DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 75 <-- 75 --> PDF |
STRUČNA SAVJETOVANJA SAVJETOVANJE O ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA ODRŽANO 14. I 15. LIPNJA U SPLITU Zaštita šuma od požara u Jadranskom području SR Hrvatske tj. u primorju i na otocima ili na području primorsko-otočkih općina, intenzivno se razmatra i traže se odgovarajuće mjere zaštite od 1970. godine. Od te godine problematika šumskih požara u Jadranskom području nalazi se na dnevnom redu Sabora odnosno njegovog Organizaciono-političkog vijeća s jedne strane kao analiza provedbi odredaba Zakona o zaštiti od požara iz 1968. god.1) a s druge strane kao posljedica brojnosti požara i visine šteta od njega u šumama i u prirodi (pejzažu uopće) u tom području od prvenstvene važnosti za turizam. 1971. godine isto Vijeće inicira u općinama Jadranskog područja uz neposredno sudjelovanje pojedinih narodnih zastupnika rasprave — savjetovanja u cilju utvrđivanja stanja provođenja odredaba navedenog Zakona o zaštiti od požara uopće, a za šume (prirodu) napose kao i s ciljem pospješenja provođenja preventivnih mjera kao prvog uvjeta za brzo uspješno likvidiranje eventualno nastalog požara. Te i sljedećih godina, pored Republičkog šumarskog inspektorata, u akciju se uključuje i Republički sekretarijat za narodnu odbranu, Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, Vatrogasni savez Hrvatske i Republički zavod za zaštitu prirode. Međutim težište rada leži na općinskim skupštinama koje su po odredbi u 6. članu navedenog Zakona osnovni »organizatori zaštite od požara«. Prema tome Savjetovanje o zaštiti šuma od požara održano u Splitu 14. i 15. lipnja ove, 1974., godine možemo označiti kao redovno razmatranje problematike zaštite od požara uoči ljetne, i vremenski i turistički, sezone u kojem su periodu požari do sada bili i brojniji i opasniji (štetniji) nego u drugo doba godine. Ovo Savjetovanje, kao mandator Organizaciono-političkog vijeća Sabora, organizirao je Republički sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju iŠUMARSTVO u suradnji s Republičkim sekretarijatom za unutrašnje poslove, Republičkim sekretarijatom za narodnu obranu, Vatrogasnim savezom, Centrom za unapređenje zaštite od požara u Zagrebu, Šumarskim institutom u Jastrebarskom i Republičkim hidrometeorološkim zavodom SR Hrvatske a u njegovom radu sudjelovali su predstavnici društvenon-političkih zajednica i brojni stručnjaoi raznih oblasti. Savjetovanje je počelo s dalje navedenim referatima organizatora Savjetovanja i završeno donošenjem zaključaka. SADRŽAJ REFERATA 1. Institut za šumarska istraživanja u Jastrebarskom izradio je referat »PROBLEMI ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA«. Nakon kratkog prikaza suvremene uloge šume za život čovjeka i »nekih momenata narušavanja pa i uništenja toga sistema (ekosistema) u šumama« te vrsta šumskih požara uz statistički pregled izloženo je stanje šumskih požara za razdoblje 1970—1973. godina. Referat se nastavlja s prikazom utjecaja klimatskih činilaca i stanja vegetacije na pojavu i širenje požara u Jadranskom području te niz prijedloga za daljne mjere zaštite. Između ostalog to su »sistematska istraživanja šumske vegetacije« na cijelom Jadranskom području time da bi se: ´) Zakon o zaštiti od požara, Narodne novine br. 40/1968. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— »utvrđivanjem tipova šuma morala obuhvatiti i komponenta zaštite šuma od požara, jer se na taj način stvara sigurnija baza za prognozersku službu, a ujedno i realnije ocjenjuju akcije koje treba »provoditi, bez obzira da li se radi 0 biološkim ili čisto tehničkim intervencijama«; — osnovati »prognozerska služba radi davanja upozorenja o nastanku uvjeta za pojavu i širenje šumskih požara«; — trebao osnovati tzv. »Projektni savjet« kojd bi trebao »pratiti izvršenje godišnjih planova istraživačkog rada, ocjenjivati izvještaje o radu .. . i donositi zaključke o financiranju kako obavljenih istraživanja tako isto i o njegovom nastavljanju «; — osigurala materijalna sredstva za kompleksni rad na zaštiti šuma od požara. Referat pledira i za »dobro razrađen sistem zakonskih mjera i propisa, koji silom zakona obavezuje sve organe upravljanja da postupaju prema njima«. 2. Referat »ULOGA ŠUMARSKIH ORGANA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA« Inspektorata za šumarstvo i lovstvo Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo sadrži pregled propisa kojima je »određena uloga šumskoprivrednih organizacija zakonskim propisima iz oblasti šumarstva i zaštite od požara« u domeni zaštite šuma od požara, organizaciono stanje šumarstva na Jadranskom području (9 općinskih ili međuopćinskih inspekcija za 40 općina, 14 šumskih gospodarstava, 5 referada u općinskim upravama i 2 uprave nacionalnih parkova), te stanje organizacije protupožarne zaštite u pojedinim šumsko-privrednim organizacijama. Posebno je naglašen nedostatak financijskih sredstava, jer »izvori prihoda (šumskih gospodarstava) nisu ni približno dostatni za efikasno i racionalno gospodarenje«, pa prema tome i za protupožarnu djelatnost, kao i, iz 1971. godine, »Nacrt zakona o osnivanju regionalnih fondova za zaštitu šuma i šumskog zemljišta od požara uz obalu Jadranskog mora, na području njezina kraškog zaleđa i na otocima«. 3. Republički hidrometereološki zavod SR Hrvatske u svom referatu »ULOGA 1 MJESTO METEOROLOGIJE U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA« obradio je materiju: — regionalne podjele šuma na »požarna klimatska područja«, — preventivne meteorološke prognoze o stupnju mogućnosti pojave šumskog požara, — »indeks zapaljivosti« odnosno vrijeme i zapaljivost gorivog materijala, — organizacionu strukturu operativne službe za davanje preventivnih prognoza o stupnju opasnosti od požara te — model zamišljene organizacije meteorološke službe za prognozu stupnja opasnosti od šumskih požara. 4. Vatrogasni savez Hrvatske u svom referatu »ULOGA VATROGASNE ORGANIZACIJE U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA« obradio je: — stanje vatrogasne organizacije u SR Hrvatskoj (prema statističkoj evidenciji VSH-a za 1972. god.), — stanje vatrogasne opreme za gašenje požara šuma, — rukovođenja u akcijama gašenja požara šuma, — rad vatrogasne organizacije u provođenju preventivnih mjera, — financiranje djelatnosti zaštite šuma od požara i — opću ocjenu stanja i mobilnosti vatrogasnih snaga. U referatu je, nadalje, govora i o uzrocima šumskih požara i o zapaženim slabostima u sistemu zaštite šuma od požara te dan niz prijedloga »neophodnih mjera .. . u cilju poboljšanja efikasnosti zaštite šuma od požara«. 5. Republički sekretarijat za narodnu obranu predložio je »REFERAT O MJERAMA I AKCIJAMA NA PLANU ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA PODUZETIM OD ORGANA NADLEŽNIH ZA POSLOVE NARODNE OBRANE«. Djelatnost narodne obrane na zaštiti šuma od požara odvija se na osnovu Zakona o općenarodnoj obrani SR Hrvatske2) i Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda3), navodi se u uvodu referata, preko jedinica civilne zaštite. Dalje se ističe da je »i -) Zakon o općenarodnoj obrani SR Hrvatske, Narodne novine br. 32/1972. ´) Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, Narodne novine br. 32/1972. 346 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 77 <-- 77 --> PDF |
