DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Jačanje propagande među stanovništvom i turistima i njihovim upoznavanjem s mjerama zaštite šuma od požara dovesti će do smanjenja broja požara. 15. Savjetovanje smatra da je nužna trajna i pojačana suradnja sa svim organizacijama koje okupljaju omladinu kao što je to Savez omladine, Savez izviđača, Ferijalni savez i slično, čime će se u budućnosti znatno promijeniti odnos prema šumi, doprinijeti njenom čuvanju, a time i smanjenju broja šumskih požara. 16. Dosadašnja praksa pokazala je da je armija pružila efikasnu pomoć u gašenju šumskih požara i Savjetovanje ukazuje na potrebu daljnjeg jačanja suradnje sa svim komandama i jedinicama JNA u mjestima gdje one postoje. 17. Savjetovanje smatra da bez jakih šumarskih organizacija čija se djelatnost neće ogledati samo na zaštiti šuma već i na provođenju uzgojnih zahvata u šumama koji smanjuju mogućnost nastajanja i širenja požara nema uspješnije zaštite šuma od požara. 18. Savjetovanje konstatira da kod nas ne postoji organizirani naučno-istraživački rad na planu zaštite šuma od požara pa smatra da bi jednoj od stručnih institucija trebalo povjeriti organizaciju toga posla i osigurati joj za to potrebna sredstva. Provođenje ovih Zaključaka pratit će Republički sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i prema potrebi obavještavati saborska tijela. OSVRT NA REFERATE I ZAKLJUČKE Referati pružaju dobru globalnu sliku današnjeg stanja zaštite prirode (vegetacije, krajolika) od požara i to ne samo s postojećom problematikom nego i s postignutim rezultatima četverogodišnjeg intenzivnog rada ove djelatnosti. Rekosmo »prirode«, a ne šume iz razloga su žrtve požara ne samo šume (ili šumska vegetacija) nego i druga vegetacija tj. travnjaci, maslinici, pa i poljoprivredne površine. U požaru ne strada samo biljni svijet nego i mnogovrsni predstavnici faune, dakle cijela biocenoza. A udio površina koje nisu obrasle vrstama šumske dendroflore a bile su žrtve požara mogu biti velike, kako to svjedoči 1973. godina. Naime te godine od ukupno opožarene površine s 7.320,7 ha na pašnjake i druge poljoprivredne površine otpada 2.301,4 ha (tab. 4. prvonavedenog referata). Zato bi i naslov 1. tabele mjesto »pregled . . . broja šumskih požara . . .« trebao glasiti »pregled broja požara u prirodi« ili u takvom iskazu odvojiti površine pod šumom od onih na kojima nema šumskih vrsta ili ih je tako malo da one za izgled krajine (pejzaža) pa ni za privredu u tom času i nisu šume. Statistiku šumskih požara vodi i služba unutrašnjih poslova i služba šumarske inspekcije i one nisu identične. Podaci tih dviju statistika se razlikuju što ona unutrašnjih poslova (vatrogasne službe) iskazuju svaki požar odnosno pojavu požara i intervenciju bez obzira na veličinu opožarene površine dok služba šumarske inspekcije evidentira samo one od kojih opožarena površina iznosi nekoliko ari (str. 5. prvog referata). Međutim broj takvih žarišta požara nije mali: u 1970. godini na 191 »veći« požar bilo je 213 onih koji nisu uzeli većeg maha, jer su bili u začetku ugašeni4), 1971. omjer između većih i malih iznosio je 403/346, 1972. god. 298/70, a 1973. godine čak 386/731 tj. samo trećina nastalih požara nije bila likvidirana u samom početku nego je opustošila veće površine, sve do nekoliko stotina ha. Međutim za organizaciju zaštite od požara te ocjene efikasnosti preventivnih mjera, a po tome i uloženih sredstava za preventivne mjere, mjerodavan je broj ne samo »većih« nego svih požara, odnosno ovih drugih i mjerodavniji, jer daje konkretne podatke za račun »rentabiliteta« ulaganja za protupožarnu zaštitu prirode (šuma). S druge strane svaki »mali« požar potencijalno je žarište i većeg, pa i velikog. Tako u statističkom pregledu referata Instituta za šumarstvo na Rabu od 1971. do 1973. godine nije registriran ni jedan požar, a samo u 1973. bilo ih je nekoliko i to baš u šumi, koji bi, da nisu u začetku 4) Problem ugrožavanja šuma u Jadranskom području s posebnim osvrtom na suzbijanje požara i na negativne utjecaje kampiranja, elaborat Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu, 1970., rukopis. |