DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 92     <-- 92 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


FORSTWISSENSCHAFTLICHES
CENTRALBLATT (Forstw. Cbl.) 1973.


Br. 1


Grottenthaler, W. i Laatsch, W.: Istraživanje
procesa erozije u dolini Lainbachtal/
Benediktbeuern.


Schütz, P.: Ovisnost bujnosti rasta klijanaca
četinjača o broju kotiledona.


Moulalis, D.: Istraživanja vremena izbijanja
izbo jaka smreke (Picea abies /L./
Karst.) u Bavarskoj i dobivanje križanaca
otpornih na kasne mrazeve.


Hollstein, E.: Jedna srednjovjekovna dendrologija
bukve na temelju nalaza Gerech
tigkeitsbrunnen-Frankfurther Römer.


Br. 2


Zöhrer. F.: Prilog teoriji relaskopskih
mjerenja u svrhu inventarizacije šuma.
Pechmann, H. v., Aufsess, H. v. i Rehfues,


K. E.: Uzroci i rasprostranjenost truleži
debla u sastojinama smreke na raznim
staništima.
Ciriacv. M. i Schwaier, R.: Usporedna
mjerenja respiracije na više micelija Fomes
annosus i Armlllaria melea ´kod inkubacije
na različitim hranjivim podlogama.


Br. 3


Keller, Th.: 0 utjecaju tvari preostalih
kod čišćenia industrijskih otpadnih voda
na neto asimilaciju mladih šumskih saadnica.


Zach, W. i Cepel. N.: Acacia cyanophylla
kao pionirska biljka kod pošumljivanja
mediteranskog primorja Anatolije borom.
Sterba, H.: Interpretacija strukture faktora
pomoću ciljanih pokusa.


Kroth, W.: Temelji za donošenje odluka
pri investicijama za otvaranje šuma.


Br. 4


Aufsess, H. v.: Neka gljivična oboljenja
na starim hrastovima.


Zöhrer, F.: Metodički detalji i efektivnost
relaskopskih mjerenja za inventarizaciju
šuma.


O´Leary, J. E.: Upoređenje nekih područja
šumarske prakse u Alpama i West-Oregon-
u.


Mantel, W.: Bavarske instrukcije za uređivanje
šuma iz 1812. god.


Br. 5


Prof. Ernst Assmann-u za 70 rođendan.
Kennel, R.: Utvrđivanje etata u bukovim
šumama.


Freist, H.: Prilog pitanju uzgoja jasena,
javora i drugih plemenitih listača u osnovnoj
bukovoj sastojini.
Štefančik, L.: Šumsko-uzgojna analiza nekih
slobodnih visokih prorjeda u nenjegovanim
bukovim sastojinama.
Zöhrer, F.: Izražajna sposobnost i granice
biometričkih modela za prognoziranje
prinosa u šumarstvu.


Laar, A. v.: Međusobna konkurencija i


prirast u biogrupama Pinus radiata.
Schmidt, A.: Međusobna ovisnost prinosa
i staništa za sastojine bora (Pinus silvestris).


Stamenković, V. i Miščević, V.: Rast i prirast
nekih (kultura četinjača u Srednjoj
i Istočnoj Srbiji.


Br. 6


Stöhr v. Holleben, G.: Prvi rezultati istraživanja
rada s pokretnom žičarom URUS
na prorjeđivanju.


Lüpke, B. v.: Vodni režim u sadnicama
smreke nakon presadnje.
Eisner, F.: Kulture ariša u srednjem vijeku
u pokrajini Franken.
Delorme, A.: O formiranju krivulja srednje
širine goda kao temelju za dendrološka
datiranja.


Vvas, L. N.: Ranawat, M. P. S. i Garg, R.
K.: Istraživanja proizvodnih odnosa u listopadnim
šumama polusuhog područja
Raj asthan-a/Indi j a.


Z. Kalafađžić