DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 89 <-- 89 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Kani Zvonimir: »Drvenasto bilje u oblikovanju parkova i pejšaža. — Zagreb, 1973 (str. 33). Naša hortikulturna literatura je više nego rijetka stručnim djelima. Naročito je rijetka ona koja se odnosi na krajinarstvo (oblikovanje parkova i pejšaža). Ova publikacija u stvari su skripta, a namijenjena je studentima Poljoprivrednog fakulteta, tj. slušačima hortikulture. Osnovni cilj za kojim je autor išao, da studentima i vrtno-krajinarskim arhitektima u formi 32 tabele za 466 hortikulturne drvenaste biljke, pruži sve što je potrebno pri izboru drvenastog bilja kod oblikovanja parkova i pejšaža. Za 466 drvenaste biljke navedeni su podaci o staništu, visini biljke, o odnosu na vlagu, otpornost na zagađivanje, o svojstvima cvijeta, vrstu ploda itd. Naročito su značajni podaci koji se odnose na stanište. To su podaci o tlu, vlagi i svjetlu. Isto tako značajni su podaci o rastu i boji hortikulturnih elemenata. Tako npr. podaci o tlu govore nam da li biljci odgovara kamenito ili pjeskovito tlo, odnosno propusno, srednje teško ili teško, te da li je kiselo lužnato ili humozno. Svi podaci predočeni su u formi ideo- grama kao npr. kamenito tlo istostranični trokut itd. Vrtno4crajinarski arhitekt koristeći podatke u ovoj publikaciji ima priručnik koji mu olakšava brži izbor biljaka pri oblikovanju parkova i pejšaža. Ujedno publikacija omogućuje komparativnost svojstava biljaka uopće. Š o 1 i ć P.: Prilog poznavanju dendroflore parkova i nasada Mostara i okolice — Hortikultura — Split, 1974 (str. 109). Šolić Petar je već poznato ime u našoj hortikulturnoj literaturi. U nakladi splitske »Hortikulture« izašao je »Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore parkova i nasada Mostara i okolice«. Tvrdim da je to skroman naslov »Prilog ...« U stvari to je monografija o nesamonikloj den droflori parkova i nasada Mostara i okolice. Autor u publikaciji ima slijedeća poglavlja: »Predgovor« gdje iznosi cilj ove publikacije i zahvaljuje se svima koji su mu pomogli. Vrlo je značajno poglavlje »Uvod«, gdje govori o geografskom položaju Mostara i okoline, te o klimatskim prilikama, geološkoj građi i edafskim prilikama. Ovdje su još podpoglavlja, gdje se govori o prirodnoj vegetaciji područja, te o povijesnom pregledu o introdukciji drveća i grmlja i o razvoju zelenih površina Mostara i okolice. Težite hortikulturnog izlaganja autora je u poglavlju »Dendroflora parkova i vrtova Mostara«. Ovdje on obrađuje 33 vrste golosjemenjača (Gvmnospermae) i 203 vrste kritos jemen jača (Angiospermae). Autor za pojedine opisane vrste uz obavezni latinski naziv daje po prilici adekvatni naš narodni. Zatim daje podatke o porijeklu te podatke gdje se sadi (vrtovi, parkovi, nasadi) i u kojem području naše zemlje i u svijetu. Za područje Mostara i okolice navodi točne lokalitete, kao i edafske mjesne podatke. Korisni podaci o upotrebi te napomene o eventualnoj zaštiti. Publikacija ili kako sam naprijed rekao je »mini monografija« o nesamonikloj dendroliori Mostara i okolice. Vrijedan je i originalan prilog jednog sa značajnog prirodoslovnog i turističkog područja. Autor u oblikovanju krajolika Mostara preporučuje južno-mediteranske i domaće biljne vrste uopće naprama alohtonim (stranim). Od ukupno 236 vrsta navedenih u ovoj publikaciji je 64 domaćih (autohtonih) i 172 strane (alohtone). Škorić A., Fdlipovski G., Čirić M.: Klasifikacija tala Jugoslavije — Zagreb, 1973 (str. 63) Nešto više od jedne decenije od objavljivanja tzv. »Ohridske klasifikacije tala« (1963. g.) izašla je popravljena tj. revizija »Klasifikacija tala Jugoslavije«. Klasifikacije tala su u stvari dogovor (konvencija) znanstvenih pedologa. One se povremeno mijenjaju tj. vrše revizije. Kroz kra 359 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ći ili dulji period steknu se nova iskustva i akumuliraju se nove spoznaje, pa se onda dogovorno pristupi novoj klasifikaciji tala, kao što je ova (1973. g.). Od Ohridskog pedološkog kongresa tema klasifikacije tala naše zemlje je bila stalno prisutna u raspravama kompetentnih naših znanstvenih pedologa Na IV Kongresu Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta (Beograd, 1972) kritički su sumirani i izneseni novi pogledi o klasifikaciji tala Jugoslavije, a na osnovi zaključaka pomenutog Kongresa autori iznose kao prijedlog najnovije »Klasifikacije tala Jugoslavije«. Znanstveno-stručna publikacija »Klasifikacija tala Jugoslavije« uz najvrijedniji dio teksta »Tabelarni pregled — Klasifikacija tala Jugoslavije« — sadrži još nekoliko poglavlja kao objašnjenje pomenutog pregleda. U prvom poglavlju su iznesena naša stečena iskustva u vezi teme »Klasifikacija tala Jugoslavije«. Posebna su poglavlja: Razvojne tendencije klasifikacije tala, Neki aktualni problemi naše klasifikacije, Definicije i označivanje horizonata i podhorizonata, Broj i definicija odjela ili razdjela, Klase tala, Broj i definicija tipova i podjela naše niže sistematske jedinice i Tabelar. U predloženoj tasonomiji tala Jugoslavije imamo četiri razdjela (divisio) naših tala. U obzir je uzet karakter vlaženja i sastav voda kojima se tlo vlazi. Razdjeli jugoslavenskih tala su: 1. Automorfna tla vlaženje oborinskim padavinama, 2. Hidromcrfna tla — vlaženje je uglavnom povremeno ili štetno stagnirajućom oborinskom vodom, 3. Halomorfna tla (slatine) vlaženje se vrši podzemnim, ali i površinskim slanim i alkaliziranim vodama, 4. Subakvalna tla — podvodne prilike (jezera, bare i morski prilitoral). Ostale taksonomske jedinice »Tabelara« su: tip, podtip, varijetet d forma. Za svaku navedenu taksonomsku jedinicu iznesena je kratka tekstualna specifikacija (karakteristika). Tabelar je jasan i pregledan. J. Kovačević OBAVIJEST! U šumarskom listu br. 5—6/74 u članku: »Povjesna dokumentacija i današnje činjenice — razlozi proslave!« na str. 192 administrativnom greškom navedeno je, da je jedan od autora ovoga članka ing. D. Tonkovič. Međutim autori ovoga članka su: ing. S. Horvatinović i ing. T. Lucarić. Ispričavamo se ing. T. Lucariču radi ove greške. Urednik |