DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ne: utvrđivanje šteta od divljači i za praćenje dinamike i sukcesije vegetacije u mješovitoj šumi hrasta lužnjaka. Budući, da su pokusne plohe A i B davale prilično šaroliki aspekt kad smo 1973. pristupile istraživanjima činilo nam se najzgodnije, da pokušamo na temelju fitocenoloških snimaka prema metodi Braun-Blanqueta izvršiti na neki način kartiranje vegetacije na njima (SI. 1.). Postojeći mozaik-kompleks pokušale smo obuhvatiti u tri vegetacijske skupine koje su se izdvajale po svom izrazitom i različitom aspektu i to u vidu »b r a n j e v i n e «, »livade b u s i k e« i »s a s t o j i n a š aš e v a«. Navedene sastojine prikazane su na temelju fitocenoloških snimaka u komparativnoj tabeli koja sadrži vegetacijske snimke pokusnih ploha A i B. U tabeli su posebno grupirane drvenaste, a posebno zeljaste biljke prema slojevima i to od 60 do 250 cm, od 20 do 60 cm i ispod 20 cm. Iz tabele se razabire, da u sastojinama aspekta »br anjevine « u sloju od 60 do 250 cm dominiraju i u plohi A i B od drvenastih biljaka poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i nizinski brijest (Ulmus minor), a da je obilno zastupljen hrast lužnjak (Quercus robur) uz stalno prisustvo graba (Carpinusbetulus) i pojavu tršlje (Frangula alnus). U plohi A, toga sloja, obilno su zastupljeni klen (Acer campestre) i kurika (Euonymus aeropaeus). Ovdje se ističu svojim visokim rastom i zeljaste biljke kao što su npr. mrkva (Daucuscarota), odoljen (Valeriana officinalis), busika (Deschampsia caspitosa), krasolika (Stenactis annua), osjak (Cirsium arvense) i vrbolika (Epinolbium angustifolium). Uz njih se mjestimično pojavljuju štavelj (Rumex crispus), vučja noga (Lycopus eruopaeus), sit (Juncus effusus), preskoč (Succisa pratensis) i veoma visoka i upadljiva glavočika barski čičak (Cirsium palustre). Površine tipa »branjevine« prekidali su na plohi B mjestimično mali otoci izgrađeni od gustih sastojina šaša (Carex). Treba istaknuti da u sloju »branjevine« od 20 do 60 cm ima (od drvenastih biljaka) samo na plohi B veoma mnogo poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) i nizinskog brijesta (Ulmus minor), a nešto obilnije nego u prethodnom — višem sloju — ima graba (Carpinus betulus) i hrasta lužnjaka (Quercus robur). Ovdje se pojavljuje crveni glog (Crateagus oxyacantha), a glog (C. monogyna) je zabilježen u obadvije plohe. Velika žutilovka (Genista elata) bila je prisutna samo u plohi B. Od zeljastih biljaka ističu se većom zastupljenošću u obje plohe crnjevac (Brunella vulgaris), čistac (Stachys palustris), konjski bosiljak (Mentha aquatica), žuta perunika (Iris pseudacorus), bahornica (Circaea lutiana), štavelj (Rumex crispus), gospina trava (Hypericum acutum), vučja noga (Lycopus auropaeus) i paprat (Dryopterisfilix-mas). Samo u plohi B primijećene su biljke protivak (Lyeimachia vulgaris), mrkva (Daucus carota), vučja stopa (Aristolochia clematitis), velika kopriva (Urtica dioica), drhtavi šaš (Carex brizoides) i primitak bijeli (Galliumpalustre). U sloju plohe B »branjevine« ispod 20 cm zabilježile smo hrast (Quercusrobur) i kupinu (Rubus caesius) uz biljke puzavog rasta kao što su puzavi žabnjak (Ranunculus repens), protivak (Lysimachia nummularia), konjski bosiljak (Mentha auquatica) i vučja noga (Lycopus europaeus). Međutim potočnica (Myosotis palustris) pojavljuje se u obim plohama. U sastojinama aspekta »livade b u s i k e« dominirala je u obim plohama busika (Deschampsia cespitosa) u etaži od 60 do 250 cm. Od drvenastih |