DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 38 <-- 38 --> PDF |
skih) jedinki sa dugim deblom (vidi drugi i treći red rodoslova odozgo). Ako su oba roditeljska stabla heterozigotna u potomstvu se javljaju i selekcijom se može izdvojiti samo četvrtina (ili muških ili ženskih) jedinki sa dugim deblom (vidi četvrti red rodoslova odozgo). Ako su oba roditeljska stabla sa kratkim deblom i pri tome jedno homozigotno a drugo heterozigotno u narednom potomstvu se ne može pojaviti niti treba tražiti nijednu individuu sa dugim deblom (vidi peti red rodoslova odozgo). Ukoliko su oba roditeljska stabla sa kratkim deblom i uz to oba homozigotna ni u jednom narednom potomstvu se ne može očekivati ne samo nijedno stablo sa dugim deblom nego još nijedno heterozigotno na tu osobinu. Tu selekciji nema mesta. ^9 ^W% PfB I «i < i Slika 3.: Shema nasleđivanja autosomnih dominantnih osobina // Nasleđivanje autosomnih recesivnih osobina Ako pravnost debla jasike shvatimo kao autosomnu osobinu pod kontrolom recesivnih gena onda će se nasleđivanje ove poželjne osobine odvijati isto kao epilepsije i drugih nekih obolenja kod čoveka. MTSackp Slika 4.: Shema nasleđivanja autosomnih recesivnih osobina Shema spomenutog nasleđivanja pokazuje da u određenoj populaciji jasike, spontano nastaloj u prirodi, svako stablo (bilo muško ili žensko) teoretski može biti nosilac i prenosilac i pravnosti debla kao recesivne osobine. Ali ako se u takvoj populaciji istovremeno nalazi i po koje stablo (klon) drugog spola sa krivim deblom kao dominantnom osobinom (na slici to je žensko stablo u prvom redu rodoslova odozgo) onda će čitavo naredno potomstvo u čijem je formiranju takvo stablo učestvovalo kao jedan od roditelja biti sa krivim deblom (drugi red rodoslova odozgo). Sasvim je svejedno da |