DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 81     <-- 81 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


VIJESTI, DOGAĐAJI,
KRUPNA I SITNA
ZBIVANJA
U ŠUMARSTVU
I DRVNOJ
INDUSTRIJI I SL.


MALA
ŠUMARSKA


KRONIKA


ŠUMARSKI LIST


U ovom našem društvenom i stručnom
časopisu otvaramo novu rubriku
pod naslovom »Mala šumarska kronika
«, u kojoj ćemo redovno u svakom
broju Šumarskog lista objavljivati značajnija
zbivanja i događaje iz šumarstva
i drvne industrije Hrvatske.


Rubriku otvaramo u želji da naš
Šumarski list, svečara i stogodišnjakaosvježimo i učinimo zanimljivijim. Da
ga upotpunimo aktualnim događajimai zanimljivostima, koje će svaki inženjer
i tehničar »zelene« struke sa znatiž.
eljom i zadovoljstvom pročitati.


Ustrojiti ćemo malu šumarsku kroniku,
sažetu i na jednom mjestu »u
kojoj će se svi važniji događaji gledešumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji unijeti
za vječnu uspomenu«, kako jednom
reče i objavi — još 1879 g. —
naš stogodišnjak i slavljenik Šumarski
list. Ne postupimo li tako nepovratno
će nestati grada za povijest i
neprocjenjiva dokumentacija, a povijest
našega šumarstva i drvne industrije
ostati će manjkava i krnja!


Čitajući za vas nastojati ćemo, da
nam ne promakne niti jedno veće savjetovanje,
značajnija akcija pošum-
Ijavanja, zaštita šuma i čovjekove okoline,
uspjesi šumskih gospodarstava,
šumarija, dip-ova, krupnije organizacione
i personalne promjene, kre


tanja u službi, vijesti iz lovnog gospodarstva,
izgradnja šumskih cesta, postrojenja,
zbivanja na šumarskim fakultetima,
školama, institutima, poslovnim
zajednicama, redovno ćemo registrirati
izlazak stručne knjige, časopisa,
informativnih novina, pravnihpropisa i si. Pratiti ćemo stručna kretanja
i zbivanja i u drugim našim republikama
i svijetu!


Za sada nećemo pisati o pionirimai velikanima naše struke: o šumarniku
Dragutinu Kosu i Anti Tomiću
(1803—1894), nadšumaru Franji Šporeru
(1806—1894), šumarniku i književniku
Josipu Kozarcu (1856—1908), prof.
Franji Kesterčaneku (1856—1915), prof,
dr. Đuri Nenadiću (1876—1966), prof,
dr. Andriji Petračiću (1879—1958), prof,
i akademiku dr. Aleksandru Ugrenoviću
(1883—1958), prof. dr. Antunu Levakoviću
(1885—1955), prof, i akademiku
dr. Ivi Pevaleku (1893—1955) i
mnogim drugima.


Oni i dalje žive u našim srcima, kao
i njihova velika djela, premda naši
poštari vraćaju pisma naslovljena na
njih sa oznakom »nepoznat« i »umro«!


Da li je u ovom času potrebno priznati
grešku iz nedavne prošlosti, da
do danas nismo donijeli u Šumarskom
listu prikaz dragocjene Šumarske en


351




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 82     <-- 82 -->        PDF

ciklopedije I i II (1959—1963), značajnog
Šafarovog: Šumarskog priručnika
I i II (1946), Neidhardtove i Androićeve:
Šumarske nastave u Hrvatskoj
1860—1960 (1963), vrijednih Kaudersovih:
Šumarskih bibliografija I i II
(1947—1958). Nismo zabilježili brojne
organizacione i reorganizacione promjene
i još mnoga značajna zbivanja
u struci!


Već danas najavljujemo, da ćemo
odmah početkom 1975. g. — uoči 100
godišnjice izlaska Šumarskog lista i
130 godišnjice od osnivanja »Hrvatskog-
slavonskog Šumarskog Društva«
(1846—1976) pokrenuti još jednu novu
rubriku »Iz prošlosti . . .«, koju ćemo


ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA —
SPLIT


U Splitu je održano, polovicom lipnja,
Savjetovanje o zaštiti šuma od požara,
u organizaciji Sekretarijata za poljoprivredu,
prehrambenu ind. i šumarstvo
SRH sa osvrtom na ulogu šumarskih privrednih
organizacija, vatrogasnih saveza
i društava, organa Narodne obrane i Sekretarijata
unutrašnjih poslova. Referati
sa ovog savjetovanja umnoženi su kao
posebna edicija na 154 stranice. Savjetovanju
su prisustvovali: Vatrogasni savez
Hrvatske, Centar za protiv požarnu zaštitu
— Zagreb, Šumarski institut — Jastrebarsko
i Hidrometeorološki zavod
Hrvatske. U referatima je izneseno mnoštvo
podataka o požarevima i štetama od
1968—1973 g. U 1973 g. registrirano je 386
požareva ma površini od 7.384 ha na priobalnom
i kontinentalnom području SRH
sa direktno pričinjenom štetom od
9,016.218 din. Izgorjelo je 1.200 ha borovih
kultura .i to najviše na turističkim
područjima Hvara (375 ha), Buzeta (203
ha), Dubrovnika (135 ha), Labina (111 ha),
Zadra (88 ha), Rijeke (82 ha), Senja (64
ha), Splita (40 ha) i Ploča (26 ha). Ovoga
proljeća registrirana su 44 požara na površini
od 255 ha na području ŠPP »Slavonska
šuma«. Detaljnije o ovome, kao
i o zaključcima savjetovanja, iznijeti će
ing. O.. Piškorić u ovom broju šum. lista.


ispunjavati zanimljivim podacima iz
starih godišta našega društvenog časopisa!


»Mala šumarska kronika« povlači se
na zadnje stranice lista. Prednje stranice
prepuštamo stručnim člancima,
prikazima nauke i prakse, radovima
na terenu, iskustvima i si. Unaprijed
se ispričavamo, ako koji put objavimo
kakovu vijest sa zakašnjenjem ili
»zastarjelu«.


Očekujemo punu suradnju i vaše vijesti,
događaje i sastavke sa terena.
Mi započinjemo: sažeto, kratko i na
jednom mjestu!


Urednik »Kronike«:


POSLOVNA ZAJEDNICA
ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA


I TRGOVINE


Da bi se što prije pristupilo osnivanju
Poslovne zajednice, šumarstva, prerade,
trgovine i prometa drvom i na putu što
uspješnijeg poslovanja ovoga povezanog
privrednog kompleksa konstituiran je
Aktiv članova SK u ovoj oblasti. Ovo je
u skladu sa zaključcima Komisije CK
SKH za razvoj društveno-ekonomskih odnosa
u privredi (26. III. 1974 g.). Sastanku,
koji je održan 10. lipnja o. g. u PKH
prisustvovali su predstavnici 64 OUR-a iz
cijele Hrvatske. Za predsjednika aktiva
izabran je ing. S. Galović iz DIP-a »Papuk
« — Pakrac.


ŠUMARSKO DRUŠTVO —
KARLOVAC


Svoju godišnju skupštinu održalo je
ŠD — Karlovac i za predsjednika je izabran
ing. S. Mikuc. Za članove u. o.: tehn.


M. Babić, ing. B. Joha, ing. P. Rajak, ing.
M. Unukić, ing. S. Slat, ing. A. Biželj, ing.
I. Puškar, ing. I. Rotov, ing. S. Ivošević,
ing. I. Bučan, ing. M. Miladinović, a u
N. O.: ing. M. Kvaternik, tehn. D. Ratković
i ing. J. Lipovščak. Društvo okuplja
121 inženjera i tehničara iako ih na


ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ovom području ima preko 180 šumara i
drvaraca. Prisutnih preko 60 članova iz
Karlovca, okolnih šumarija i DIP-ova o-
bečalo je veću društvenu aktivnost, kao
i bolje povezivanje sa Savezom.


ŠUMARSKO DRUŠTVO — OGULIN


Proradilo je i ŠD — Ogulin. Na godišnjoj
skupštini izabran je ing. B. Momčilović
za predsjednika. Članstvo je obećalo
jače aktiviranje od dosadašnjega, a
napose će se založiti da društvo okupi
ne samo šumare nego i drvare-inženjere i
tehničare. Savez očekuje daljnje vijesti,
zapisnik i podatke o radu skupštine.


