DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 58 <-- 58 --> PDF |
NASTAVA LOVNA NASTAVA U SKLOPU ŠUMARSKE NASTAVE OD GODINE 1860. DO DANAS Prof. dr DRAGO ANDRAŠIĆ, Šumarski fakultet — Zaareb Nastava iz predmeta lovstv o datira iz 1860. g. dozvolom osnivanja Gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice u Križevcima na temelju kr. odluke od 12. 4. 1860. godine. Pravila učilišta potječu od 19. 5. 1860. godine u kojima je, u poglavlju Učetva osnova naukah, u drugom tečaju, I. zimskog semestra za šumare bio predviđen i nastavni predmet lovstv o pod rednim brojem pet (1). Nastava iz predmeta lovstv o bila je predviđena kroz sedmicu 3 sata za redovite učenike odjela šumarske struke. Osim nastave, bilo je predviđeno i vježbanje tokom semestra 10 sati. Prema naukovnoj osnovi, za šumarski odjel učilište u Križevcima bilo je u tečaju za šumare predviđeno i lovstv o u zimskom semestru 2 sata na tjedan, a spominje se kao prvi predavač F. Ć o r d a š i ć. U nastavi lovstv a bilo je predavano: — naravoslovlje divi jadi, — gojba i njega divljadi, — obrana divljadi (privremena uredba lova) i — hvatanje divljadi. Prema naukovnoj osnovi za viši odjel Kr. Gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima za 1895—96. godinu bila je predviđena nastava iz predmeta lovstvo pod rednim br. 12 u II. tečaju. Sadržaj nastave bio je ovakav: — visoki i nizki lov, i svi pritom uporabljivi načini hvatanja i lovljenja, — pokazivanje i praktično uporabljivanje raznih lovnih željeza iz zavodske šumarske sbirke, — pasmine pasa i njihova dresura (zimski semestar 1 s). Tokom istog tečaja, pod rednim br. 8, nije bila izravno predviđena nastava iz predmeta lovstvo, nego se je predmet nazivao šumarska zoologija , koja se je predavala u zimskom semestru 3 sata tjedno, a bio je ovakav sadržaj nastave: |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— najvažniji razredi i rodovi životinjski gledom na korist i škodljivost pojedinih životinja, — karakteristika pojedinih rodova, — opis pojedinih životinja, prebivalište, geografijska rasprostranjivost, hranitba i od tuda proizlazeća korist i šteta, — razplodjivanje, — osobite značajnosti životinja, — neprijatelji i bolesti. Osim navedenog, pod rednim br. 9. u III tečaju bio je predviđen predmet pod nazivom Šumska statistika, koji je bio predavan u ljetnom semestru i to 1 sat na tjedan iz statistike lovstv a u Hrvatskoj. U predmetu pod rednim br. 10 bio je predviđen materijal pod nazivom čuvanje šuma, u kojemu se je predavalo i čuvanje šuma od škodljivi h životinja (divljači). Pored navedenog bio je predviđen i predmet zakonoslovlje, koji je bio predavan tokom zimskog semestra i to 2 sata tjedno, a teme nastave su bile: — Zakon o lovu od 27. 4. 1893. g. i zak. 51. XXII od godine 1883. o porezu na puške i lov; — Zakon za zaštitu ptica od 2. 8. 1893. g. Kao prvi nastavnik je spomenut za predmet lovstv o Franjo Č o r d ašić, a od 1873—1893. g. predavao je lovstvo Vladimir Kiseljak , profesor šumarske struke. Za razdoblje od 1886. do 1899. g. naveden je predavač Ivan P a r t a š, prof, šumarske struke. Prv e publikacije iz tematike lovstva spominju se uz ime F. Keste n č a n e k a, koji je napisao: — Šumski zakoni i zakoni o lovu, Zagreb 1887. g. — Novi zakoni o lovstvu, Varaždin, 1893. g. — Lov i lovni zakoni u Hrvatskoj, Šum. L., str. 163—179, 1892. g. — Lovstvo , priručnik za lovce, Zagreb, 1896. g. Pisao je i V. Kiseljak o preinaki zakona o lovu, Šum. L. str. 128—133, 1881. g. Godine 1898. mjeseca listopada prestal a je nastava na Križevačkom zavodu, a šumarski odjel je bio prenesen na ŠUMARSKU AKADEMIJU na Mudroslovnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Na osnovi Zakona od 13. 