pored poduzimanja odgovarajućih mjera .. . na planu potpune realizacije u angažiranju širih društvenih snaga u zaštiti od požara prisutno još uvijek parcijalno rješavanje problema te da na osnovi zakonskih propisa i ovlaštenja koja iz njih proizlaze, nisu doneseni svi potrebni normativni akti, da planovi upotrebe snaga, a s tim u vezi i materijalnog opremanja jedinica civilne zaštite i drugo, adekvatno ne prate Zakonom regulirane mjere i potrebe zaštite«. Konstatira se, da je »u 1973. godini na gašenju šumskih požara učestvovalo 4.052 pripadnika civilne zaštite« od čega 3.460 na gašenju 193 požara u obalnom području. U daljnjem izlaganju dan je po općinama pregled konkretnih mjera sa strane narodne obrane (savjeta, štabova civilne zaštite i organa narodne obrane) te niz prijedloga za još efikasniju zaštitu. 6. Materiju referata Centra za unapređivanje zaštite od požara u Zagrebu »PRIMJENA AVIONA I HELIKOPTERA U ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA« (autor Drago Vanić) bilo hi potrebno u cijelosti donijeti u »Šumarskom listu«. ZAKLJUČCI SAVJETOVANJA Učesnici Savjetovanja, na osnovu referata i rasprave, donijeli su slijedeće ZAKLJUČKE: 1. Šume, kao jedan od najbolje očuvanih ekosistema, zahtijevaju pojačanu brigu čitave društvene zajednice kako bi se spriječilo njihovo propadanje, jer bi njihovim propadanjem mogle nastati nesagledive posljedice. Šumski požari su jedan od uzroka koji u najkraćem vremenu mogu u potpunosti uništiti šumsku vegetaciju, a u izvjesnim slučajevima i za dulje vrijeme onemogućiti njenu obnovu. Zbog toga je zaštita šuma od požara problem ne samo radnih organizacija koje gospodare šumama nego i drugih organizacija udruženog rada kao i svih društveno-političkih zajednica, odnosno čitavog društva. 2. Savjetovanje smatra da postojeći organizacioni i tehnički propisi, odnosno zakoni, zadovoljavaju kako po broju tako i po kvalitetu. Međutim za sada je jedan od bitnih nedostataka u tome što neke općine, odnosno općinske skupštine i njihovi organi nadležni za poslove zaštite od požara nisu dosljedno i potpuno izvršile sve one organizaciono-funkcionalne poslove koji proizlaze iz velikog niza propisa koji u biti čine pravni režim zaštite od požara uopće i šuma napose. Uslijed toga u prvom redu nema se jasna predodžba niti o potrebama niti o mogućnostima bilo da se radi o kadrovima bilo o opremi, sredstvima svih vrsta itd. U akciji gašenja šumskih požara uključuju se razni organi i organizacije, ali ne postoje precizno utvrđene konkretne obaveze i odgovornost za svakog od tih faktora. Zbog toga bi trebalo poduzeti mjere kako bi općine i njihovi organi nadležni za poslove zaštite od požara ispunile sve svoje organizaciono-funkcionalne i druge dužnosti. Zajedničke akcije svih organa i organizacija mogu se i moraju poboljšati što je moguće postići izradom detaljnih planova na nivou općine. Osim toga preporuča se svim organima da pojačaju napore kako bi se propisi što prije sproveli u život. U tu svrhu potrebno je jačati organe protupožarne i šumarske inspekcije i omogućiti njeno efikasno djelovanje. 3. Savjetovanje je utvrdilo da je jedna od glavnih zapreka za organizirano provođenje preventivnih i represivnih mjera pomanjkanje trajnih i dovoljnih financijskih sredstava. Šumarske organizacije na priobalnom dijelu, gdje su požari najbrojniji, ne raspolažu ni s najnužnijim sredstvima. Da bi se omogućile preventivne mjere, Savjetovanje smatra nephodnim formiranje namjenskih sredstava koja bi se dodijelila šumarskim organizacijama u tu svrhu. 4. Radi suzbijanja šumskih požara šumarske organizacije trebaju posvetiti posebnu i stalnu pažnju uzgojnim radovima (čišćenje, prorede, vatrobrane prosjeke, uklanjanje lako zapaljivog materijala itd.) kojima se može u znatnoj mjeri smanjiti opasnost izbijanja i širenja šumskih požara. 347 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 78 <-- 78 --> PDF |