JESENJI PLENUM SAVEZA


Savez će i ove godine organizirati Jesenji
Plenum u Zagrebu uz jedno obećanje:
društveni dio rada Saveza i teritorijalnih
ŠD biti će veoma kratak i sažet!
Uz ovako skraćene izvještaje glavna tema
plenuma biti će »Zašto se privreda
SR Hrvatske ne razvija dinamičnije, zašto
nema razvojnih programa, boljih (rezultata
poslovanja, kao i o mogućnostima
tehnološkog razvoja šumarstva i drvne
industrije Hrvatske, te koje sve mjere
treba poduzeti!«


AKTUALNO
STRUČNO PREDAVANJE


Najavljujemo predavanje ing. Nikole
Gogera, savjetnika u Republičkom zavodu
za plan: »O krupnim nedostacima, poteškoćama
i ostalim uočenim kontradiktornostima
u šumarstvu i drv. industriji
Hrvatske u toku posljednjih godina«.
Predavanje će biti održano početkom jeseni
u Šumarskom domu. Na ovo će predavanje
Savez pozvati članove iz Zagreba,
okolnih ŠD i vjerojatno će biti objavljeno
u šum. list radi svoje konkretnosti
i zanimljivosti.


ŠUMARSKI »ČETVRTAK«


I nadalje se redovno održavaju u Šumarskom
domu na Mažuranićevom trgu
društveni »četvrtci«, gdje dolaze ne samo
»stari« šumar-i-umirovljenici, nego svraćaju
i ostali članovi, a zaluta po koji i
mlađi kolega!


SKUPŠTINA ŠUMARA BiH


SIT šumarstva i drvne ind. B i H održao
je u Sarajevu 6. lipnja o. g. svoju


15. god. skupštinu. Uz društveni rad iznijeti
su i stručni referati: Neki elementi
razvoja šumarstva i drv. ind. od 1971 g.
do 2005 g., zatim koreferati: Šumarstvo
i drv. industrija u procesu obrazovanja
i odgoja, kao i: Rekreacija i odmor u
šumskim kompleksima. Savez ITŠDI —
BiH okuplja 24 aktivna teritorijalna društva
sa 958 učlanjenih inženjera i tehničara,
premda ih u BiH ima oko 2.230!
U samom Sarajevu ih ima oko 500. Savez
izdaje časopis »Narodni šumar« u tiraži
od 1.100 primjeraka i brojne stručne
publikacije. Ćasovito su u prodaji: Zbirka
propisa iz šumarstva i lovstva BiH s
komentarom uz cijenu od 30 din, zatim
ing. V. Matić: Prostorno uređivanje prebornih
mješovitih šuma jele, smreke i
bukve na području BiH. Cijena 50 din.
Spremaju publikaciju ing. O. Šušterčića:
Potrošnja ogrijevnog drveta na selu u
BiH.
INTERFORST 74 i WM 74
U MÜNCHENU


Preko 800 inženjera i tehničara iz Jugoslavije
posjetilo je izložbu šumarstva
u Miinchenu, poznatiju pod nazivom Interforst
74. Napose je veliki broj posjetilaca
bio iz Hrvatske. Na ovako veliki
posjet nesumljivo je djelovalo i istodobno
održavanje još poznatijeg svjetskog
prvenstva u nogometu »WM 74« Naši šumari
i drvari znaju uvijek spojiti korisno
sa ugodnim!


GLAVNI DIREKTOR


EXPORTDRVETA


Definitivno je preuzeo dužnost glavnog
direktora Exportdrveta ing. Stanko Tomaševski,
nakon što je razriješen dužnosti
republičkog podsekretara za šumarstvo
u Sekretarijatu za poljoprivredu,
prehrambenu industriju i šumarstvo
SRH.


NAPOKON JEDINSTVENI


»ŠUMARSKI INSTITUT —


JASTREBARSKO«


Nakon uspješne integracije Instituta
za šumarska istraživanja — Zagreb, Ju


353




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 84     <-- 84 -->        PDF

goslavenskog instituta za četinjače — Jastrebarsko
i Zavoda za kontrolu sjemena
— Rijeka u jedinstveni »Šumarski institut
— Jastrebarsko«, izabran je — nakon
provedenog natječaja za direktora
Mr. Josip Gračan.


JOŠ JEDAN DOKTOR!


Šumari i drvari su dobili još jednog
novog doktora znanosti. Ing. Boris Ljuljka
asistent ŠF u Zagrebu sa uspjehom
je obranio svoju doktorsku disertaciju
»Utjecaj drva i njegove vlažnosti na obradu
poliuretanskim lakovima«. U komisiji
za obranu disertacije bili su profesori
ŠF: dr. I. Opačić, dr. I. Horvat i
dr. Z. Špoljarić. Čestitamo!


