DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Na izloženi način nastaje opći, »klasični« oblik sušenja hrastika. Sažeto se može reći da je on karakteriziran obrascem: defolijacija, pcpelnica, sekundarni štetnici i bolesti. Po tome su obrascu nastala sva ili gotovo sva katastrofalna sušenja hrastika u Slavoniji. Lokalno su značajnu ulogu odigrali i drugi čimbenici, prije svega poplave. Tako npr. navedena katastrofalna sušenja u Žutici nastala su po obrascu: defolijacija, pepelnica, poplava, sekundarni štetnici i bolesti. Na ovome mjestu želim nešto više reći o udjelu poplava u procesu sušenja. Naprijed je navedena postavka da promjena režima površinske i vjerojatno podzemne vode, koja je nastala izgradnjom mreže kanala i savskog nasipa, nije mogla ostati bez utjecaja na rast drveća. To je razložna, načelna pretpostavka, kojoj međutim nedostaju čvrsti, egzaktnim istraživajnima utvrđeni dokazi. Takva opažanja i istraživanja provedena su u susjednoj Rumunjskoj. U ovoj zemlji postoji isti problem, o kojemu ovdje raspravljamo. Slično kao sada u Hrvatskoj i u Rumunjskoj je između 1957— 1961 god. bilo provedena svestrano proučavanje ovog problema, a rezultati istraživanja objavljeni su (M a r c u, 1966). U pogledu utjecaja poplava na nastanak sušenja vršena su detaljna terenska opažanja i višegodišnji laboratorijski eksperimenti na mladim biljkama. Rumunjski istraživači ističu da sama poplava ili zamočvarenje ne dovode do sušenja. Hrastove sastojine izdržale su bez ikakve štete poplave u trajanju od 90 dana. Čak ni poplave u trajanju od 10 mjeseci (od toga 7 mjeseci u periodu vegetacije) nisu prouzrokovale štete. Tek kad su se jednako duge poplave ponovile na istom mjestu i slijedeće godine, posušio se veliki broj stabala. Ali ako koincidiraju defolijacija i poplava, onda se sušenje pojačava i ubrzava. Takav se slučaj dogodio u šumi Žutici. Ova se šuma prostire na području, koje stalno plavi potpuno neregulirana Česma (ne postoje nikakvi nasipi). Dijelovi Žutice gotovo su redovito svake godine poplavljeni pa su tako bili i u proljeće 1965. i 1966. god. U listopadu 1964., prosincu 1966. i svibnju 1971. god. zbog visoke vode Save i zaštite Siska probijen je savski nasip i voda je ispuštena u Lonjsko polje odnosno Žuticu. U proljeće 1965. i 1966. god. poplava je koincidirala s jakim brštenjem i to je bilo odlučno za nastanak spomenutog katastrofalnog sušenja. Identična situacija dogodila se u Žutici 1923. i 1924. god. kada je poplava koincidirala s brštenjem Drvna masa hrastovih sušaca samo u 1924. god. iznosila je oko 50.000 m3, a stanje se slijedeće godine još i pogoršalo (J o š o v e c, 1924, 1926, 1927). Iz svega izloženog proizlazi — a to tvrde i rumunjski i mnogi naši naprijed navedeni autori — da je defolijacija inicijalni faktor bez kojega nema masovnog sušenja. MIKOLOŠKI KOMPLEKS Postoji ipak oblik masovnog sušenja hrastova i bez prethodne defolijacije, ali je on najmanje proučen. Poznajem nekoliko lokaliteta, na kojima se hrastovi masovno suše, a da prethodno godinama nisu bili niti značajnije bršteni niti napadnuti od pepelnice niti poplavljeni. To su npr. šume Svenovo (šumarija Spačva), Brčkovac (Županja), Pilajevo (Repaš), ali i nekoje druge. Za taj oblik sušenja značajno je da se suše jaka, čak najjača stabla |