DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 8     <-- 8 -->        PDF

velike, razvijene krošnje. Kao primjer navodim podatke za šumu Svenovo.
Podaci se odnose samo na 1973. god., ali sušenje podjednakog intenziteta
traje ovdje već nekoliko posljednjih godina." Kako se razabire, blizu polovice
svih posušenih stabala imalo je prsni promjer preko 35 cm, a skoro
trećina preko 40 cm. Karakteristično je i vrlo uočljivo da najveći broj sušaca,
ali i nekoja sada još zelena stabla imaju na kori debla tamne mrlje


—i
Tamne mrlje na deblu sušca hrasta lužnjaka. Foto ing. N. Segedi


(v. fotografiju). Sušenje najjačih i najboljih stabala uz pojavu tamnih mrlja
na kori vidio sam prije petnaestak godina i u šumi Žabarski bok (Jasenovac).
Slične mrlje i odlupljivanje kore uz sniženje prirasta za oko 50% u
najljepšim lipovljanskim šumama opisuje također i Klepa c (1971). Na
problem, o kojemu pišem, upozorava i Cviti ć (1973). On ukazuje na sušenje
»katastrofalnih« i »kalamitetnih« razmjera u mnogim šumama spačvanskog
šumskog kompleksa. Suše se »elitna furnirska stabla s potpuno slo*
Za podatke zahvaljujem S. Stanisavljevićevoj, šumarija Spačva. Podaci o
sušenju u Svenovu, objavljeni u ranijem članku (Spaić, 1974 a), koji je pisan sredinom
1973. god., nisu potpuni. Sušenje se nastavilo i u drugoj polovici te godine
i ovdje iznosim o tome konačne brojke.