ZAKON O ŠUMAMA SRH


Još traje usklađivanje republičkog Zakona
o šumama sa nastalim ustavnim
promjenama, pa će on biti objavljen tek
kad se sprovedu ispravci i usklađivanja.


ZAKON O ŠUMSKOM SJEMENU


Objavljen je Zakon o šumskom sjemenu
i šumskom sadnom materijalu u
Narodnim novinama SRH u br. 1/74 od


12. 01. o. g. Proizvoditi i stavljati u promet
šumsko sjeme i šumski sadni materijal
mogu samo OUR-i upisani u registar,
kao i drugi OUR-i i individualni
proizvođači, u kooperaciji sa registriranim
proizvođačima. Uvozom i izvozom
smiju se baviti samo OUR-i registrirani
za takovu djelatnost kod vanjskotrgovačkih
organizacija udruženog rada.
ZAKON
0 GEODETSKOJ IZMJERI
1 KATASTRU ZEMLJIŠTA


Potsjećamo šumarske organizacije da
je izišao Zakon o geodetskoj izmjeni i
katastru zemljišta u NN — br. 16/74 od


20. 04. o. g. Ovim poslovima bave se organi
uprave nadležni za geodetske poslove
i OUR-i osnovani za tu svrhu, kao i
OURni, koji obrazuju geodetske kadrove,
u okviru nastavnih djelatnosti i znanstvenih
potreba (čl. 5). Odobrenje za privatnu
geodetsku djelatnost, uz ispunjenje
određenih uvjeta (čl. 94 i 96), daju općine.


ZAKON O UDRUŽIVANJU


U PRIVREDNE KOMORE


Korisno je pročitati Zakon o udruživanju
u privredne komore, koji je objavljen
u NN — br. 19 od 16. 05. o. g. U privredne
komore obavezno se udružuju
OUR-i koji obavljaju privrednu djelatnost,
njihova poslovna udruženja, zajednice
za osiguranje imovine i osoba, banke
i druge financijske organizacije. Poljoprivredne
zadruge, zadružni savezi i
druge organizacije poljoprivrednika mogu
se udruživati u komore, kao i radni
ljudi, koji samostalno obavljaju privrednu
djelatnost osobnim radom i sredstvima
u vlasništvu građana.


TERITORIJALNA


ŠUMARSKA DRUŠTVA —


OBAVIJEST


Upozoravamo teritorijalna šumarska
društva na Zakon o udruživanju građana
(NN — br. 26/73 od 9. VII 1973) i
Pravilnik o registru udruž. građana (NN


— br. 13/74 od 30. 03. 1974). Po ovim
pravnim odredbama ŠD će postupiti —
uz suglasnost svojega područnog SUP-a
— tek tada, kad SIT — Hrvatske odn.
Savez ITŠDI — Hrvatske donese svoj
novi Statut u vezi novih izmjena i ussklađen
sa ustavnim odredbama.
SLIKARSKI RADOVI ŠUMARA
ING. A. WEILERA


Likovna umjetnost u NOB-i Hrvatske,
koja se održava u Umjetničkom paviljonu
potsjetila nas je na našeg pok. kolegu
ing. Adolfa Weilera, šum. inženjera i akademskog
slikara. Jedan dio, od njegovih
100 slika i crteža, čuva se u Muzeju narodne
revolucije u Zagrebu. Slike iz grupe
»Užasi rata« izloženi su na ovoj izložbi
(najirnpresivnijl ciklus »Stradanja«) u kojem
je slikar-šumar izrazio užase i stradanja
nevinog stanovništva.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ZELENA PLUĆA ZAGREBA —
pionirsku ulogu u propagiranju planinarenja
i turizma Hrvatske. Ovaj daleko


PODHODNIĆKI BUMERANG


vidni šumarski stručnjak i izvanredni poOvo
je naslov članka arhitektice Anto-znavalac kraških prilika zalagao se još
anetite Pasinović, povodom otvorenja zaprije
50 godina za planinarstvo, a napogrebačkog
podhodnika, u kojem kaže: se za brži razvoj turizma kroz naše šume
»mi se busamo s jednim dosta jadnim i planine. Još 1936. g. kao tajnik Šumarpothodnikom,
koji je srušio još jedan skog društva podnio je izvještaj glavnoj
bronhi zelenih pluća grada i otkrio apskupštini
u Zagrebu (V. Š. L. 1937. g. str.
surdnu vizuru na trbuh željezničkog ko87)
i borio se za »unapređenje« šumarlodvora
...« skih inženjera i jači zahvat u području
turizma, kao buduće dragocjene privredne
grane. Projektirao je i izveo niz »Pre-


PJESNICI PROTIV UNIŠTAVANJA


mužićevih« puteva ,staza i cesta na VelePRIRODE
bitu, ove divne i pune ljepota planine.
Napose je veliku aktivnost razvio oko u-


Evo, kako se naš uvaženi pjesnik Mili


ređenja Plitvičkih jezera, otoka Mljeta i


voj Slaviček pjesmom bori protiv uni


slično.


