DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 54 <-- 54 --> PDF |
U toku našeg rada ustanovile smo, da je divljač naročito nagrizala u neugrađenoj plohi B ove vrste: grozničicu (Scutellaria galericulata), crnjevac (Prunella vulgaris), odoljen (Valeriana officinalis), vrboliku (Epilobium hirsutum) i preskoč (Succisa pratensis). Mjestimično primjetismo obrštene vrhove poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). Kako se vidi iz komaprativne tabele i danog komentara izdvojene vegetacijske skupine u vidu »branjevine«, »livade busike« i »sastojine šaševa« međusobno se znatno razlikuju u sadašnjoj etapi razvoja. To se očituje prema florističkom sastavu, rastu i raspodjeli biljnih vrsta. Očito je da je broj stabalaca u sloju od 60 do 250 cm dva puta veći u sastavu »branjevine« od »sastojine šaševa«, a sedam puta veći od površina »livade busike«. Suprotno tome su u sloju od 20 do 60 cm bile drvenaste biljke u okrilju svih triju sastojina — oko tri puta brojnije u plohi B nego u plohi A. U sastojini »livade buksie« bile su zeljaste biljke dva puta obilnije zastupljene u sloju od 60 do 250 cm za razliku od drugih dviju analiziranih sastojina. U sloju ispod 20 cm sve tri sastojine su vrlo siromašne biljnim vrstama. Zanimljivo je istaknuti i to, da je općenito primijećen veći broj vrsta u pojedinim etažama u neograđenoj plohi B u usporedbi sa ograđenom plohom A. Nadalje je ustanovljeno, da se od drvenastih biljaka u najvećoj mjeri pojavio poljski jasen (Fraxinus angustifolia), a da graba ima najmanje. Naša istraživanja izvršena u 1973. godini pomoću fitocenoloških snimaka slažu se sa postignutim rezultatima dobivenim iste godine M. Plavšića i U. Golubovića (1974) u pogledu mnoštva i pojedinih vrsta drvenastih biljaka izraslih u toku prirodnog podmlađenja ploha. Započeta istraživanja predstavljaju tek prvu kariku u slijedu dugoročnih istraživanja na ovim trajnim plohama. Ona bi trebala, da se prodube mikroklimatskim, ekološkim i fenološkim opažanjima kako bi se dobila što kompletnija slika o dinamici i sukcesiji vegetacije na ovom interesantnom objektu u srcu nizinskih slavonskih šuma u Posavini. ZAKLJUČAK U ovom radu prikazani su rezultati početnih istraživanja sa trajnih ploha osnovanih 1972. godine, a nakon gole sječe mješovite sastojine hrasta lužnjaka 1968. godine (G. j . »Josip Kozarac«). Na osnovu rada u 1973. godini mogu se izvesti ovi zaključci: 1. Šumska vegetacija oko trajnih ploha pripada uglavnom zajednicama: — hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938) — vlažnom tipu šume hrasta lužnjaka i običnoga graba (Genisto elatae- Quercetum roboris Horv. carpinetosum betuli Glavač 1961) — poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum anglistifoliae Glav. 1959) — hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) emend. Rauš 1969). — crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968). |