si.) Rukovanje sa oružjem. 12. Načini lova. Pojedinačni i skupni lovovi. Društveni lovovi i organizacija lova. 13. Postupak s ubijenom divljači. Vađenje drobi. Skidanje kože. 14. Trofeji i njihovo ocjenjivanje. 15. Ribarstvo. Značenje slatkovodnog ribarstva. Podjela riba. Najvažnije slatkovodne ribe: pastrmka, mladica, lipljan, glavatica, šaran. 16. Načini ribolova: umjetno ribarstvo. Mrjestilište. Ribnjaci. 17. Lovno i ribolovno zakonodavstvo. 18. Lovački kalendar: dužnosti lovca u pojedinim mjesecima. Mjere opreza u lovu. b) Praktična nastava 1. Upoznavanje sa lovno tehničkim objektima. Cilj praktične nastave je da se učenici praktično na terenu upoznaju s lovno tehničkim objektima. Da bi se nastava mogla obaviti, učenici moraju imati potrebno znanje o lovno tehničkim objektima dobiveno u toku predavanja. Sredstva: lovno tehnički objekti na terenu (lovačke staze, čeke, hranilišta i si. (Vidjeti te objekte na terenu.) Potrebno vrijeme: 1 dan. 2. Lovljenje. Cilj praktične nastave je da se učenici upoznaju s načinima lova kao i sa postupkom sa ubijenom divljači, s tim da učenici imaju osnovno znanje iz oblasti lovstva. Sredstva: U lovištu odstrijeliti određenu divljač (prema mogućnostima). Potrebno vrijeme: 1 dan. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 69 <-- 69 --> PDF |
3. Ribolov. Cilj praktične nastave je da se učenici upoznaju s načinima ribolova, stoga je potrebno da učenici imaju potrebno teoretsko znanje o slatkovodnom ribarstvu. Sredstva: rijeka, potok, kompletan ribolovni pribor. Način izvođenja: ribolov pomoću blinkera, sa ili bez plovka. Potrebno vrijeme: 1 dan. Ukupno vrijeme potrebno za izvođenje praktične nastave iz predmeta lova i ribolova je tri dana. c) Vježbe 1. Raspoznavanje divljači. Cilj vježbi je da učenici mogu raspoznati važnije vrste dlakave i pernate divljači. Potrebno je teoretsko znanje iz poznavanja osnovnih obilježja pojedinih vrsta. Sredstva, alat, mašine i objekti: školska zbirka preparirane divljači, lovački muzej (gdje postoji). Unutar vježbi detaljno opisati vanjski izgled divljači i to povezati sa opisom načina njihova života. Potrebno vrijeme: 8 sati (6 sati posjeta muzeju i 2 sata u učionici). 2. Prepariranje divljači Cilj vježbi je da učenici nauče osnove o prepariranju dlakave i pernate divljači i da se učenici nastoje zainteresirati za specijalizaciju u prepariranju. Potrebno je poznavati spoljna obilježja raznih vrsta divljači. Sredstva, alat, mašine i objekti: kemikalije, skalpeli, žica, drvo, igla, konac, staklene oči, gips, vata i dr. Prije prepariranja potrebno je poznavati manipulaciju sa ubijenom divljači. Potrebno vrijeme: 4 sata. 3. Umjetni uzgoj fazana. Cilj vježbi je da se učenici upoznaju s načinima umjetnog uzgoja fazana. Stoga je potrebno teoretsko znanje iz uzgoja fazana u fazanerijama. Sredstva, alat, mašine i objekti: posjet najbližoj fazaneriji čime bi se učenici upoznali sa uzgojem i ishranom fazana. Potrebno vrijeme: 8 sati (jedan radni dan). 4. Uređenje lovišta. Cilj vježbe je da učenici upoznaju razne vrste uređenih lovišta, plan uređenog lovišta i osnovno upoznavanje sa načinom prebrojavanja divljači. Stoga je potrebno osnovno poznavanje lovno tehničkih objekata kao i njihov cilj i mjesto postavljanja. Sredstva, alat, mašine i objekti: skica lovišta, katastar lovišta, godišnji plan odstrela, godišnji plan tamanjenja štetne divljači. Prikazati i objasniti skicu ili preglednu kartu lovišta, godišnji plan odstrela, godišnji plan tamanjenja štetne divljači. Potrebno vrijeme: 3 sata. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 70 <-- 70 --> PDF |
5. Kinologija Cilj: da se učenici upoznaju sa važnošću psa u lovu, da upoznaju vrste lovačkih pasa i njihov uzgoj. Stoga treba poznavati osnove kinologije. Sredstva: Prikazati nastavne filmove, slike iz kabineta lovstva, posjeta kinološkom društvu ili po mogućnosti izložbu pasa. Potrebno vrijeme: 2 sata u razredu i 6 sati posjeta muzeja. 6. Lovačko oružje. Cilj: da se učenici upoznaju sa lovačkim oružjem, municijom, opremom. Treba poznavati osnove lovstva. Sredstva: 1 lovački karabin, 2 sačmarice, kombinirane, dvogled, durbin, municija za karabine, precizna vaga, čaure, barut, sačma. Način izvođenja vježbi: Opisi dijelova oružja. Načini nošenja oružja. Punjenje i pražnjenje, punjenje patrona, čišćenje i održavanje oružja. Potrebno vrijeme: 5 sati. 7. Lovački trofeji i njihovo ocjenjivanje. Cilj: da se učenici upoznaju s načinima ocjenjivanja lovačkih trofeja. Stoga treba imati osnovno znanje o trofejima za dlakavu i pernatu divljač, što će učenici dobiti u toku teoretske nastave. Sredstva: zbirka lovačkih trofeja u kabinetu škola (po mogućnosti posjet muzeja). Vježba se sastoji u mjerenju i unašanju dobivenih podataka u manuale. Potrebno vrijeme: 5 sati. 8. Upoznavanje vrsta slatkovodnih riba. Cilj: Da učenici nauče da razlikuju najvažnije vrste slatkovodnog ribarstva. Učenik treba poznavati podjelu riba i osnovne vrste slatkovodnih riba. Sredstva: slike iz kabineta i najosnovniji ribarski pribor. Način izvođenja vježbi: Opis i objašnjenje po slikama. Potrebno vrijeme: 2 sata. Predmet se sluša u trećoj godini, nedjeljno tri sata. Na teoretsku nastavu otpada 47 sati, dok na vježbe otpada 43 sata. Predlagači ovog programa smatrali su slijedeće: tim jedinstvenim i kompletnim nastavnim planom i programom omogućuje se što veće usklađenje teoretske i praktične nastave. Od programa se očekuje da je dobar, jer je na njegovoj izradbi učestvovalo velik broj stručnjaka. Pojedini srodni predmeti su spojeni u jedan jedinstveni. Time predmeti nisu izgubili na svom osnovnom sadržaju. Posebno značenje dato je vježbama i praktičnoj nastavi, čime je omogućeno da se budući šumarski tehničar bez teškoća uključi u šumarsku privredu. U Jugoslaviji ima ukupno sedam šumarskih tehničkih škola i to: u Bosni i Hercegovini (na Uidži kraj Sarajeva), u Crnoj Gori (Ivangrad), u Hrvatskoj (Delnice i Karlovac), u Makedoniji (Kavadarci), u Sloveniji (Postojna) i u Srbiji (Kraljevo). Područje Gorskog Kotara je većinom prekriveno šumom. S tom šumom se intenzivno gospodari pa je šumarskoj privredi potreban i određeni šumarski kadar. Stoga je 1960. godine u Delnicama osnovana šumarska tehnička škola. 434 |