DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Tako su dobivene dvije trajne plohe na kojima su u toku 1973. godine započeli članovi Katedre za šumarsku ekonomiku svoja istraživanja u cilju utvrđivanja šteta od divljači koje su u šumskim sastojinama znatne (Plavšić, M. i Golubović, U., 1974). Na ovim trajnim plohama započele smo i mi iste godine istraživanje dinamike i sukcesije vegetacije. Plohe su se pokazale sa botaničkog stajališta to zanimljivije, jer leže usred šume hrasta lužnjaka i omogućuju da se na istom lokalitetu prati ne samo razvoj vegetacije na dvije trajne plohe različitog karaktera (ograđena i neograđena), već i u prirodnoj šumi. Osim toga treba napomenuti i to da ove plohe leže u neposrednoj blizini nastambi Šumarskog fakulteta na Opekama, gdje postoji i Meteorološka stanica. III Na području Fakultetske šume Opeke i g. j . »Josip Kozarac« radili su mnogi istraživači sa najzraličitijih aspekata. Za naša istraživanja najvažniji su radovi koji se odnose na istraživanja šumske vegetcije kako Slavonije, tako i navedenih šumskih objekata (Horvat, I. 1938. Plavšić, M. (960, 1969, 1971, 1974), Glavač, V. (1959, 1961, 1962, 1968, 1969), Horvatić, S., Ilijanić, Lj., Marković-Gospodarić, Lj. (1970), Rauš, Đ. (1970, 1971, 1973, 1973.a). Prema najnovijim fitocenološkim istraživanjima Đ. Rauša (1973 a) u sastojinama Fakultetske šume Opeke razlikuju se ove zajednice: — hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938), — hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić 1959 emend Rauš 1969, — poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio- traxinetum angustifoliae Glav, 1959) i crne johe s trušljikom (Frangulo- Alnetum glutinosae Rauš 1968). Ovo raščlanjenje fakultetske šume Opeke je toliko važnije, jer šume g. j . »Josip Kozarac« u kojima se nalaze navedene trajne plohe direktno međusobno graniče. Prilikom rada na pokusnim plohama zapazile smo, da se u bližoj okolini ploha nalaze šumske sastojine, koje prema našim još nepotpunim analizama odgovaraju uglavnom navedenim zajednicama. To se u prvom redu odnosi na šumu hrasta lužnjaka i običnoga graba, koja se proteže od željezničke pruge prema pokusnim plohama i prehvaća uglavnom preko zagrađene plohe A. Ona se odlikuje osim prisustvom hrasta lužnjaka {Quercus robur) i dobro razvijenim velikim i vrlo obilno zastupljenim grabovim stablima (Carpinusbetulus), oskudnim slojem grmlja i s bogatim slojem prizemnog raslinja u kojemu su često pojedine vrste masovno zastupljene u zavisnoti o faktoru — vodi (paprac — Polygonum hydropiper, rastavljeni šaš — Carex remota itd, te prema stupnju vlažnosti pripada zajednicama Genisto elatae — Quercetum roboris Horv, carpinetosum betuli Glavač 1961 (Glavač, V. 1961) ili Carpino betuli — Quercetum roboris (Anić 1959) emend Rauš 1969), odnosno vlažnom tipu šume hrasta lužnjaka i običnoga graba ili šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba. Na ove zajednice nadovezuje se u smjeru prema plohi B šuma hrasta lužnjaka sa velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938) u tipičnom sastavu sa mjestimičnom dominacijom velike žutilovke 412 |