3. 1897. g. o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji bila je otvorena ŠUMARSKA AKADEMIJA kao sastavni dio Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Prema prvo j naukovnoj osnovi, koja se temeljila na naredbi br. 66— 102 od 7. 10. 1898. g., u naukovni red bio je predviđen za V. semestar predmet pod nazivom lov sa 2 sata nastave i 2 sata vježbi tjedno, a u VI. semestru predavani su lovni i urbarski zakoni. Osim navedenog predavanja bio je predviđen u III. semestru i predmet Zoologija i to 3 sata predavanja i 2 sata vježbi, |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Godine 1900. bio je objavljen novi naukovni i ispitni red, naredbom zem. vi., odj. za un. posl., bog. i nastavu pod br. 24484 od 7. 10, prema kojemu je bilo predviđeno predavanje u II. godištu i to u 3. zimskom semestru s 2 sata nastave i 2 sata vježbi. Osim toga, bila je predavana Zoologij a uli . godištu u III. zimskom semestru, a šumski i lovni zakoni u III. godištu u VII. zimskom semestru. Ispit se je polagao iz predmeta lov i lovni zakoni pred profesorom koji je predmet predavao. Godine 1907/8. bio je uveden č e t i r i-godišnji studij na Šumarskoj akademiji, a bila je načinjena i nova naukovna osnova, prema kojoj se predavao predmet lovstvo i oružarstvo u VIII. semestru i to 3 sata nastave, i 8 sati vježbi iz strijeljanja. Djelomično bilo je tretirano lovstvo i u predmetu Šumarska z o o 1 o g i- j a, koji je bio predavan u III. zimskom semestru. U predmetu šumski zakoni, vjerojatno je bila tretirana i materija iz lovnih zakona, a predavan je u VIII. semestru. Naredbom br. 4845 od 13. 3. 1909. g. bio je predviđen novi naučn i red, prema kojemu je bio predavan predmet lovstvo u IV. godištu u VIII. ljetnom semestru i to 3 sata nastave i 3 sata strijeljanja. U predmetu Zoologij a uz entomologiju bila je tretirana i materija iz lovstva u odnosu na divljač, a nastava je bila u II. godištu u oba semestra. Iz 1909. godine postoji i naučna osnova u kojoj je pod rednim br. 44 bio predviđen stručni predmet lovstvo i oružarstvo. Gradivo za predmet lovstvo i oružarstvo je obuhvaćalo: — uvod i historički osvrt, — literatura, — biologija i lov domaće divljači i zvjeradi, napose k velikom lovu spadaj uća plemenita divljač, zvjerad i ptice, — k malom lovu spadajuća korisna divljač, zvjerad i ptice (1). — Opis. Razvoj rogovlja. Osjetila. Prebivalište. Parenje i rasplod. Poznavanje tragova. Neprijatelji i bolesti. Hranidba. Važnost zimske prehrane i uređenja solista, hranilišta i zakloništa. Korist lova. Uzgoj pojedinih vrsta divljači. Važnost obnove krvi. Zatvorena lovišta i zvjerinjaci, njihovo uređenje, napućivanje i uzdržavanje. Razni načini lova. Zasjedanje. Debanje ili šikarenje. Vabljenje. Lov privozom i prihajanjem. Pogon. Hajke. Hajke s plašilima. Pogon s brekima i kopovima. Parfos — lov. Lov u kolibi sa ušarom. Zasjedanje grabežljivaca i ptica grabilica pri strvini i kod huste, kopanjem