DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 9 <-- 9 --> PDF |
budnom i razvijenom krošnjom i promjera 50—70 cm. Često se na stablima pojavljuju po kori na cijeloj dužini stabla crne mrlje od curećeg soka iz debla. Većina spomenutih -sušenja ne može se podvesti pod nijedan od općenito poznatih faktora sušenja (gusjenice, pepelnica, melioracije i dr.).« (Cvitić, I.e.). Tab. 1 — Podaci o posječenim hrastovim sušcima u šumi Svenovo 1973. god. Odjeli Površina Debljinski Si ršci Drvna masa ha stupanj broj % ms 148 55,86 12,5 54 2,5 4,86 149 53,19 17,5 218 9,9 48,50 150 67,03 22,5 290 13,2 129,10 27,5 372 16,9 275,01 32,5 355 16,2 393,55 37,5 300 13,6 471,08 42,5 265 12,0 559,29 47,5 187 8,5 511,76 52,5 88 4,0 303,52 57,5 50 2,3 212,68 62,5 11 0,5 56,43 67,5 9 0,4 55,08 72,5 1 7,23 92,5 1 8,43 176,08 2.201 100,0 3.036,52 Želim se ovdje opširnije osvrnuti na ovaj tip sušenja hrastova i upozoriti na njega jer bi on u konstelaciji nama za sada nepoznatih okolnosti možda mogao imati katastrofalne posljedice za budućnost naših hrastika. Pri izlaganju ovog problema nužno je vratiti se nekoliko decenija unatrag i podsjetiti na nekoje činjenice. Naprijed sam napisao da su istraživanja o uzrocima sušenja naših hrastika bila naročito intenzivna po prilici u razdoblju 1924—1930 godine. Jedan od najaktivnijih istraživača tog vremena bio je fitopatolog P. Đorđević . On se, dakako, bavio fitopatološkom stranom ovog problema i o tome je objavio više radova. Za nas su ovdje važni njegovi radovi iz 1927., 1930. i 1931. god. U prvome on je opisao jednu novu vrstu gljivice, koju je pronašao u hrastovima s prvim simptomima sušenja u šumi Varoš (šumarija Morović). Bila je to vrsta roda Ceratostomella i Đorđević ju je nazvao C. quercus. Zatim je u šumama Merolino (prije St. Mikanovci, sada Strizivojna) i Žutica (prije Draganac, sada Novoselec) u hrastovima, koji su se sušili, opet pronašao jednu novu Ceratostomella vrstu, koju je prema prvome nalazu u Merolinu nazvao C. merolinensis (Đorđević , 1930). Osim podataka mikroskopske analize te morfoloških detalja i dimenzija micelija, grafije i peritecija Đorđevi ć je naveo i jedan makroskopski simptom, koji indicira vjerojatnu prisutnost ove gljive. To su tamne mrlje na kori i u bijeli napadnutih stabala. U radnji je |