štavanja prirode i zagađenosti:


Tog trenutka idiote . . .


Tog trenutka, idiote, kad sve već bude opljačkano
pojedeno, iskopano, poubijano, iscrpljeno


onečišćeno:
što ćemo tada veliki pljačkašu i zagađivaču
odmetnice, koji pjevaš, stvaraš, ubijaš, rušiš i
razmnažaš se, razmnažaš se


PUTEVI I CESTE
MOLITVA ŠUME


ING. ANTE PREMUŽIĆA Pred više od 10 godina dr. ing. S. Frančišković
(Rijeka) preveo je, iz djela UjeZagrebački
Vjesnik donio je fotografidinjenih
nacija »World festival of trees«,


ju ing. Ante Premužića, šum. savjetnika pjesmu o šumi — The prayer of the fou
m. rođ. 1889 g. i povodom proslave 100 rest — i dao joj naslov »Molitva šume«.
godina od osnivanja Hrvatskog planinarVrijedno
je ponovno objaviti njegov sloskog
društva — ističe njegove zasluge i bodni prevod sa engleskog, koji glasi:


Čovječe, stani i čuj me!


Toplo sam ognjište Tvoje u zimi, kad mećave stanu
hlad prijateljski ti pružam u ognjenom srpanjskom danu
Daska sam Tvojega stola i tvoje sam postelje građa
Ja sam čuvarica vode i poplave sustavljam lako,
vrata sam obora tvoga i držalo motike jako.
Drvo sam kolijevke meke i jeka gusala sam glasna,
krušac sam vječne dobrote i kćerka sam prirode krasna.
Nemoj mi snage ubijat i nemoj me bezumno sjeći!
Nikada pustoš i golet ne dovode nikoga sreći
Propast je moja prokletstvo, što pogađa sve oko sebe:
bregove, doline, polja a najviše, čovječe, tebe
i buduće tvoje potomstvo ...




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 86     <-- 86 -->        PDF

BISTA PROF. DR. JOSIPA
PANČIĆA PRED HOTELOM U


CRIKVENICI


Ne mož´imo a da ne objavimo sa zakašnjenjem
vijest, da je prošle godine
otvoren novi hotel «Omorika« u Crikvenici.
Hotel je dobio ime vezano uz našeg
glasovitog znanstvenog radnika dr. Josipa
Pančića, liječnika i botaničara, prvog
predsjednika d člana Srpske akademije
nauka, otkrivača omorike Panč.—Pančić«,
rođenog 1814. g. u Bribiru kod Novog
Vinodola. Ispred hotela postavljena mu
je bista, a oko zgrade rastu jedre i uspravne
omorike, koje potsjećaju na djelo
ovog liječnika, botaničara — Hrvata.


SASTANAK »STARIH« ŠUMARA


U Zagrebu će se pod konac jeseni sastati
šumarski inženjeri iz generacije apsolvenata
1933—1936. g. Proslaviti će 40
godišnjicu diplomiranja odnosno apsolviranja
studija na ŠF. To je ona generacija
iz vremena, kad je — kako jednom
reče ing. Nikola Bič — na ulaznim vratima
stajao pokojni profesor iz v. matematike
dr. S. Bohniček, a na izlaznim
profesor iz uređivanja i procjene šuma
dr. Đ. Nenadić. To je generacija Ante
Sedmaka, Velje Jakića, Ilije Doričića,
Bore Emrovića koji nisu više među nama.
Radi bolje orijentacije navesti ćemo
još nekolicinu iz ove grupe za koje znamo
da su na životu: Pavao Fukarek, Vid
Fašaić, Vlado Babić, Metodije Kostić,
Gajo Mrvoš, Vinko Lacković, Josip Mazanek,
Zvonimir Potočić, Ištvan Ruff, Ivo
Sertić, Rudolf Straser, Vlado i Zvonko
Špoljarić, Rudolf Antoljak i mnogi drugi,
koje je pok. prof. dr. Nenadić zvao od
milja »sinko« i »inspektori«. Vjerojatno
će se ovaj krug još proširiti i na one
malo »starije« i malo »mlađe«. Pozivi će
biti upućeni mnogima i na vrijeme!


