DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Varijabilnost spolnosti u okviru iste vrste je takođe važno biološko pitanje. Rohmede r (1959) je, u vezi sa time, istraživao krakter i brojni odnos spolova odnosno cvetova kod običnog jasena (Fraxinus excelsior L.). Utrvdio je da više od jedne trećine pregledanih stabala pripada muškom spolu i da su čisto ženska stabla vrlo retka. Dalje je došao do zaključka da od svih pregledanih stabala mešovitog spola približno podjednak postotak otpada na stabla sa dvospolnim cvastima (36%), sa andromonecijskim cvastima (34%) i sa ginomonecijskim cvastima (28%). Da li je tako kod našeg običnog jasena i drugog drveća trebaće svakako što pre istražiti. +u 34 30 36 TS SO w o m .0 , a bed e 2 +9 c^o* o+đ+9 d*Q Slika 1.: Raspored cvetova na stablima običnog jasena (Fraxinus excelsior L) sa mešovitim cvastima (prema Rohmeder-u) U biologiji postoji mišljenje da su sva živa bića indiferentna u odnosu na spol. Proces spolne diferencijacije uslovljen je, navodno, kod biljaka najviše fitohormonima (auksinima) koji determinišu muški ili ženski spol. Prema tome mišljenju biseksualnost organizama potvrđuju najbolje promene spolnih manifestacija u toku njihove ontogeneze. I kod nas je isticano da faktori spoljne sredine mogu izmeniti spolno obeležje šumskog drveća. Dokazano je, na primer, da kod crne topole (Populus nigra L.), koja je normalno dvodoma vrsta, traumatične ozlede mogu izazvati pojavu jednodomosti (Jovanović-Tucović, 1962). Može se navesti prilično primera koji ukazuju da do spolnih promena mogu dovesti i drugi faktori sredine (temperature, osvetljenje, ishrana, gljive, insekti i si.). Međutim, i pored svega toga genetičari uglavnom stoje na stanovištu da je spolnost u svojoj osnovi i suštini nasledno uslovljena jer se drukčije teško može objasniti činjenica da su kod tipično dvodomih vrsta normalno muške i ženske jedinke približno podjednako zastupljene u svim generacijama. Tako shvaćena spolnost i sve drugo što je sa njome direktno povezano ima naročito veliki značaj u šumarstvu. Spolnost sa aspekta fiziologije Spolnost šumskog drveća zaslužuje pažnju šumarskih stručnjaka ne samo zato što je ta osobina značajna sa čisto teoretskog (naučnog) gledišta |