DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1974 str. 100 <-- 100 --> PDF |
NOVINE GUTAJU PAPIR Zagrebački Večernji list najavljuje, da će novinskog roto-papira. Tvornica će sagraditi nova postrojenja i uz dosadašnjih 70.000 tona proizvoditi će daljnjih 50.000 tona deficitarnog roto-papira. Ovaj naš najveći proizvođač papira u zemlji: Tovarna celuloze in papir ja — K r š k o orijentirala se, u ovoj novoj proizvodnji, na stari otpadni papir, što će ga većim dijelom osigurati velike novinske kuće-potrošači. Zna se da je cijena roto-papira porasla za 507« i da se iz 3,5 m3 drva dobije 1 tona papira, a za 63 tone papira potrebno je: 1 ha šume! HRASTOVE BAČVE IZ SLAVONIJE Nedavno je iz Rijeke krenulo brodom preko Oceana preko 7.000 hrastovih bačava od 500 litara. To je samo prva pošiljka od ugovorenih 20.000 komada iste veličine. Proizvođač i isporučitelj bačava je DIK — Đurđenovac, ikoji je nedavno proslavio 100 godina postojanja ove tvornice tanina, bačava, pilanske građe i dr. Glasovite slavonske bačve (krenule su, u dijelovima, za Kubu gdje će poslužiti za završno dozrijevanje i fermentaciju Cuba- ruma! Slavonska hrastovina, po svojem sirovinskom sastavu, najbolje pospješuje kemijski proces i daje specifičnu aromu. To se znalo i već prije 100 godina, kad su naše hrastove duge i gotove bačve poslužile i francuskim vinogradarima, proizvođačima Cognaca. Đurđenovcu će ovaj posao donijeti oko 55 milijuna dinara, za ovih 20.000 bačava. Međutim kubanska destilerija treba oko 65.000 ovakovih 500 litarskih bačava. ŠUMARI GRADE CESTE Dok čitava BiH-republika raspolaže sa 9.470 ikm javnih cesta i putova, šumarstvo se isluži vlastitim cestama III i IV kategorije u dužini od 6.200 bosanski su šumari poduzeli akciju da se 2.370 km ovih njihovih cesta prekategorizira i da u njihovom održavanju sudjeluju i ostali korisnici ovih saobraćajnica. Ukoliko im ovo uspije šumari će moći ušteđenim »troškovima« izgraditi nove ceste za eksploataciju šuma. NOVA PRUGA ZAGREB—RIJEKA U Privrednoj komori u Karlovcu raspravljalo se o nacrtu dugogodišnjeg programa ŽTP — Zagreb. Među ostalim iznijeto je sadašnja želj. pruga Zagreb—Rijeka, duga 229 km, ne zadovoljava: zastario je donji i gornji stroj pruge, ograničena je brzina ikretanja, smanjena je propusna moć i povećani troškovi prevoza. Nova, predložena ravničarska trasa, kad se izgradi, biti će za 70 ´km kraća od sadašnje. Prolazila bi dolinom Kupe, brzina vlaka iznosila bi 120—150 km (putnički vlakovi) i 80—120 ´km (teretni), uz povećanu težinu tereta i sa dva kolosjeka. Kako na ovo gledaju izvoznici šumskih i pilanskih proizvoda? Prema prvim proračunima troškovi izgradnje ove pruge iznosili bi oko 300 milijardi st. din. LOVAČKA PROPAGANDA Slovenski lovci, šumari i planinari veoma su aktivni u propagandi lova i zaštiti prirode. U njihovim šumama čovjek se zaista prijatno osjeća kad zapazi ploču sa opomenom: Ne odnosi mladunčad iz legla! Šume i polja su pravi dom i kuća divljači! čuvajte prirodu! Čuvajte ptice pjevice i divljač! Ratari i poljoprivrednici, znadete li da su trčke i fazani vaši pomoćnici? Stotine trčki uništi dnevno 30.000 štetnih kukaca i pojedu skoro 30 kg štetnih sjemenki! DEVIZNI VUKOVI Po novom cjeniku za odstrijel vuka, lisice, kune i druge nezaštićene divljači strani lovcHturisti plaćati će u devizama: za vuka najmanje 500 din, a za lisicu 200 din. Domaćim lovcima će se odstrijel obračunavati u bodovima, već prema pravilima lov. društava. Lov. društvo — Delnice, međutim, isplaćuje domaćim lovcima za vuka 1250 din, ako je ubijen puškom, a ako je otrovan 1050 din, za ljeti ubijenu lisicu isplaćuje 50 din, a zimi 30 din´! KRIVOLOVAC — UNOSNO ZANIMANJE Zagrebački Vjesnik donio je članak o porastu krivolovstva i opasnosti od »lovnog « turizma. Međutim, uslijed blagih kazni, više se isplati biti krivolovac, nego legalni član lovačkog društva. U Hrvatskoj ima ukupno 5,5 milijuna ha lovišta 16 1 |