DRUŠTVO »GORANIN« IZ
ZAGREBA


Savez je ustupio malu društvenu dvoranu
društvu »Goranin« iz Zagreba. To
su Gorani — zagrebčani koji se svake srijede
sastaju i dogovaraju kako pomoći
i unaprijediti svoj Gor. Kotar. Savez je
barem preko »Goranina« uspostavio društvenu
vezu ,kad mu to nije pošlo za rukom
da je uspostavi i osnuje Šumarsko
društvo — Delnice. Na području Gorskog


Kolara zaposleno je preko 80 šumarskih
inženjera i tehničara, koji rade kod ŠG


— Delnice, DIP-ova i područnih šumarija!
ATLAS DRVEĆA I GRMLJA


Iz serije »Priroda Jugoslavije« izdao je,
Zavod za izdavanje udžbenika BH — Sarajevo,
prvu knjigu ing. Ćedomira Šilića:
Atlas drveća i grmlja. Knjiga obuhvaća
220 stranica sa 169 odličnih fotografija
u koloru, sa preko 1.150 crteža i ortačkih
dotalja (cvijet, list, sjeme, pupoljak i si.),
punu dendroloških, fitocenoloških, ekoloških
i biogeografskih karakteristika. Uz
ovo — posljedne stranice, ove luksuzno
opremljene knjige, na papiru za umjetnički
tisak i formata 17x24 cm, objavljen
je popis upotrijebljene literature, rječnik
botaničkih, znanstvenih i narodnih termina,
imena i nazivi drveća i grmlja na
latinskom, engleskom, francuskom, ruskom,
talijanskom i njemačkom jeziku.
Cijena je knjizi 150 din.


MONOGRAFIJA
GORSKOG KOTARA


Očekuje se izlazak iz tiska monografije
»Gorskog Kotara«, prvog cjelovitog,
zemljopisno-povijesnog, gospodarskog i
kulturnog djela o Gorskom Kotaru i Goranima.
Redakcija: prof. ing. J. šafar.
Ovo djelo 70-orice autora, naših poznatih
stručnjaka, znanstvenika, kulturnih i javnih
radnika, izići će na cea 500 stranica.
Monografija po poglavljima sadrži: ženi
Ijopisnopovijesni pregled, čovjek i kraj,
šume i šumarstvo, pilanarstvo i drv. industrija,
perspektivna mala privreda, duhovna
dostignuća, pogledi u budućnost,
bibliografija i dr. Cijena knjige u pretplati
iznosi 200 din. Izdavači monografije
su: ŠG — Delnice, DIP-ovi, skupština
općine Čabar, Delnice i Vrbovsko.


PERIVOJ MAKSIMIR


U časopisu »Hortikultura« — Split u
br. 2/74, koji je počeo izlaziti još 1934. g.
pod nazivom »Naš vrt« u Zagrebu, izišao
je članak ing. Z. Kanija: 130 godišnjica
znamenitog perivoja Maksimir. Pisac zastupa
mišljenje da »park Maksimir u moru
zagađenosti ne može više služiti za pokuse
« i »hitno je potrebno stvoriti stručnu
organizaciju vrtnih arhitekata, koja će




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 87     <-- 87 -->        PDF

jedinstveno voditi, upravljati i oblikovati
svih 195 ha perivojevog dijela, jer baš
ta podvojenost na razne vlasnike (5) uništila
je tu najdragocjeniju baštinu naše
vrtne arhitekture«.


VIJESTI IZ
»DRVNE INDUSTRIJE«


U br. 5—674 ovoga časopisa objavljen
je članak M. M. Gregića: Pristup makroprojektu
dugoročnog razvoja šumsko-drvnog
kompleksa u Južnom bazenu SRH
(teritorij ovoga bazena je južni dio srednje
hrv. regije (SG — Karlovac), zatim
goranska regija (ŠG — Ogulin i Delnice),
lička (ŠG — Gospić), primorska (ŠG —
Senj) i istarska regija (ŠG — Buzet). Nadalje
iznosimo promjenu: dosadašnji
glav. urednik ing. F. Štajduhar prepustio
je ovu dužnost dr. S. Bađunu, docentu
na ŠF — Zagreb.