jazbine. Hvatanje žive divljači u mreže, stupice, lovke, gvoždja, jame itd. Tamanjenje grabežljivaca i lovnih štetočina trovanjem sa strychninom itd. (2), — temeljne zasade racionalnog uzgoja divljači kao i lova (1). — Lovački psi, lovačko oruđe i oružje i lovačka oprema. O naravoslovlju pasa uopće. Poznavanje svih glavnih pasmina lovačkih pasa. O uzgoju lovačkih pasa. O dresuri i bolestima lovačkih pasa (2), 424 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— poznavanje raznih sustava lovačkih pušaka, njihovih dijelova i uporabe. Svojstva i zahtjevi dobre lovačke puške, čuvanje i čišćenje pušaka. O strijeljanju. O lovačkoj opremi. Lovačke torbe. Nahrptenici. Bisage. Opremice za puške i naboje. Paloš i noževi. Jatagan. Lovački rogovi i sviralice. Lovačke krplje i rtve itd. (2). — zakoni i propisi odnoseći se na lov i izvršavanje lova u Hrvatskoj i Slavoniji (1), — propisi o lovačkoj službi napose (1). Vezu s lovstvom imao je i predmet Zoologije I. i II. i to posebno opća zoologija, a posebno specijalna zoologija gdje su bile tretirane dlakave životinje i ptice. Za vrijeme ŠUMARSKE AKADEMIJE (1898/9—1919/20) predavali su predmet lovstvo: — Prof. F. Ž. Kesterčanek (1900/1—1910/11), — Prof. A. Petračić (1911/12—1913/14), — Prof. dr M. Hirtz (1914/15—1917/18), — Priv. doc. dr E. Rössler (1918/19). Predmet Šumsko i lovačko zakonoslovlje je predavao: — Dr A. Goglia (1900/1—1918/19). Dana 31. VIII 1919. potpisan je ukaz za osnivanje GOSPODARSKO-ŠUMARSKOG FAKULTETA na Sveučilištu u Zagrebu, naredbom Povj. za nar. gosp. br. 34597 od 1. X 1919. g. Prema prvo j naučnoj osnovi Šumarskog odjela odobrenoj od Povj. za prosvj. i vjere br. 2-4483 od 7. VII 1921. g., bio je predviđen predmet lovstv o i to 2 sata tjedno kao obvezatni predmet u III. zimskom semestru, a predviđen je bio za predavača doc. dr Ervin Rössler. Prije III. diplomskog ispita bio je predviđen predmet pojedinačnog ispita Šumski i lovni zakoni i to 4 sata tjedno u VII. zimskom semestru. Kao obvezatni predmet bio je i Šumarska i lovna zoologija, koji je bio predavan tjedno 3 sata u I. zimskom semestru, za koji je bio predavač dr doc. E. Rössler, a za predmet Šumski i lovni zakoni dr A. Goglia. Takva naučna osnova je bila i 1929—1930. g. Prema naučnoj osnovi iz 1939—40. godine predmet lovstv o bio je predavan u III. zimskom semestru a predavač je bio ing. J. Grünwald. Predmet Zoologija bio je predavan u I. semestru, a predavač je bio dr B. Hergula. Predmet šumski i lovni zakoni bio je predavan u VII. zimskom semestru, a predavač je bio dr J. Stefanović. Prema naunčoj osnovi iz 1945—46. godine bio je predviđen predmet 1 o v- s t v o i to 2 sata nastave tjedno u III. zimskom, a predavač je bio dr Željko Kovačevi ć. Predmet Zoologija bio je predavan u I. zimskom semestru i to 3 sata nastave tjedno, a predavač je bio dr Ž. Kovačević. Predmet šumski i lovni zakoni bio je predavan u VIII. ljetnom semestru i to 2 sata tjedno, a predavač je bio dr Milovan Z o r i č i ć. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 62 <-- 62 --> PDF |
