DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 39 <-- 39 --> PDF |
li su nosioci krivog debla početne populacije muška ili ženska stabla (klonovi) jer u toku narednih generacija osobina slobodnim ukrštanjem nesmetano prelazi sa jednog spola na drugi. Sa slike se vidi da se recesivne osobine vrlo retko pojavljuju u homozigotnom stanju. Zato su u prirodi i stabla jasike sa pravim deblom (kao rccesivnom osobinom) dosta retka. Međutim, selekcijom se ipak mogu izdvojiti jer ukrštanjem dviju heterozigotnih jedinki (klonova) (četvrti red rodoslova odozgo) nastaje ipak četvrtina (muških ili ženskih) potomaka sa potpuno pravim deblom (peti red rodoslova odozgo). Važno je imati u vidu da se selekcijom uvek mogu izdvojiti i muška i ženska stabla sa pravim deblom bez obzira što u početnoj populaciji nema uvek i svuda takvih stabala kod oba spola. Naravno selekcioneru i uzgajivaču je uvek lakše i jednostavnije raditi ukoliko je ova (i svaka druga recesivna) osobina sa šumarskog i ekonomskog gledišta nepoželjna jer se u svim generacijama prividno gubi kod većine stabala. III Nasledivanje dominantnih osobina čiji su odgovorni geni locirani na X-hromosomu Ako pretpostavimo da je trulež debla jasike dominantna osobina pod kontrolom gena lociranih na spolnom X-hromosomu onda će se nasleđivati kao hipofosfatični rahitis i neka druga obolenja kod čoveka. "(1 X *Xx CW Wfxyyn ^xx(Ju xx^*y?/Qy #xx# xy xy xx xx Slika 5.: Shema nasleđivanja dominantnih osobina čiji su odgovorni geni locirani na X-hromosonu Shema spomenutog nasleđivanja pokazuje šta nastaje kada se u jednoj populaciji jasike spontano ukrštaju heterozigotna natrula (aficirana) ženska stabla sa zdravim (neaficiranim) muškim stablima. Već u prvoj generaciji polovina muških stabala (klonova) biće zaražena truleži a druga polovina ostaće i dalje zdrava. Bolest će, znači, samo delimično preći i na drugi spol. Što se tiče ženskih stabala polovina će i dalje ostati bolesna (heterozigotna) ali će druga polovina postati zdrava (homozigotna recesivna). Ova druga polovina ženskih stabala ne samo što nije nosilac nego nije ni prenosilac truleži debla odnosno potpuno je zdrava. Znači osobina (u ovom slučaju trulež debla) može u pojedinim generacijama biti prisutna i vidljiva samo na jednom spolu a na drugome ne (prvi red rodoslova odozgo). Međutim, u narednoj generaciji ispoljiće se delimično na oba spola (drugi red rodoslova 403 |