DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Poboljšanje pomoću minimalnog determinacionog koeficijenta (R2). Ova tehnika rada je ista kao i prethodna, osim što u svakom stadiju ostaju varijabile koje najmanje povećavaju determinacioni koeficijent R2. Ovim postupkom se odabere gotovo uvijek identična jednadžba kao i kod maksimalnog determinacionog koeficijenta. Osim toga stroj će naštampati i kontrolni model. Tabela 11. R* — iznosi, broj i naziv varijabila u jednadžbi dobiveni tehnikom najmanjeg determinacionog koeficijenta (R2) Broj varijabila Determinacioni Naziv varijabila u jednadžbi a koeficijenti (R2) 0,89322410 DBH, NB, DB, LB, CD ** 6 0,89329836 DBH, NB, DB, LB, CD, ST ** 6 0,89333133 DBH, NB, DB, LB, CD, BA ** 7 0,89342103 DBH, NB, DB, LB, CD, BA, ST DBH = prsni promjer, NB = broj grana, DB = promjer grane, LB = dužina grane, CD = promjer u krošnji, BA = kut insercije grana, ST = pravnost. ** = Statistički signifikantno na nivou od 1%. Svi podaci dobiveni ovom tehnikom jednaki su podacima kod poboljšanja pomoću maksimalnog determinacionog koeficijenta (R-), osim što su kod ovog postupka dane dvije jednadžbe sa 6 nezavisnih varijabila, od kojih je ona jednadžba u kojoj je kut insercije grana sa nešto većim determinacionim koeficijentom (Tabela 11). Kod metode višestruke regresije, nezavisne varijabile se uključuju u model po određenom redu jedna iza druge. Svaka od varijabli ima određeni udio u ukupnoj sumi kvadrata za regresiju (D r a p e r, N. R. i Smith, H. 1966). U našem radu udio pojedinih varijabila u ukupnoj sumi kvadrata vidljiv je u Tabelama 5, i 7 i 8. Te sume kvadrata se nazivaju sekvencijalnim, a F- iznosi za svaku sumu sekvencijalnim F- testom. Zbroj sekvencijalnih suma kvadrata jednak je ukupnoj sumi kvadrata za regresiju uz određeni broj stupnjeva slobode. Kada se u jednadžbi već nalazi određeni broj varijabila, često se želi ustanoviti važnost pojedine varijable i njezin doprinos u jednadžbi. Ako se |