U nastavnom planu 1951/52. godine pojavila sc je prv a bifurka cij a u nastavi jer se je ŠUMARSKI ODJEL razdvojio na dva odsjeka i to: ŠUMSKO UZGOJNI — BIOLOŠKI i ŠUMSKO INDUSTRIJSKI— TEHNIČKI. Prema nastavnom planu prv e bifurkacije odobrene Komit. za naučne ustanove, sveučil. i vis. škole br. 11337 (Nar. Nov. br. 78 — 1948) bio je predviđen predmet Lovna privreda i to nastave 2 sata i 1 sat vježbi u V. zimskom semestru za studente biološkog odsjeka i tako se predavao i u školskoj godini 1952/53. za zadnja dva godišta. Kako se vidi, nestal i su predmeta Zoologija i šumsko lovni zakoni. Prema nastavnom planu druge bifurkacije (1953/54) bio je podijeljen Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu na dva odsjeka i to: — Šumsko-gospodarski i — Drvno-industrijski Na Šumsko-gospodarskom odsjeku bio je predviđen predmet Lovn a privreda u IV. ljetnom semestru i to 1 sat nastave i 1 sat vježbi i u V. semestru zimskom 2 sata nastave i 1 sat vježbi. Navedeni nastavni plan druge bifurkacije bio je odobren Rješenjem Savj. za prosvj., nauku i kulturu NRH Br. 12241 od 8. 10. 1952. g. Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarsko g fakulteta u Zagrebu (Nar. Nov. od 8. 12. 1959. g.) osnivaju se posebno Šumarsk i fakultet a posebno Poljoprivredni. Šumarski fakultet dobiva prv i statu t šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, koje je potvrdilo Izvršno vijeće Sabora NRH pod br. II.I-6- 2918-1-09 od 20. 2. 1960. godine. Nastava se vršila u dva odsjeka i to: — Šumsko-gospodarskom i — Drvno-industrijskom. Prema prvo m nastavnom planu Šumsko-gospodarskog odsjeka predavan je predmet Lovna privreda u IV. ljetnom semestru i to 2 sata nastave, kao obavezni predmet. Kao izborni predmet predavao se je i predmet Lovstv o u VII. zimskom semestru, tjedno 2 sata nastave i 1 sat vježbi, te u VIII. ljetnom semestru 2 sata nastave i 2 sata vježbi. Prema citiranom statutu postojao je kod Šumarskog fakulteta u Zagrebu ZAVOD ZA LOVNU PRIVREDU s predmetima: Lovna privreda i Lovstvo. Ovaj Zavod je osnovan 1960. godine od bivšeg Kabineta. Godine 1960. kad je taj Zavod osnovan, obavezni predmet Lovna pri vreda predavao je ing. Drago Andrašić kao honorarni nastavnik, a izborni predmet Lovstvo kao honorarni nastavnik ing. Ivan Čeović. Predstojnik Zavoda bio je dr ing. Milan Androić, a zamjenjivao ga je ing. Drago Andrašić. Demonstrator u Zavodu je bio aps. šum. Matija Štimac. Od godine 1919. cio 1960. postojao je Kabinet za lovstvo, a 1960. je osnovan Zavod. 426 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Zavod ima zbirku eksponata, lovačkog oružja i priručnu knjižnicu. Osim toga postoji i izlučena površina za terensku nastavu nazvana Doktoršćina. Od godine 1921. do 1948/49. obavezni predmet je nazvan Lovstvo , a od 1949/50. mijenja se naziv u Lovna privreda. Izborni predmet Lovstv o bio je uveden 1957/58. godine. Predavači za obavezni predmet Lovstvo odnosno Lovna privreda bili su: — Rössler dr Ervin, 1921—1930, — Zoričić dr Milovan, 1931—1933, — Grünwald ing. Josip, 1933—1943, — Balen dr Josip, 1943—1945, — Vajda dr Zlatko, 1948—1949, — Ceović ing. Ivan, 1950—1959, — Andrašić ing. Drago, 1959 i dalje. Izborni predmet Lovstv o od 1957/58. predavao je ing. Ivan Čeović. Predmet lovstvo bio je predavan na Šumarskom fakultetu do 1962. godine. Već je spomenuto da je 1960. godine bio osnovan ZAVOD ZA LOVNU PRIVREDU, a od 17. 8. 