DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 105 <-- 105 --> PDF |
kojima smo se oprostili — u Maloj šumarskoj kronici — u prošlom broju (August Horvat, Halid Muftić, Fabijan Jurković, M. Plavšić, M. Duduković, i Vjekoslav Birt) sada registriramo smrt i opraštamo se od daljnje šestorice: ing. Ljubomir Grahli (rođ. 1899), ing. Vjenceslav Radošević (1888), ine. Frane Pavletić (1909), ing. Josip Tomaić (1914), ing. Božidar Horvat (1926) i ing. Zvonimir Hren (1923). PROF. DR. VINKO MANDEKIĆ Želimo reci par riječi o nestoru hrvatskih agronoma prof. dr. V. Mandekiću, rođenom prije 90 godina u Kraljevici, a koji živi u Zagrebu i još je uvijek akti DRUŠTVENE VIJESTI ZAPISNIK 10. sjednice U. O. proširene sa članovima N. O., Redakcionog odbora S. L., autora jubilarne edicije povodom 100 g. izlaženja Š. L. i članovima ŠD — Zagreb, koja je održana 17. VI o. g. Dnevni red: 1. Otvorenje sjednice i protekla stručna zbivanja. 2. Šumarski List: dogovor o realizaciji prihvatljivije fizionomije lista. 3. Održavanje Simpozija povodom 100 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije (Vinkovci IX/X mi. 1974. g.) i Jesenjeg Plenuma Saveza (XI mj. 1974. g.) s temom: Današnji nivo tehnološkog procesa proizvodnje u šumarstvu i drv. ind. SRH. 4. Proslava 100 g. neprekidnog izlaženja Šum. Lista li 130 g. osnutka prvog Šumarskog društva — dogovor. Ad 1. — Sjednicu je otvorio predsjednik ing. Tomaševski i pozdravio preko 45 učesnika ovoga sastanka. Iznio je razloge sazivanju ove proširene sjednice i kao glavnu temu sastanka označio dogovor o privan. Prof. dr. V. Mandekić više je nauke završio na Gospodarskom učilištu u Križevcima (1907) i doktorirao u Vroclavu (1912). Obišao je nekoliko evropskih zemalja radi specijalizacije i zaposlio se — nakon toga — na tek osnovanom Poljopriviredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu, kao profesor iz bilinogojskih predmeta (1920). Pisac je brojnih knjiga i rasprava iz poljoprivrede (52 znanstvena rada i 42 struč. knjige). Najviše je poznat po svojem Mandekićevom Gospodarskom kalendaru, kojega je počeo izdavati još 1926. g. Savjet za naučni rad SRH dodijelio mu je 1973. g. nagradu za životno djelo. Drugovao je i prijateljevao sa mnogim šumarima (A. Perušić i dr.). Priključujemo se čestitkama! hvatljivijoj fizionomiji i sadržaju Š. L., koji sredinom 1976. g. slavi 100 godina neprekidnog izlaženja. Upoznao je prisutne o -markantnijim stručnim i društvenim zbivanjima u struci: pokroviteljstvo predsjednika SFRJ J. B. Tita nad proslavom 100 godina organiziranog i znanstvenog pristupa šumarstvu Slavonije, koja se održava 30. IX—2. X o. g. u Vinkovcima. U kraćim crtama obavijestio je prisutne o nedavnom, u Splitu, održanom Savjetovanju o zaštiti šuma — od požara. Preko 150 učesnika ovoga savjetovanja donijelo je niz konstruktivnih zaključaka, koji će unaprijediti zaštitu i uređenje šuma na području SRH, a napose u priobalnom području naše domovine. U Zak. o šumama SRH unose se novi elementi u skladu sa donesenim — ustavnim promjenama. Upozorio je prisutne na novo izašli Zak.o udruživanju u .privredne komore, konstituiranje međuopćinskih zajednica, zatim o konačnom formiranju jedinstvenog Šumarskog instituta u Jastrebarskom, o održanom predavanju prof, dr M. Androića o novim smjernicama u zaštiti šuma te najavio — predavanje ing. N. Gogera, savjetnika u republ. Zavodu za plan »O uočenim krupnijim poteškoćama, nedostacima, aktualnostima i kontradiktornostima u šumarstvu i drvnoj industriji SRH«. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Ad 2: — Urednik Š. L. dr B. Prpić iznio je pred prisutne problem pomanjkanja ak- Lualnih članaka iz prakse i operativne službe. Ovaj problem pokušavale su riješiti i prijašnje generacije, ali im to, također, nije najbolje uspjevalo. Poznato je da su stručnjaci na terenu, a i u Zagrebu, neraspoloženi i nezadovoljni sa sadržajem šumarskog Lista. Ubuduće će Š. L. objavljivati samo one naučne članke, koji su sažeti i obuhvataju najviše do 10 tiskanih stranica. Uredništvo ce nastojati da se pridržava aproksimativnog ključa: 50Vo članaka iz prakse i operativne službe, 30—40´Vo znanstvenih sastavaka, a ostatak će