5. Savjetovanje preporuča šumarskim organizacijama udruženog rada da osposobe sve svoje sposobne radnike za gašenje šumskih požara uz tijesnu suradnju s ostalim organima i organizacijama protupožarne zaštite kako bi se požari mogli u začetku ugušiti. 6. Međuopćinska suradnja u pogledu zaštite od požara kao elementarne nepogode nije dovoljno razvijena, pa bi u tom pravcu trebalo provesti mjere za zajedničko djelovanje susjednih općina u slučaju velikih požara . Mogućnosti ove suradnje treba razmotriti na nivou međuopćinskih zajednica. 7. Za gašenje šumskih požara postoji potreba osiguranja specijalizi ran e opreme . Radi nabavke takove opreme potrebno je da stručnjaci vatrogastva i šumarstva zajednički razmotre koja je to oprema i kakve mogućnosti postoje za njenu proizvodnju i nabavu. 8. Sredstv a vez e između pojedinih organizacija i organa kao i društveno- političkih zajednica nisu dovoljno međusobno sinhronizirana. Zbog toga je potrebno kroz planove veza osigurati mogućnost korištenja svih sistema veza u cilju operativnog pokrivanja cjelokupnog teritorija uz učešće Republike u financiranju mreže repetitora. 9. Savjetovanje je razmotrilo i mogućnost korištenja aviona kako za direktno gašenje šumskih požara tak^ i za osmatranje terena u kritičnim periodima. Savjetovanje smatra da bi avioni mogli korisno poslužiti u službi zaštite ali kao dopuna obrambenim snagama na zemlji. Obzirom na znalne troškove nabave i korištenja specijaliziranih aviona, sredstva za tu svrhu trebalo bi osigurati budžetom. Savjetovanje isto tako smatra da bi bilo vrlo korisno uspostaviti odnosno ojačati suradnju sa Zrakoplovnim savezom Hrvatske radi uključivanja u zračno osmatranje. 10. Radi utvrđivanja uzroka i uvjeta za pojavu požara Savjetovanje smatra nužnim organiziranje naučno-istraživačkog rada u toj oblasti. Rezultati istraživanja dati će parametre za određivanje stupnja opasnosti odnosno potencijalne zapaljivosti biljnog pokrova ovisno o klimatskim i vremenskim nriliVama. Na ovom zadatku treba proširiti i ojačati suradniu operative s naučno- istraživačkim organizacijama koie se bave tom problematikom. Na osnovu tako određenih stupnjeva opasnosti osigurati dnevnu službu upozorenja o stupnju opasnosti od požara 11. Savjetovanje je uvjereno da je trajno osiguranje potrebnih sredstava jedino moguće, u našem samoupravnom društvu, formiranjem međuopćinskih ili regionalnih interesnih z aiednic a sklapanjem samoupravnih sporazuma. Potpisnici sporazuma trebaju biti sve radne organizacije i društveno-političke zajednice. 17. Savjetovali je smatra da se kao stalni izvori za p r i t i c a n j e sredstav a za zaštitu šuma od požara koriste dijelovi prihoda od: — boravišnih taksa koje plaćaiu domaći i strani turisti, — naplaćenog općinskog poreza na maloprodaju, — dohotka turističko-ugostiteljskih i trgovačkih organizacija kao i privatnika koji se bave tom djelatnošću, — ubranih zakupnina za korištenje lovišta, — budžetskih sredstava općine, — sredstava koja šumska gospodarstva plaćaju za razvoj nedovoljno razvijenih krajeva. Visina izdvajania sredstava po pojedinim izvorima obavezno se mora utvrditi samoupravnim sporazumom. 