1967. godine prema rješenju Šum. fakulteta br. 01- 695/1-1967. bila je osnovana KATEDRA ZA LOVNU PRIVREDU, koja i danas postoji (1974), a predstojnik je prof, dr Drago Andrašić. Od godine 1967/68. bila je organizirana nastava treće g stupnja za sticanje akademskog stupnja magistr a kod Katedre za organizaciju proizvodnje u šumarstvu, Šumarski fakultet u Zagrebu, pod rukovodstvom prof, dr Branka Kraljića. U ovoj nastavi sudjelovala je i Katedra za lovnu privredu, iz koje je viši predavač ing. Drago Andrašić predavao predmet Tehnologija lovnih proizvoda i to 14 sati predavanja i 14 sati vježbi te 2 dana terenske nastave. Do danas su stekli akademsko zvanje magistra dva šumarska inženjera, na osnovi dvogodišnje nastave i magistarske radnje. Počevši od 1966. godine počeo se u sklopu Katedre za lovnu privredu vršiti istraživački rad u domeni lovne djelatnosti, specijalno iz tehnoloških procesa umjetnog uzgoja poljskih jarebica i fazana na inkubatorski način i to kod uzgojnih centara: — »Orlovac« trgovačko poduzeće »Vidra« Karlovac, — »Kompas« gojitveno lovišče, Petrovci, Slovenija, — »Beltinci«, Slovenija, — »Đurđevački Pijesci«. Istraživačka djelatnost se vrši na temelju pismenih ugovora s kolektivima iz lovne operative preko Zavoda za istraživanja u šumarstvu, Šum. Fak. u Zagrebu, pa je do danas napisano preko 20 znanstvenih i stručnih radova. Neki su radovi referirani na Simpoziju lovstva održanog u Beogradu na Šumarskom fakultetu i Institutu za šumarska i drvnoindustrijska istraživanja. Dio je naučnih radova objavljen u domaćim listovima, a dio u časopisu Zeitschrift für Jagdwissenschaft, Göttingen. Veći dio naučnih radova je vlasništvo lovnih kolektiva, koji su radove ugovorom naručili i financirali. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 64 <-- 64 --> PDF |
U najnovije vrijeme postoji tendencija kod Lovačkog Saveza Hrvatske, da financira istraživanje: Strukture omjera spolova i starosti odstrijeljenih zečeva za čitavo područje Istre i Lovačkog društva Slavonski Brod. Takovo istraživanje je u toku na području 19 lovnih jedinica Lovačkog društva »Međimurje« — Čakovec, OOUR — Generalturist — Lovni turizam, Zagreb, te TOZD — Goj it veno lovišče »Kompas« — Petrovci (Slovenija). Danas je jedan od osnovnih problema Katedre za lovnu privredu da se otvori radno mjesto za asistenta, kako bi se radovi mogli proširiti. Za godinu 1967. bila su odobrena izvjesna financijska sredstva za istraživanja u lovstvu, a 17. 4. 1967. g. bila je odobrena tema za disertaciju na sjednici Vijeća nastavnika pod nazivom: »Značenje intenziteta nesivosti na određivanje kapaciteta inkubatora kod umjetnog uzgoja fazana«. Temu je uspješno obranio 31. 3. 1969. ing. Drago Andrašić, i na osnovi toga promoviran u doktora šumarskih nauka iz područja lovna privreda 28. 4. 1969. godine. Prema godišnjem izvještaju za 1966/67. godinu postojao je Zavod za istraživanja u šumarstvu, koji je pravno lice i nosioc naučno istraživačkog rada, a i danas postoji (1974. g.). Izvjesna lovna djelatnost institutskog ranga vršila se i u Institutu za šumarska i lovna istraživanja. U njoj su sudjelovali članovi Instituta ing. Ivo Čeović, a kasnije i ing. Dušan Srdić. Ekipa je dopunjena dolaskom ing. Zvonka Cara i dr med. vet. Ota Rora. Godine 1961. bio je osnovan umjesto toga instituta — Institut za šumarska istraživanja šumarskog fakulteta i to na temelju Statutarne odluke Savjeta Šumarskog fakulteta Br. 01-306/1 od 7. 6. 