IN MEMORIAM AMICIS!


Tokom ovog polugodišta umrli su: ing.
August Horvat (rođ. 1902), ing. Halid Muftić
(rođ. 1904. g.), ing. Fabijan Jurković
(1894), ing. Milan Duduković (1883), prof,
dr. Miljenko Plavšić (1909) i ing. Slavko
Birt (1912). Hvala i slava im!


UMIROVLJENI...


Otišao je u mirovinu dugogodišnji tajnik
Jugoslavenskog Šumarskog Društva
dr Nikola Neiđhardt, redovni profesor
geodezije i predstojnik Zavoda za geodeziju.
Također je zatražio i otišao u mirovinu
dr. Zvonimir Potočić, redov. prof,
predmeta: Ekonomika šumarstva, drvne
industrije i trgovine drvom, glavni redaktor
Šumarske enciklopedije, dugogodišnji
društveni radnik u Savezu IT i glavni urednik
Šumarskog lista od 1965—1969.


BROJ ZAPOSLENIH U SRH


Prema podacima Zajednice za financiranje
usmjerenog obrazovanja u šumarstvu
i drv. industriji ukupni broj zaposlenih
u 1973. g. iznosio je 23.851 radnik od
čega u šumarstvu 7.847, a u drv. industriji
16.004 radnika. Od ovoga na matične
kadrove u šumarstvu otpada 6. 306, a na
ostale (ekonomiste, pravnike, metalce,


građevinare i dr.) 541 radnik. U drv. ind.
na matične kadrove otpada 13.360, a na
ostale 2.644 radnika.


BENEFICIRANI STAŽ


Institut za šumarstvo i drv. ind. pri
Biotehničkom fakultetu u Ljubljani izradio
je — po zahtjevu Savezne Privredne
Komore — elaborat na 293 stranice i u
njemu opravdava i predlaže priznavanje
beneficiranog staža radniku sjekaču za
svakih 12 mj. rada 15 mjeseci staža osiguranja.
Ovaj prijedlog Instituta trebao
bi stupiti na snagu tek kada ga prihvati
Skupština zajednice mirovinskog i invalidskog
osiguranja.


LOVNI TURIZAM


Ne treba se čuditi, ako je Savjet za zaštitu
čovjekove okoline pri SSRN Hrvatske
zatražio da se izmjeni zakon o nošenju
oružja u interesu nagrizene biološke
ravnoteže u prirodi. Stradavaju ptice pjevice
iako su zaštićene međunarodnom
konvencijom. Programski već je davno
zacrtano, da se lovni turizam vrši samo
na posebno uzgojenoj divljači. U praksi
je to još daleko. Na Povljanskom i Kolanskom
blatu na otoku Pagu ide se svake^
godine u lov na ptice selice, koje su
zaštićene i bježeći od hladnoće sele se u
toplije krajeve. U selu Draganićima kraj
Karlovca gotovo su posve nestale divlje
patke na ribnjacima. Lovci su ih dnevno
ustrijelili i do 500—600! Gramzljivost i
nezasitost se osvetila, jer ih sada tamo
sleti jedva koja stotina. Međunarodna organizacija
za zaštitu ptica sa sjedištem
u Londonu (Internacional Council for
Bird Preservation) upozorava i kritizira
što dovodimo strane lovce na migracionu
divljač, pa nas opominje da divljač nije
samo naše vlasništvo, nego i drugih naroda
svijeta. Kad se uništi jedna vrsta u
prirodi nastaje vakuum, koji se ne može
nadoknaditi nikakovim novcem!


NAUKA O ZAŠTITI ŠUMA


U izdanju Školske knjige — Zagreb izišao
je vrijedni i zapaženi rad sveuč.
prof. dr. Z. Vajde: Nauka o zaštiti šuma.
Autor je knjigu namjenio studentima šumarstva,
šumskim gospodarstvima, i šumarijama
i dr. Već iz sadržaja knjige


357




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 88     <-- 88 -->        PDF

koja obuhvaća preko 480 stranica, vidljiv
je veliki stručni trud i sveobuhvatnost
obrađenog gradiva. Tako poglavlje: Naučni
temelji zaštite šuma obuhvaćaju 14
stranica, zaštita od utjecaja atmosferskih
sila 53 str., štetnih biljnih organizama 47,
štetnih životinja 206, od štetnog utjecaja
čovjeka 88, uzroci epidemijskog ugibanja
i sušenja šuma 17, literatura, kazalo i
si., te 174 fotografija, grafikona i crteža
i dr. Naskoro će Š. L. donijeti recenziju
i opširniji prikaz ovog stručnog djela
prof. dr. Z. Vajde.