predstavljati društvena i stručna zbivanja, bibliografski prikazi i vijesti, društvena (kretanja, zakonodavstvo, i si. I još jedno: list će izlaziti redovito i na vrijeme oi obliku dvobroja. U daljnjoj diskusiji govorilo je 15 učesnika ovoga skupa i iznijeli su niz kritičkih primjedaba. Prof. dr M. Vidaiković: angažirati mlađe stručnjake s fakulteta i instituta za pisanje kraćih članaka koji predstavljaju uvod u inaučni rad, prikaze najnovijih dostignuća u svijetu fotografije, tabele, grafičke prikaze i siting. J. Peternel : konstatira da se pojedinci u svom dosadašnjem pisanju ne pridržavaju normativa i neki objavljuju svoje kompletne magistarske i doktorske radnje, pune brojnih tabela, grafikona i dokumentacija koje nisu od interesa za teren. Predlaže da se uvede vrednovanje dostavljenih sastavaka i da se oni iz prakse posebno honoriraju; ing. S. V a n j k o- v i ć : terenski stručnjaci imaju obilje uspjelih radova i podataka pa ih treba angažirati i pridobiti za pisanje; ing. B. H ruska : prihvaća prijedlog prof. Vidakovića i sugerira da >se tu angažiraju i profesori prilikom reizbornosti mlađih kolega i da ih se nagovori da svoje radnje pišu sažetije i predvide ih za Š. L.; ing. V. F a š a i ć : smatra da su pisci razbijeni na pisanje za 2 lista: Š. L. i Drv. ind. pa se tu troše i snage a i financ. sredstva; prof, dr B. Kraljić : uslijed sporog izlaženja Glasnika za šumske pokuse ŠF — Zagreb autori svojim opsežnim radnjama opterećuju š. L. Ima stručnjaka na terenu koji postižu veoma lijepe stručne rezultate, ali slabije pišu. To je odličan materijal; Dr N. Komle n o- v i ć : radove iz operative, koji su pisani za potrebe ŠF treba preraditi, sažeti i objaviti u listu; ing. N. Goger : na tapeti je stalno »Fizionomija šL«. Zadnji brojevi ŠL 11—12/73 i 1—2/74 po tematici su veoma dobri, ali veoma malo od njih ima koristi operativa i teren. Smatra da je šumarstvo u znatnoj mjeri inertno i ne želi raspravljati o svojoj šarolikoj problematici. Neki se radovi objavljuju radi napredovanja i hijerarhijske ljestvice, a onih koje praksa treba nema. Tu se mora načiniti preokret i više poitcati operativu na pisanje. Problematiku treba rješavati na višem nivou, ali ne najvišem! Ako ŠL ostane na dosadašnjem nivou praksa neće imati mnogo koristi; Mr S. M a t i ć : Ne čujemo glas terena. Operativa neka kaže što je zanima. Preko njihovih regionalnih stručnih listova (Šumarski vjesnik, Slavonska šuma, Drvosječa i dr.) treba prikupljati teme i sastavke od interesa za njih pa ih nama dostavljati. Svakako da u zemlji ima i previše stručnih listova pa se tako i tu rasiplju snage; ing. M. Novaković: slabo će proći ključ pisanja 507» naučnih i 50% iz prakse. U ovom času Š. L. poprima čisto znanstvenu fizionomiju i odbacuje od sebe 80Vo svojih čitača. Šumarski List se treba približiti većini čitatelja — operativi; ing. B. č o p : Namjera da se smanji objavljivanje znanstvenih članaka u listu je u redu. Međutim, urednik lista i RO nemaju šta birati. Da li se stručnjaci iz operative boje konfrontacije, pa uopće ne pokreću bitna pitanja za struku? Postoji razbijenost u poslovanju i gospodarenju, nema razrađenih kriterija o mjestu i ulozi taksacije, usklađivanju investiranja, nema JUS-a i razrađenih /kriterija za razvrstavanje sortimenata, kakovo je mjesto i uloga šumarske inspekcije, ulaganje financ. sredstava u daljnju izgradnju postrojenja drv. industrije, uloga mehanizacije i transporta nije razrađena do kraja, zatim da li je šumarija OOUR ili je to šumsko gospodarstvo ili šumsko privredno područje, da li nije bolje rješenje OOUR-i po područjima djelatnosti: OOUR za uzgoj, ÖOUR za eksploataciju a u okviru ŠG? Pobornici osnivanja OÖUR-ova po šumarijama počeli su to raditi jednostrano i bez predhodne rasprave, ali zato veoma glasno i autoritativno, proglašavajući svaku drugu alternativu protuustavnom i protivnu kursu samoupravljanja. Defekt je nastao i rasprave su se svele na (traženje forme, a zapostavio se sadržaj. To bi sve trebalo rješavati na nivou Saveza i terenskih ŠD. Ustav ozakonjuje načela o pravima i dužnostima čovjeka, a ine ozakonjuje organizacione forme! Treba stvoriti demokratsku atmosferu i raspolože470 |