1961. g. Godine 1966. prešli su iz tog Instituta k Lovačkom Savezu Hrvatske u Zagrebu ing. Dušan Srdić i dr Oto Ror, a u Institutu je ostao samo dr ing. Car Zvonko. Kad je on bio umirovljen, prestala je institutska djelatnost iz lovne djelatnosti, a tako je i danas (1974. g.). Od školske godine 1969/70. započeta je nastava u V. zimskom semestru i to 2 sata nastave i 1 sat vježbi kod Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, studentima Stočarskog odsjeka. Ona se vrši i danas (1974. g.). U cilju realizacije te nastave, kod Poljoprivrednog fakulteta angažirana je Katedra za lovnu privredu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a nastavu vrši prof, dr Drago Andrašić. Za bolje i lakše svladavanje predmeta Lovna privreda napisana su za studente slijedeća skripta uz subvenciju Sveučilišta u Zagrebu: — Lovačko oružje, municija, oprema i balistika (1969. g.), — Uzgajanje divljači, (1970. g.), — Zaštita protiv šteta od divljači i na divljači (1972. g.), — Uređivanje lovišta (1973. g.) i u štampi su skripta kod izdavačkog odjela Sveučilišta u Zagrebu: — Lovljenje divljači, organizacija i ekonomika. Danas (1974. g.) se na Šumarskom fakultetu predaje obavezni predmet Lovna privreda u III. i IV. semestru sa 2 sata predavanja i 2 sata vježbi te u IV. semestru 1 dan terenske nastave. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 65 <-- 65 --> PDF |
LOVNA NASTAVA NA ŠUMARSKIM ŠKOLAMA U bivšoj kapitalističkoj Jugoslaviji nije bilo Šumarskih škola, a pored drugih zaostalosti naslijeđeno je i pomanjkanje stručnog osoblja nižeg ranga od fakultetskog, kojeg, također, nije bilo dosta. Godine 1948/49. bila je osnovana Srednja šumarska škola u Plaškom, koja se fuzionirala 1951/52. s onom iz Karlovca. Godine 1952/53. trajalo je školovanje 4 godine i to samo za šumarske stručnjake, a ne i za drvnoindustrijske. Prema nastavnom planu Šumarske škole u Karlovcu predavao se predmet Lov i lovna privreda u IV. razredu i to 2 sata tjedno. Godine 1948. bila je osnovana Šumarska škola za krš u Splitu, a imala je do 1950. g. savezni značaj i bila je financirana iz saveznog budžeta, a onda je potpala pod ingerenciju Nar. Odb. Općine Split . Prema nastavnom planu iz 1950. g. bio je predviđen predmet Lov i lovna privreda u grupi pomoćnih predmeta, a predavan je u II. razredu i to 3 sata tjedno. Prema nastavnom planu iz 1952. g. bio je predviđen predmet Lov i lovn a privred a u II. razredu i to 2 sata tjedno. Godine 1959/60. prema nastavnom planu bio je predviđen predmet Lovstv o u II. i III. razredu po 1 sat predavanja. Predmet lovstvo predavali su: — Ing. Oskar Piškorić (1949/50), — Ing. Rudolf Meštrović (1. X. 1958.), — Ing. Trifun Marković (1. IX. 1948. — 31. I. 1952.), — Ing. Dimitrije Bura (15. I. 1949. — 27. XI. 1953.). ZAKLJUČAK Iz datih dokumentiranih podataka, počevši od 1860. godine do danas (1974. g.), evidentna je pažnj a da se u sklopu školovanja šumarskih stručnjaka u rangu šumarskih tehničara i diplomiranih inženjera dal o mogućnost i da se pored šumarskog obrazovanja stiče i izvjestan stupanj lovno g obrazovanja. Osim toga, mora se registrirati i aktivnost Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, koji omogućava nastavu iz predmeta Lovn a privred a studentima Odsjeka za stočarstvo u V. semestru s obavezom polaganja ispita, koju vrši Katedra za lovnu privredu Šumarskog fakulteta. Isto tako nužno