DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 27     <-- 27 -->        PDF

b) Razvitak naučnih saznanja dovodi do sve veće uloge oplemenjivanja
biljaka u oblasti sfere života. U procese prevođenja biosfere u noosferu uključeno
je ćelo čovečanstvo i njih je neophodno brižljivo i svestrano ispitivati.
Ovaj grandiozan zadatak o prestrojavanju prirode na Zemlji čovek već danas
zacrtava, pri čemu se ne smeju podceniti mnogobronje teškoće kontrole nad
životom naše planete. Ceo kompleks nauka mora se uključiti na rešavanju
ovog prioritetnog zadatka, ali u ovom kompleksu nauka jedno od centralnih
mesta zauzima učenje o oplemenjivanju populacione i evolucione genetike
i metoda oplemenjivanja biljaka.


6) Rad na oplemenjivanju biljaka omogućava krupne i dalekosežne promene
koje čovek već niz vekova vrši u prirodi. Te su promene dovele do stvaranja
potpuno novih kulturnih biljaka i životnih zajednica koje nisu postojale
u slobodnoj prirodi i koje predstavljaju najizrazitiji oblik čovekovog
iskorišćavanja žive prirode.


LITERATURA


Allard , W. R. (1960): Principles of Plant Breeding. New York, London, Sydney.
Anić, M. (1946): Dendrologija. Šumarska enciklop., sv. 1. Zagreb.
Anić, M. (1954): Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko starih parkova u po


dručju Vukovara. Šum. list, br. 9—10. Zagreb.
Brinar , M. (1964): Zivljenska kriza jelke na slovenskem ozemlju o svezi s kli


matičenimi fluktuciami. Gozdarski vest., 4—6. Ljubljana.
Bunuševac , T. (1951): Gajenje šuma. Šum. list, br. 9—10. Beograd.
B u n u š e v a c, T. i K o 1 i ć, B. (1959): Klimatski uslovi severo-istočne Srbije i


pojava sušenja njenih bukovih šuma. Glas. Šum. fak. br. 16. Beograd.
Bura , D. (1959): Četinari brzog rasta u plantažama i kulturama. Jugoslav, savet.
centar za polj. i šum., br. 18. Beograd.
Bura , D. (1968): Plantažno gajenje topola i vrba u Jugoslaviji. Jugoslav, polj.
šum. centar, br. 60. Beograd.
Cue not, C. (1958): Pierre Teilhard de Chardin. Les grandes etapes de son evolution.
Paris.
Djikić, S., Jovančević, M. i P a n o v, A. (1965): Principi i perspektive unapređenja
šumskog semena u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.
Dubinin , N. P. (1966): Osnovi genetiki populaciji. Aktuelni voprosi genetiki.
Moskva.
Janjić , N. (1966): Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore Sarajeva i okoline.
ANUBIH, knj. 9. Sarajevo.
J e f t i ć, M. (1962): Unošenje čtinara u lišćarske šume. Jugosl. savet. centar za
polj. i šum. Beograd.
Jeftić , M. (1965): Podizanje produktivnosti i ekonomskih vrednosti visokih lišćarskih
šuma unošenjem četinara. Beograd.
Jovanović , B. (1950): Nesamonikla dendroflora Beograda i okoline. Glasnik
Šum. fakulteta, br. 1. Beograd.
Jovanović, B. i Tučo vic, A. (1962): Dalji prilog proučavanju alohtone dendroflore
Beograda i okoline. Glas. Šum. fak. br. 26. Beograd.
Jovanović , M. (1972): Proizvodnja šumskog selekcionisanog semena u semen-
skim plantažama. Aktuelni problemi šum., drvne industr. i hortikulture. Beograd.
Jovanović, M. i Černjavski, S. (1970): Semenske sastojine molike (Pinus
peuce Gris.) u SR Srbiji. Zbor. na simpoz. za molikata. Pelistel, Bitola.


391