DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Pored dviju spomenutih osnovnih grupa šumskog drveća treba, prema
rasporedu muških i ženskih spolnih organa (cvetova), razlikovati i treću
(prelaznu) sa tzv. poligamim rasporedom spolova. Tu spadaju:


d) andromonecijske vrste
kod kojih se na istom stablu, pored dvospolnih cvetova, javljaju još i posebni
muški cvetovi (npr. kod jasena),
e) ginomonecijske vrste
kod kojih se na istom stablu, pored dvospolnih cvetova, pojavljuju još i posebni
ženski cvetovi (takođe kod jasena),
f) trimonecijske vrste
kod kojih se na istom stablu, pored dvospolnih cvetova, nalaze još i posebni
muški i ženski cvetovi (npr. kod divljeg kestena),
g) androdiecijske vrste
kod kojih, pored stabala sa dvospolnim cvetovima, ima i stabala samo sa
muškim cvetovima,
h) ginodiecijske vrste
kod kojih se, pored stabala sa dvospolnim cvetovima, susreću još i posebna
stabla samo sa ženskim cvetovima i
i) triecijske vrste
kod kojih se, pored stabala sa dvospolnim cvetovima, javljaju još i stabla
sa muškim cvetovima i stabla sa ženskim cvetovima (npr. kod jasena).


Poligami raspored cvetova izveden je iz osnovnih rasporeda cvetova. U
stvari to je atavistička pojava koja upućuje na filogenetski razvoj vrsta. Ona
pokazuje da su pojedine vrste imale u prošlosti drukčiji raspored spolnih
organa. Time se objašnjava činjenica da se kod istih vrsta drveća ponekad
zapažaju i različiti tipovi rasporeda spolnih organa.


Spolnost šumskog drveća privlačila je pažnju mnogih istraživača. Spomenućemo
samo neke od njih. Spolni dimorfizam kod običnog bora (Pinussilvestris L.) zapažen je najpre u SSSR-u (Gal j pern, 1949; P r a v d i n,
1950). Kod nekih severnih podvrsta običnog bora {Pinus silvestris ssp. Laponica)
takođe je utvrđena dvodomost (Nekrasova , 1954). Kod našeg običnog
bora zapažena je pojava dvospolnih cvasti (P o p n i k o 1 a, 1965). Iste
cvasti nađene su i kod borova Pinus pinaster Ait. i P. thunbergii Pari. (G a 1 jpern
, 1949). Hermafroditne cvasti kod bora krivulja (Pinus mugo ssp.
niughus) opisane su na području Slovačke (B e n č a t, 1959). Kod naše smrče
{Picea excelsa Link.) pronađena su stabla koja pored zasebnih muških i ženskih
cvasti imaju i dvospolne cvasti (Jovančević , 1964). I spolnost lišćarskog
drveća bila je predmet mnogih istraživanja. Pojavu jednodomosti i
hermafroditizma kod topola opisali su Seit z (1954), Ma y (1961), Nič o ta
(1961), Ž u f a (1963), Jovanović-Tucović (1964) i dr. Kod bukve (Fagusmoesiaca Cz.) pored normalno jednospolnih cvasti nađene su i hermafroditne
cvasti (Ničota-Stamen.kov, 1967). Vrlo je interesantno da je pojava
dvospolnih cvasti zapažena i kod hibridnih vrba (K r s t i n ić, 1971). Još je
interesantnije da se takve cvasti susreću i kod kalemljenih jela u semenskim
plantažama (Popni kola, 1971). Mogli bi nabrojiti i druge autore koji su
se bavili pitanjem spolnosti šumskog drveća ali to ovom prilikom nije potrebno.


396