je istaknuti aktivnost i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, koji omogućava predavanja iz dijela nastave Lovstva , ali za sada bez obaveze polaganja ispita. Bilo bi vrlo korisno da se tu nastavu postavi kao obaveznu, jer na unapređenju lovne djelatnosti mogu veterinari dati znatnu pomoć. Predavanje vrši dr med. vet. Oto Ror. Predavanje vrši dr med. vet. Oto Ror. Makar je vršeno školovanje šumarskih stručnjaka u šumarskim školama i fakultetima počevši od 1860. godine, ipak do danas, a nit i jo š danas iz tih škola ne dobivamo lovne tehničare ili specijaliste |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 66 <-- 66 --> PDF |
s lovnog aspekta, osim akademskih zvanja magistara, doktora nauka i profesora na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, što se nikako ne smije podcijeniti, jer nemamo lovnih škola, a niti lovnih fakulteta. Nitko kod nas ne može poreći činjenicu da su nam lovni tehničari od kapitalne važnosti, osim uzgajivača divljači, jer fakultetski obrazovani lovni stručnjaci predstavljaju oficire bez vojske. Bilo je poslije svršetka II. svjetskog rata posebnih tečajeva za kvalificirane radnike uzgajivače divljači, kao npr. u Zagrebu, Delnicama, Kutini i dr. te jednogodišnjeg školovanja lovnih stručnjaka kod Šumarske škole za krš u Splitu, ali danas ima malo tih radnih ljudi u lovnoj operativi. Svojevremeno je dao inicijativu i Lovački Savez Hrvatske da bi se osnovala lovačka škola u jednom dvorcu kod Varaždina, ali i to je ostalo nerealizirano. Konačno se može i mora zaključiti da su šumar i od 1860. godine do danas omogućili školovanje lovnih stručnjaka pored šumarskih, a može se vjerovati da će u buduće biti još i bolje, a slično se može očekivati za Poljoprivredni i Veterinarski fakultet u Zagrebu. LITERATURA 1. ***: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860—1960., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. ***: Lovstvo i oružarstvo, Šum. L. Br. 8—9 od 1. 9. 1909., str. 316. 3. Andrašić , D.: Nastava iz oblast lovstva na šumarskom fakultetu´ u Zagrebu, Lovački Vjesnk, travanj—svibanj, str. 27—29, Zagreb, 1961. LOVSTVO U ŠUMARSKIM ŠKOLAMA SFRJ Da bi učenik dobio diplomu šumarskog tehničara mora odslušati i položiti tridesetak predmeta: materinski jezik, strani jezik, obrana i zaštita, geografija, matematika, kemija, fizika, botanika, dendrologija s fitocenologijom, meteorologija i klimatologijom, pedologija s ishranom bilja, uzgajanje šuma sa šumskim sjemenarstvom i rasadnicima, zaštita šuma, dendrometrija, iskorišćivanje šuma, uređivanje šuma, anatomija s tehnologijom drva, lov i lovna privreda, tehničko crtanje s nacrtnom geometrijom, alati i šumsko strojarstvo, osnovi građevinarstva sa šumskim komunikacijama, HTZ, ekonomika i organizacija šumarstva, geodezija, podizanje i njega zelenih površina, uređivanje bujica, i društveno i političko uređenje SFRJ. Do 1965. godine svaka je šumarska škola radila po vlastitom nastavnom planu i programu. Prilikom osnivanja Zajednice šumarskih tehničkih škola u listopadu 1965. odmah se prišlo izradi jedinstvenog plana za sve šumarske škole. Jedinstvenim planom bilo bi omogućeno učenicima prelaženje iz jedne škole u drugu bez polaganja dopunskih ispita. Na izradi skripata i drugih učila radilo bi više stručnjaka te bi ista bila bolje kvalitete. |