DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 66     <-- 66 -->        PDF

s lovnog aspekta, osim akademskih zvanja magistara, doktora nauka i profesora
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, što se nikako ne smije podcijeniti,
jer nemamo lovnih škola, a niti lovnih fakulteta.


Nitko kod nas ne može poreći činjenicu da su nam lovni tehničari od
kapitalne važnosti, osim uzgajivača divljači, jer fakultetski obrazovani lovni
stručnjaci predstavljaju oficire bez vojske.


Bilo je poslije svršetka II. svjetskog rata posebnih tečajeva za kvalificirane
radnike uzgajivače divljači, kao npr. u Zagrebu, Delnicama, Kutini
i dr. te jednogodišnjeg školovanja lovnih stručnjaka kod Šumarske škole
za krš u Splitu, ali danas ima malo tih radnih ljudi u lovnoj operativi.


Svojevremeno je dao inicijativu i Lovački Savez Hrvatske da bi se osnovala
lovačka škola u jednom dvorcu kod Varaždina, ali i to je ostalo nerealizirano.


Konačno se može i mora zaključiti da su šumar i od 1860. godine
do danas omogućili školovanje lovnih stručnjaka pored šumarskih, a
može se vjerovati da će u buduće biti još i bolje, a slično se može očekivati
za Poljoprivredni i Veterinarski fakultet u Zagrebu.


LITERATURA


1.
***: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860—1960., Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb.
2.
***: Lovstvo i oružarstvo, Šum. L. Br. 8—9 od 1. 9. 1909., str. 316.
3.
Andrašić , D.: Nastava iz oblast lovstva na šumarskom fakultetu´ u Zagrebu,
Lovački Vjesnk, travanj—svibanj, str. 27—29, Zagreb, 1961.
LOVSTVO U ŠUMARSKIM ŠKOLAMA SFRJ


Da bi učenik dobio diplomu šumarskog tehničara mora odslušati i položiti
tridesetak predmeta: materinski jezik, strani jezik, obrana i zaštita,
geografija, matematika, kemija, fizika, botanika, dendrologija s fitocenologijom,
meteorologija i klimatologijom, pedologija s ishranom bilja, uzgajanje
šuma sa šumskim sjemenarstvom i rasadnicima, zaštita šuma, dendrometrija,
iskorišćivanje šuma, uređivanje šuma, anatomija s tehnologijom
drva, lov i lovna privreda, tehničko crtanje s nacrtnom geometrijom, alati
i šumsko strojarstvo, osnovi građevinarstva sa šumskim komunikacijama,
HTZ, ekonomika i organizacija šumarstva, geodezija, podizanje i njega zelenih
površina, uređivanje bujica, i društveno i političko uređenje SFRJ.


Do 1965. godine svaka je šumarska škola radila po vlastitom nastavnom
planu i programu. Prilikom osnivanja Zajednice šumarskih tehničkih škola
u listopadu 1965. odmah se prišlo izradi jedinstvenog plana za sve šumarske
škole. Jedinstvenim planom bilo bi omogućeno učenicima prelaženje
iz jedne škole u drugu bez polaganja dopunskih ispita. Na izradi skripata
i drugih učila radilo bi više stručnjaka te bi ista bila bolje kvalitete.