13. Savjetovanje smatra da bi bilo vrlo korisno i neophodno da Sabo r SR Hrvatske osigura budžetom Republike sredstva kao pomoć interesnim zajednicama budući da je čuvanje i održavanje šuma obaveza i dužnost cijele društvene zajednice. 14. Savjetovanje ukazuje na potrebu što djelotvornijeg korištenj a sredstava javnog informiranja, kako bi se što šira javnost upoznala s opasnostima koje nastaju izbijanjem šumskih požara te o mjerama za njihovo sprečavanje. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Jačanje propagande među stanovništvom i turistima i njihovim upoznavanjem s mjerama zaštite šuma od požara dovesti će do smanjenja broja požara. 15. Savjetovanje smatra da je nužna trajna i pojačana suradnja sa svim organizacijama koje okupljaju omladinu kao što je to Savez omladine, Savez izviđača, Ferijalni savez i slično, čime će se u budućnosti znatno promijeniti odnos prema šumi, doprinijeti njenom čuvanju, a time i smanjenju broja šumskih požara. 16. Dosadašnja praksa pokazala je da je armija pružila efikasnu pomoć u gašenju šumskih požara i Savjetovanje ukazuje na potrebu daljnjeg jačanja suradnje sa svim komandama i jedinicama JNA u mjestima gdje one postoje. 17. Savjetovanje smatra da bez jakih šumarskih organizacija čija se djelatnost neće ogledati samo na zaštiti šuma već i na provođenju uzgojnih zahvata u šumama koji smanjuju mogućnost nastajanja i širenja požara nema uspješnije zaštite šuma od požara. 18. Savjetovanje konstatira da kod nas ne postoji organizirani naučno-istraživački rad na planu zaštite šuma od požara pa smatra da bi jednoj od stručnih institucija trebalo povjeriti organizaciju toga posla i osigurati joj za to potrebna sredstva. Provođenje ovih Zaključaka pratit će Republički sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i prema potrebi obavještavati saborska tijela. OSVRT NA REFERATE I ZAKLJUČKE Referati pružaju dobru globalnu sliku današnjeg stanja zaštite prirode (vegetacije, krajolika) od požara i to ne samo s postojećom problematikom nego i s postignutim rezultatima četverogodišnjeg intenzivnog rada ove djelatnosti. Rekosmo »prirode«, a ne šume iz razloga su žrtve požara ne samo šume (ili šumska vegetacija) nego i druga vegetacija tj. travnjaci, maslinici, pa i poljoprivredne površine. U požaru ne strada samo biljni svijet nego i mnogovrsni predstavnici faune, dakle cijela biocenoza. A udio površina koje nisu obrasle vrstama šumske dendroflore a bile su žrtve požara mogu biti velike, kako to svjedoči 1973. godina. Naime te godine od ukupno opožarene površine s 7.320,7 ha na pašnjake i druge poljoprivredne površine otpada 2.301,4 ha (tab. 4. prvonavedenog referata). Zato bi i naslov 1. tabele mjesto »pregled . . . broja šumskih požara . . .« trebao glasiti »pregled broja požara u prirodi« ili u takvom iskazu odvojiti površine pod šumom od onih na kojima nema šumskih vrsta ili ih je tako malo da one za izgled krajine (pejzaža) pa ni za privredu u tom času i nisu šume. Statistiku šumskih požara vodi i služba unutrašnjih poslova i služba šumarske inspekcije i one nisu identične. Podaci tih dviju statistika se razlikuju što ona unutrašnjih poslova (vatrogasne službe) iskazuju svaki požar odnosno pojavu požara i intervenciju bez obzira na veličinu opožarene površine dok služba šumarske inspekcije evidentira samo one od kojih opožarena površina iznosi nekoliko ari (str. 5. prvog referata). Međutim broj takvih žarišta požara nije mali: u 1970. godini na 191 »veći« požar bilo je 213 onih koji nisu uzeli većeg maha, jer su bili u začetku ugašeni4), 1971. omjer između većih i malih iznosio je 403/346, 1972. god. 298/70, a 1973. godine čak 386/731 tj. samo trećina nastalih požara nije