ŠUMA KAO MOTIV U NAPJEVIMA


Književna »Revija« br. 2/74 — Osijek
donosi članak muzikologa Huge Borenića:
»Šuma kao muzički motiv u napjevima
iz Slavonije i Baranje. Na 24 stranice autor
članka donosi niz pjesama, koje su
nastale pod utjecajem šume i brojnih
djelatnosti povezanih sa šumom. Uz zvukove
testera, cvilenje pila, sjekira i povremeno
oglašavanje metalnog roga tadanjih
prevoznih kočija-džilizansa i si.
nastala je pjesma »Ej, goro naša šumom
obavita«, »Tešu momci šlipere«, pa i druge:
»Ruši družba golemoga hrasta«, »Pošla
Lenka cvijeće brati, »Kad sam
mlađan lovac bio ja«, »Živjeli Slavonci!«
i si. Legendarni haramija — razbojnik
Ivan Cintor pjeva: »Dok sam krao«! Narod
je opjevao i na daleko poznatu »Našičku
aferu« gdje je motiv uzet iz tadanje
gramzljive eksploatacije šuma »Eto
bruke u Osiku, zbog slavonskog hrasta«.
Opjevana je i NOB-a pjesmama »Slavonski
smo mladi partizani«, pa »Šume, šume
najljepša vam hvala ... «.


NOVE CIJENE


ŠUMSKIH PROIZVODA


U Nar. novinama br. 29/74 od 20. VII.


o. g. objavljen je »Sporazum o promjeni
zatečenih cijena šumskih proizvoda, koji
su potpisali 17 proizvođača, 40 prerađivača
i 28 potrošača SRH Zatečene cijene
mogu se povećati u prosjeku za 28,79%
(trupci za furnir i ljuštenje u prosjeku
za 24°/o) uz obvezu, da će se promet proizvoda
vršiti prema »Dogovorenim kvalitetnim
uslovima za promet drvnih proizvoda
«.
»ŠTA SE RADI NEDJELJOM« —
TV ZAGREB


O poznatoj svestranosti šumara i drvara
svjedoči nam i TV — Zagreb, koja je
u svojoj subotnjoj emisiji (13. VII. o. g.)
»Šta se radi nedjeljom« prikazala komičnu
dogodovštinu iz privatnog života ing.


B. Ćopa, šum. savjetnika u m.
OPET ŠUMSKI POŽARI UZ
JADRANSKU OBALU


U srpnju o. g. izgorjelo je oko 160 ha
borove šume u predjelu Plano kod Trogira.
Gotovo u isto vrijeme planulo je
oko 600 ha guste borove šume na Hvaru.
Malo iza toga upalila se i park-šuma Marjan
na površini od 15 ha kada je izgorilo
preko 500 stabala čempresa, borova
i si. Prva dva požara nastala su nebrigom
i nepažnjom prilikom palenja otpadaka
i smeća. Djeca su paleći travu zapalili i
Marj an. Neke općine uz Jadransku obalu
nisu ni do danas organizirale protupožarnu
službu iako ih na ovo obvezuju
zakonski propisi! Glavno je da turizam
cvjeta i da se ubiru plodovi. Od 40 općina
u primorskom dijelu Hrvatske dosada
je samo 20 općina imenovalo šumarske
inspektore. Za cijelu Istru postavljen
je jedan međuopćinski inspektor. Hrv.
primorje ima 2 inspektora, a Dalmacija
sa 21 općinom također 2 inspektora. Samo
tako, naprijed!


UPIS 200 STUDENATA
ŠUMARSTVA


šumarski fakultet u Zagrebu objavio
je poziv za upis novih 200 studenata šumarstva
i drv. industrije u 1974/75. god.
Primati će se učenici sa završenom gimnazijom,
šumarskom, drvodjeljskom, arhitektonskom,
građevinskom, strojarskom
elektrotehničkom, kemijskom školom ili
školom primjene umjetnosti. Kvalifikacioni
ispit iz hrvatskog jezika i matematike
neće se polagati, ako se upiše i prijavi
do 200 studenata. Prema podacima
Zavoda za zapošljavanje SRH svršeni
studenti mogu se zaposliti — njih 90 ini;
šumarstva — ako ne traže zaposlenje
većim mjestima.


358