DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ZELENA PLUĆA ZAGREBA — pionirsku ulogu u propagiranju planinarenja i turizma Hrvatske. Ovaj daleko PODHODNIĆKI BUMERANG vidni šumarski stručnjak i izvanredni poOvo je naslov članka arhitektice Anto-znavalac kraških prilika zalagao se još anetite Pasinović, povodom otvorenja zaprije 50 godina za planinarstvo, a napogrebačkog podhodnika, u kojem kaže: se za brži razvoj turizma kroz naše šume »mi se busamo s jednim dosta jadnim i planine. Još 1936. g. kao tajnik Šumarpothodnikom, koji je srušio još jedan skog društva podnio je izvještaj glavnoj bronhi zelenih pluća grada i otkrio apskupštini u Zagrebu (V. Š. L. 1937. g. str. surdnu vizuru na trbuh željezničkog ko87) i borio se za »unapređenje« šumarlodvora ...« skih inženjera i jači zahvat u području turizma, kao buduće dragocjene privredne grane. Projektirao je i izveo niz »Pre- PJESNICI PROTIV UNIŠTAVANJA mužićevih« puteva ,staza i cesta na VelePRIRODE bitu, ove divne i pune ljepota planine. Napose je veliku aktivnost razvio oko u- Evo, kako se naš uvaženi pjesnik Mili ređenja Plitvičkih jezera, otoka Mljeta i voj Slaviček pjesmom bori protiv uni slično. štavanja prirode i zagađenosti: Tog trenutka idiote . . . Tog trenutka, idiote, kad sve već bude opljačkano pojedeno, iskopano, poubijano, iscrpljeno onečišćeno: što ćemo tada veliki pljačkašu i zagađivaču odmetnice, koji pjevaš, stvaraš, ubijaš, rušiš i razmnažaš se, razmnažaš se PUTEVI I CESTE MOLITVA ŠUME ING. ANTE PREMUŽIĆA Pred više od 10 godina dr. ing. S. Frančišković (Rijeka) preveo je, iz djela UjeZagrebački Vjesnik donio je fotografidinjenih nacija »World festival of trees«, ju ing. Ante Premužića, šum. savjetnika pjesmu o šumi — The prayer of the fou m. rođ. 1889 g. i povodom proslave 100 rest — i dao joj naslov »Molitva šume«. godina od osnivanja Hrvatskog planinarVrijedno je ponovno objaviti njegov sloskog društva — ističe njegove zasluge i bodni prevod sa engleskog, koji glasi: Čovječe, stani i čuj me! Toplo sam ognjište Tvoje u zimi, kad mećave stanu hlad prijateljski ti pružam u ognjenom srpanjskom danu Daska sam Tvojega stola i tvoje sam postelje građa Ja sam čuvarica vode i poplave sustavljam lako, vrata sam obora tvoga i držalo motike jako. Drvo sam kolijevke meke i jeka gusala sam glasna, krušac sam vječne dobrote i kćerka sam prirode krasna. Nemoj mi snage ubijat i nemoj me bezumno sjeći! Nikada pustoš i golet ne dovode nikoga sreći Propast je moja prokletstvo, što pogađa sve oko sebe: bregove, doline, polja a najviše, čovječe, tebe i buduće tvoje potomstvo ... |