DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 38     <-- 38 -->        PDF

skih) jedinki sa dugim deblom (vidi drugi i treći red rodoslova odozgo). Ako
su oba roditeljska stabla heterozigotna u potomstvu se javljaju i selekcijom
se može izdvojiti samo četvrtina (ili muških ili ženskih) jedinki sa dugim
deblom (vidi četvrti red rodoslova odozgo). Ako su oba roditeljska stabla sa
kratkim deblom i pri tome jedno homozigotno a drugo heterozigotno u narednom
potomstvu se ne može pojaviti niti treba tražiti nijednu individuu
sa dugim deblom (vidi peti red rodoslova odozgo). Ukoliko su oba roditeljska
stabla sa kratkim deblom i uz to oba homozigotna ni u jednom narednom potomstvu
se ne može očekivati ne samo nijedno stablo sa dugim deblom nego
još nijedno heterozigotno na tu osobinu. Tu selekciji nema mesta.


^9


^W%


PfB I


«i < i


Slika 3.: Shema nasleđivanja autosomnih dominantnih osobina


// Nasleđivanje autosomnih recesivnih osobina


Ako pravnost debla jasike shvatimo kao autosomnu osobinu pod kontrolom
recesivnih gena onda će se nasleđivanje ove poželjne osobine odvijati
isto kao epilepsije i drugih nekih obolenja kod čoveka.


MTSackp


Slika 4.: Shema nasleđivanja autosomnih recesivnih osobina


Shema spomenutog nasleđivanja pokazuje da u određenoj populaciji jasike,
spontano nastaloj u prirodi, svako stablo (bilo muško ili žensko) teoretski
može biti nosilac i prenosilac i pravnosti debla kao recesivne osobine.
Ali ako se u takvoj populaciji istovremeno nalazi i po koje stablo (klon) drugog
spola sa krivim deblom kao dominantnom osobinom (na slici to je žensko
stablo u prvom redu rodoslova odozgo) onda će čitavo naredno potomstvo
u čijem je formiranju takvo stablo učestvovalo kao jedan od roditelja
biti sa krivim deblom (drugi red rodoslova odozgo). Sasvim je svejedno da