bila likvidirana u samom početku nego je opustošila veće površine, sve do nekoliko stotina ha. Međutim za organizaciju zaštite od požara te ocjene efikasnosti preventivnih mjera, a po tome i uloženih sredstava za preventivne mjere, mjerodavan je broj ne samo »većih« nego svih požara, odnosno ovih drugih i mjerodavniji, jer daje konkretne podatke za račun »rentabiliteta« ulaganja za protupožarnu zaštitu prirode (šuma). S druge strane svaki »mali« požar potencijalno je žarište i većeg, pa i velikog. Tako u statističkom pregledu referata Instituta za šumarstvo na Rabu od 1971. do 1973. godine nije registriran ni jedan požar, a samo u 1973. bilo ih je nekoliko i to baš u šumi, koji bi, da nisu u začetku 4) Problem ugrožavanja šuma u Jadranskom području s posebnim osvrtom na suzbijanje požara i na negativne utjecaje kampiranja, elaborat Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu, 1970., rukopis. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 80 <-- 80 --> PDF |
likvidirani (po terenskoj vatrogasnoj ekipi ili po, stranim, turistima), opustošili više desetaka ha, pa i samu šumu Dundo, koja je inače posebno zaštićen dio prirode — upravljani prirodni rezervat! Primjeni aviona i helikoptera u zaštiti prirode od požara dano je na Savjetovanju pravo mjesto kako u referatu D. Vanića tako i u Zaključcima. To je potrebno naglasiti stoga, što se široj javnosti lansirale sugestije, da primjena ovih vozila u sprečavanju šumskih požara i požara u prirodi uopće, osigurava potpunu sigurnost. Međutim, smatram, da je bilo potrebno u Zaključcima posebno naglasiti hitno osiguranje financijskih sredstava za korištenje avijacije Aeroklubova u osmatračke svrhe iako se o toj mogućnosti govori već tri godine! Doduše i ti se troškovi uključuju u sredstva kojih osiguranje traži Savjetovanje i koje je traženje navedeno u Zaključcima, ali ih i možemo odvojiti od ostalih troškova jer su relativno mali, a neposredno su djelotvorni od časa osiguranja. U Zaključcima, ne samo ovim nego i iz prethodnih godina, nema »riječi o nužnosti poduzimanja hitnih radova na obnovi šumske vegetacije. To se posebno odnosi na područje prirodnog rasprostranjenja alepskog bora. Naime na tom području, pa i na cijelo područje šume crnike (Orno-Quercetum ilicis-a H-ć) kasnoljetnom sjetvom sjemena alepskog bora (do cea 15. IX) već iste godine dobiva se ponik, koji će slijedeće godine sigurno prebroditi eventualno jače suho ljeto i, što je važnije, biti siguran od napada Fusarium sp. U istu svrhu mogao bi se koristiti i primorski bor (Pinus pinaster Ait.), a za proljetne sjetve pored ovih i crni bor, pa duglazija rovinjske provenijencije. Takvom hitnom sjetvom odmah bi se obnovila odnosno podigla nova sastojina uz korištenje povoljnih svojstava tla za nicanje i razvoj ponika uvjetovanih pepelom izgorjele vegetacije. Za ostvarivanje ovakve intervencije na garištu bila bi potrebna stalna, republička, rezerva sjemena. U Zaključcima je trebalo, nadalje, naglasiti da troškovi ovakve i svake druge obnove sastojine ili druge vegetacije u stvari su sastavni dio troškova protupožarne zaštite bilo, dijelom, kao nepovratna bilo, dijelom, kao kreditna. Naučni rad u protupožarnoj zaštiti prirode ne bi se smio ograničiti na »parametre « navedene u 10. točci Zaključaka nego bi trebao obuhvatiti sve komponente počam od inicijacije požara do tehnike gašenja i saniranja garišta. Za taj rad postoji i organizacija a to je Centar za unapređenje zaštite od požara; da li samo s današnjim kadrom ili i s novim kadrovima nije bitno. Bitno je i za tu svrhu osigurati stalni izvor financijskih sredstava. O. Hškorić |