DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 68     <-- 68 -->        PDF

To nam je moguće zato što znamo i što ćemo znati razvoj te buduće
sastojine, pošto znamo kada smo posjekli prethodnu sastojinu i zašto smo
je posjekli, nadalje u kojoj smo je dobi (starosti) posjekli i šta smo prilikom
te sječe na navedenoj pokusnoj površini zatekli.


Godine 1968. smo, naime, čistom sječom posjekli na površini od 1 ha
u 128-godišnjoj mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka 294 stabla, od čega
114 hrastova, 18 jasenova, 33 brijesta i 129 grabova.


U tabeli 1. donosimo njihovu distribuciju po debljinskim stepenima,
a u tabeli 2. njihovu drvnu masu po vrstama drveća.


Tabela 1
Debljinski Broj stabala na pokusnoj plohi od 1 ha
stepen
cm Hrast
v r <
Poljski
;t a drveć a
Nizinski Obični Ukupno
lužnjak jasen brijest grab
12,5 3 24 27
17,5 1 — 8 35 44
22,5 2 — 6 39 47
27,5 12 — 4 14 30
32,5 6 1 3 12 22
37,5 5 2 3 3 13
42,5 14 1 3 2 20
47,5 14 6 2 — 22
52,5 19 4 1 — 24
57,5 21 2 — — 23
62,5 12 2 — — 14
67,5 3 — — — 3
72,5 4 — — — 4
77,5 — — — — —
82,5 1 — — — 1
Ukupno: 114 18 33 129 294


Tabela 2.


Drvna masa na panju pokusne plohe od 1 ha


gl


Poljski
jasen


3 .,


23 tn ´3


fls? >u,o
ZX5 °o a2
Ukupno


Drvna masa m3 400,32 47,54 26,75 53,52 528,13
»/o 75,8 9,0 5,1 10,1 100,0


Iz tabela 1. i 2. se vidi da je to bila pretežno sastojina hrasta lužnjaka
koji je u drvnoj masi zastupljen sa 75,8°/o, a jasen samo s 9%>. Grab se na