DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Tako su dobivene dvije trajne plohe na kojima su u toku 1973. godine
započeli članovi Katedre za šumarsku ekonomiku svoja istraživanja u cilju
utvrđivanja šteta od divljači koje su u šumskim sastojinama znatne (Plavšić,


M. i Golubović, U., 1974). Na ovim trajnim plohama započele smo i mi
iste godine istraživanje dinamike i sukcesije vegetacije.
Plohe su se pokazale sa botaničkog stajališta to zanimljivije, jer leže
usred šume hrasta lužnjaka i omogućuju da se na istom lokalitetu prati
ne samo razvoj vegetacije na dvije trajne plohe različitog karaktera (ograđena
i neograđena), već i u prirodnoj šumi.


Osim toga treba napomenuti i to da ove plohe leže u neposrednoj blizini
nastambi Šumarskog fakulteta na Opekama, gdje postoji i Meteorološka
stanica.


III


Na području Fakultetske šume Opeke i g. j . »Josip Kozarac« radili su
mnogi istraživači sa najzraličitijih aspekata. Za naša istraživanja najvažniji
su radovi koji se odnose na istraživanja šumske vegetcije kako Slavonije,
tako i navedenih šumskih objekata (Horvat, I. 1938. Plavšić, M. (960, 1969,
1971, 1974), Glavač, V. (1959, 1961, 1962, 1968, 1969), Horvatić, S., Ilijanić, Lj.,
Marković-Gospodarić, Lj. (1970), Rauš, Đ. (1970, 1971, 1973, 1973.a).


Prema najnovijim fitocenološkim istraživanjima Đ. Rauša (1973 a) u
sastojinama Fakultetske šume Opeke razlikuju se ove zajednice: — hrasta
lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938),


— hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić
1959 emend Rauš 1969, — poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-
traxinetum angustifoliae Glav, 1959) i crne johe s trušljikom (Frangulo-
Alnetum glutinosae Rauš 1968). Ovo raščlanjenje fakultetske šume Opeke
je toliko važnije, jer šume g. j . »Josip Kozarac« u kojima se nalaze navedene
trajne plohe direktno međusobno graniče.
Prilikom rada na pokusnim plohama zapazile smo, da se u bližoj okolini
ploha nalaze šumske sastojine, koje prema našim još nepotpunim analizama
odgovaraju uglavnom navedenim zajednicama. To se u prvom redu odnosi
na šumu hrasta lužnjaka i običnoga graba, koja se proteže od željezničke
pruge prema pokusnim plohama i prehvaća uglavnom preko zagrađene plohe


A. Ona se odlikuje osim prisustvom hrasta lužnjaka {Quercus robur) i dobro
razvijenim velikim i vrlo obilno zastupljenim grabovim stablima (Carpinusbetulus), oskudnim slojem grmlja i s bogatim slojem prizemnog raslinja u
kojemu su često pojedine vrste masovno zastupljene u zavisnoti o faktoru
— vodi (paprac — Polygonum hydropiper, rastavljeni šaš — Carex remota
itd, te prema stupnju vlažnosti pripada zajednicama Genisto elatae — Quercetum
roboris Horv, carpinetosum betuli Glavač 1961 (Glavač, V. 1961) ili
Carpino betuli — Quercetum roboris (Anić 1959) emend Rauš 1969), odnosno
vlažnom tipu šume hrasta lužnjaka i običnoga graba ili šumi hrasta lužnjaka
i običnoga graba.
Na ove zajednice nadovezuje se u smjeru prema plohi B šuma hrasta
lužnjaka sa velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv.
1938) u tipičnom sastavu sa mjestimičnom dominacijom velike žutilovke


412