DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 27 <-- 27 --> PDF |
b) Razvitak naučnih saznanja dovodi do sve veće uloge oplemenjivanja biljaka u oblasti sfere života. U procese prevođenja biosfere u noosferu uključeno je ćelo čovečanstvo i njih je neophodno brižljivo i svestrano ispitivati. Ovaj grandiozan zadatak o prestrojavanju prirode na Zemlji čovek već danas zacrtava, pri čemu se ne smeju podceniti mnogobronje teškoće kontrole nad životom naše planete. Ceo kompleks nauka mora se uključiti na rešavanju ovog prioritetnog zadatka, ali u ovom kompleksu nauka jedno od centralnih mesta zauzima učenje o oplemenjivanju populacione i evolucione genetike i metoda oplemenjivanja biljaka. 6) Rad na oplemenjivanju biljaka omogućava krupne i dalekosežne promene koje čovek već niz vekova vrši u prirodi. Te su promene dovele do stvaranja potpuno novih kulturnih biljaka i životnih zajednica koje nisu postojale u slobodnoj prirodi i koje predstavljaju najizrazitiji oblik čovekovog iskorišćavanja žive prirode. LITERATURA Allard , W. R. (1960): Principles of Plant Breeding. New York, London, Sydney. Anić, M. (1946): Dendrologija. Šumarska enciklop., sv. 1. Zagreb. Anić, M. (1954): Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko starih parkova u po dručju Vukovara. Šum. list, br. 9—10. Zagreb. Brinar , M. (1964): Zivljenska kriza jelke na slovenskem ozemlju o svezi s kli matičenimi fluktuciami. Gozdarski vest., 4—6. Ljubljana. Bunuševac , T. (1951): Gajenje šuma. Šum. list, br. 9—10. Beograd. B u n u š e v a c, T. i K o 1 i ć, B. (1959): Klimatski uslovi severo-istočne Srbije i pojava sušenja njenih bukovih šuma. Glas. Šum. fak. br. 16. Beograd. Bura , D. (1959): Četinari brzog rasta u plantažama i kulturama. Jugoslav, savet. centar za polj. i šum., br. 18. Beograd. Bura , D. (1968): Plantažno gajenje topola i vrba u Jugoslaviji. Jugoslav, polj. šum. centar, br. 60. Beograd. Cue not, C. (1958): Pierre Teilhard de Chardin. Les grandes etapes de son evolution. Paris. Djikić, S., Jovančević, M. i P a n o v, A. (1965): Principi i perspektive unapređenja šumskog semena u Bosni i Hercegovini. Sarajevo. Dubinin , N. P. (1966): Osnovi genetiki populaciji. Aktuelni voprosi genetiki. Moskva. Janjić , N. (1966): Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline. ANUBIH, knj. 9. Sarajevo. J e f t i ć, M. (1962): Unošenje čtinara u lišćarske šume. Jugosl. savet. centar za polj. i šum. Beograd. Jeftić , M. (1965): Podizanje produktivnosti i ekonomskih vrednosti visokih lišćarskih šuma unošenjem četinara. Beograd. Jovanović , B. (1950): Nesamonikla dendroflora Beograda i okoline. Glasnik Šum. fakulteta, br. 1. Beograd. Jovanović, B. i Tučo vic, A. (1962): Dalji prilog proučavanju alohtone dendroflore Beograda i okoline. Glas. Šum. fak. br. 26. Beograd. Jovanović , M. (1972): Proizvodnja šumskog selekcionisanog semena u semen- skim plantažama. Aktuelni problemi šum., drvne industr. i hortikulture. Beograd. Jovanović, M. i Černjavski, S. (1970): Semenske sastojine molike (Pinus peuce Gris.) u SR Srbiji. Zbor. na simpoz. za molikata. Pelistel, Bitola. 391 |