DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Jačanje propagande među stanovništvom i turistima i njihovim upoznavanjem
s mjerama zaštite šuma od požara dovesti će do smanjenja broja požara.


15. Savjetovanje smatra da je nužna trajna i pojačana suradnja sa svim
organizacijama koje okupljaju omladinu kao što je to Savez
omladine, Savez izviđača, Ferijalni savez i slično, čime će se u budućnosti znatno
promijeniti odnos prema šumi, doprinijeti njenom čuvanju, a time i smanjenju
broja šumskih požara.
16. Dosadašnja praksa pokazala je da je armija pružila efikasnu
pomoć u gašenju šumskih požara i Savjetovanje ukazuje na potrebu
daljnjeg jačanja suradnje sa svim komandama i jedinicama JNA u mjestima
gdje one postoje.
17. Savjetovanje smatra da bez jakih šumarskih organizacija
čija se djelatnost neće ogledati samo na zaštiti šuma već i na provođenju uzgojnih
zahvata u šumama koji smanjuju mogućnost nastajanja i širenja požara nema
uspješnije zaštite šuma od požara.
18. Savjetovanje konstatira da kod nas ne postoji organizirani naučno-istraživački
rad na planu zaštite šuma od požara pa smatra da bi jednoj od stručnih
institucija trebalo povjeriti organizaciju toga posla i osigurati joj za to potrebna
sredstva.
Provođenje ovih Zaključaka pratit će Republički sekretarijat za poljoprivredu,
prehrambenu industriju i šumarstvo i prema potrebi obavještavati saborska tijela.


OSVRT NA REFERATE I ZAKLJUČKE


Referati pružaju dobru globalnu sliku današnjeg stanja zaštite prirode (vegetacije,
krajolika) od požara i to ne samo s postojećom problematikom nego i
s postignutim rezultatima četverogodišnjeg intenzivnog rada ove djelatnosti. Rekosmo
»prirode«, a ne šume iz razloga su žrtve požara ne samo šume (ili šumska
vegetacija) nego i druga vegetacija tj. travnjaci, maslinici, pa i poljoprivredne
površine. U požaru ne strada samo biljni svijet nego i mnogovrsni predstavnici
faune, dakle cijela biocenoza. A udio površina koje nisu obrasle vrstama šumske
dendroflore a bile su žrtve požara mogu biti velike, kako to svjedoči 1973. godina.
Naime te godine od ukupno opožarene površine s 7.320,7 ha na pašnjake i druge
poljoprivredne površine otpada 2.301,4 ha (tab. 4. prvonavedenog referata). Zato
bi i naslov 1. tabele mjesto »pregled . . . broja šumskih požara . . .« trebao glasiti
»pregled broja požara u prirodi« ili u takvom iskazu odvojiti površine pod
šumom od onih na kojima nema šumskih vrsta ili ih je tako malo da one za izgled
krajine (pejzaža) pa ni za privredu u tom času i nisu šume.


Statistiku šumskih požara vodi i služba unutrašnjih poslova i služba šumarske
inspekcije i one nisu identične. Podaci tih dviju statistika se razlikuju što
ona unutrašnjih poslova (vatrogasne službe) iskazuju svaki požar odnosno pojavu
požara i intervenciju bez obzira na veličinu opožarene površine dok služba šumarske
inspekcije evidentira samo one od kojih opožarena površina iznosi nekoliko
ari (str. 5. prvog referata). Međutim broj takvih žarišta požara nije mali:
u 1970. godini na 191 »veći« požar bilo je 213 onih koji nisu uzeli većeg maha,
jer su bili u začetku ugašeni4), 1971. omjer između većih i malih iznosio je 403/346,
1972. god. 298/70, a 1973. godine čak 386/731 tj. samo trećina nastalih požara nije
bila likvidirana u samom početku nego je opustošila veće površine, sve do nekoliko
stotina ha. Međutim za organizaciju zaštite od požara te ocjene efikasnosti
preventivnih mjera, a po tome i uloženih sredstava za preventivne mjere, mjerodavan
je broj ne samo »većih« nego svih požara, odnosno ovih drugih i mjerodavniji,
jer daje konkretne podatke za račun »rentabiliteta« ulaganja za protupožarnu
zaštitu prirode (šuma). S druge strane svaki »mali« požar potencijalno
je žarište i većeg, pa i velikog. Tako u statističkom pregledu referata Instituta
za šumarstvo na Rabu od 1971. do 1973. godine nije registriran ni jedan požar,
a samo u 1973. bilo ih je nekoliko i to baš u šumi, koji bi, da nisu u začetku


4) Problem ugrožavanja šuma u Jadranskom području s posebnim osvrtom na suzbijanje
požara i na negativne utjecaje kampiranja, elaborat Republičkog zavoda za zaštitu prirode
u Zagrebu, 1970., rukopis.