DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UTVRĐIVANJE ŠTETA OD DIVLJACI* (Prethodni izvještaj) Prof. dr Milenko Plavšić H. doc. dr Uroš Golubović Brojna jelenska i srneća divljač pričinjava goleme štete u našim šumama, koje je vrlo teško novčano izraziti. Od divljači, doduše, naša zajednica — putem lovne privrede — ima i određene koristi koja se posebno osjeća kroz godišnji priliv deviza u deviznu blagajnu društva, ali smatramo da to nije ni izdaleka onoliko kolike godišnje štete ta divljač napravi u mladim šumskim sastojinama. Dalekosežne su štetne posljedice koje divljač ostavlja u šumi. To nije istraživanjima utvrđeno, ali se redovito zapažaju potpuno oguljene mlade jasenove sastojine, ili sastojine bez vršnih pupova u kojima rastu oni tzv. rašljasti ili gaćasti jasenovi i zastarčene jele (smreke) kojih se vršni pupovi konstantno odgrizaju. Poznate su brojne mlade šumske sastojine u oblasti nizinskih šuma koje mogu biti stare i do 20 godina, a da još nisu prerasle zub divljači, odnosno da se one za taj period nalaze u neprestanoj borbi s njom. Osim što se takvim mladim sastojinama usporava rast i prirast — ozljede što im u mladosti pričini divljač odražavaju se i do njihove same sječne zrelosti. Istraživanjima smo ustanovili da prerasle i urasle ozljede od divljači snažno deklasiraju kako Sortimente eksploatacije šuma tako i Sortimente furnirske i pilanske prerade tih vrsta drveća. Tragovi zuba od jelenjske divljači se često mogu primijetiti i na gotovim furnirima čija je proizvodnja vrlo skupa i ograničena, a oni je na tržištu mogu deklasirati čak i do cijene koštanja, pa i ispod nje. Godine 1968. posjekli smo u g. j . »J. Kozarac«, odjel 107 (Lipovljani) 128-godišnju mješovitu sastojinu hrasta lužnjaka na površini od 1 hektara u cilju utvrđivanja vrijednosti brutto produkta u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koju omogućuje hektar zrele nizinske slavonske šume (Zagreb, 1970.) i tom smo prilikom odlučili da na toj posječenoj površini provedemo nova istraživanja u cilju utvrđivanja šteta od divljači. * Ova istraživanja financira OOUR — šumarija iz Lipovljana na čemu joj se, kao i njezinom direktoru drugu Mati Markanoviću, dipl. inž. šumarstva, najljepše zahvaljujemo. 337 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 68 <-- 68 --> PDF |
To nam je moguće zato što znamo i što ćemo znati razvoj te buduće sastojine, pošto znamo kada smo posjekli prethodnu sastojinu i zašto smo je posjekli, nadalje u kojoj smo je dobi (starosti) posjekli i šta smo prilikom te sječe na navedenoj pokusnoj površini zatekli. Godine 1968. smo, naime, čistom sječom posjekli na površini od 1 ha u 128-godišnjoj mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka 294 stabla, od čega 114 hrastova, 18 jasenova, 33 brijesta i 129 grabova. U tabeli 1. donosimo njihovu distribuciju po debljinskim stepenima, a u tabeli 2. njihovu drvnu masu po vrstama drveća. Tabela 1 Debljinski Broj stabala na pokusnoj plohi od 1 ha stepen cm Hrast v r < Poljski ;t a drveć a Nizinski Obični Ukupno lužnjak jasen brijest grab 12,5 3 24 27 17,5 1 — 8 35 44 22,5 2 — 6 39 47 27,5 12 — 4 14 30 32,5 6 1 3 12 22 37,5 5 2 3 3 13 42,5 14 1 3 2 20 47,5 14 6 2 — 22 52,5 19 4 1 — 24 57,5 21 2 — — 23 62,5 12 2 — — 14 67,5 3 — — — 3 72,5 4 — — — 4 77,5 — — — — — 82,5 1 — — — 1 Ukupno: 114 18 33 129 294 Tabela 2. Drvna masa na panju pokusne plohe od 1 ha gl Poljski jasen 3 ., 23 tn ´3 fls? >u,o ZX5 °o a2 Ukupno Drvna masa m3 400,32 47,54 26,75 53,52 528,13 »/o 75,8 9,0 5,1 10,1 100,0 Iz tabela 1. i 2. se vidi da je to bila pretežno sastojina hrasta lužnjaka koji je u drvnoj masi zastupljen sa 75,8°/o, a jasen samo s 9%>. Grab se na |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 69 <-- 69 --> PDF |
lazio u nižim debljinskim stepenima, odnosno u podstojnoj etaži i imao je više uzgojno značenje. U ukupnoj drvnoj masi je bio zastupljen sa 10,1% od čega je oko 95% otpadalo na drvo za ogrijev. Vrijednost te drvne mase na panju, prema važećim cijenama sortimenata iz 1969. godine, je iznosila 74.779 dinara. Ta se drvna masa sječom i izradom, te drvnoindustrijskom preradom smanjila na 240,76 m3, ali se njezina vrijednost — ulaganjem minulog i živog ljudskog rada — povećala na 335.198 dinara ili 348%, odnosno za 4,48 puta. Pokusnu površinu od 1 hektara na kojoj smo, kako smo naveli, izvršili čistu sječu 1968. godine ostavili smo da se prirodno pomladi do 1972. godine. Te 1972. godine smo je podijelili na dva jednaka dijela od po 0,50 ha i jednu od tih polovina smo čvrsto ogradili i zaštitili je da u nju ne ulazi divljač, dok je njezina druga polovina ostala slobodna, odnosno neograđena (Foto 1.). Krajem 1973. godine smo izvršili prebrojavanje svih biljaka hrasta luž njaka, poljskog jasena, nizinskog brijesta i običnog graba i to kako na ogra đenoj tako i na ne ograđenoj pokusnoj površini. To smo brojanje izveli po prugama tako da nam ni jedna biljka nije mogla biti ispuštena, a niti pak dva puta uzeta. Ograđenu površinu smo nazvali (i na terenu označili) površinom »A«, a neograđenu površinom »B«. U tabeli 3. i 4. donosimo rezultate tih snimanja. Iz tabele 3. se vidi da je na ograđenoj pokusnoj površini, dakle na po vršini od 0.50 ha izbrojeno 16.422 stabalca, od čega 20,9% hrastovih, 44,0% 339 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 70 <-- 70 --> PDF |
iHiri´virHO*iU3Hcncno^cy(\j ocMcoeomir\´´^cMrn-<*-iO´«i-cM- cO t-<"> H O CM rt CM in tr\ cr\ < " ** i^i in \o tA 53ffllHŠI35sL5sfi«S?? - * «f *f I I I I I H I t i i i i i i t i i i i i i i i i i r i co HCO^D HCJiCTscotrif-CMiACM rt r-o t- co "1 OrtaomCT\c\)<~"icriin Hr t -H HHr-tHrt HHCMHH I H I I « fr- *n H l ICMrtf-iHrWHWmHrtVir-l I H CM rtrtrtrtrtrtrtrtrtrt d-VOcOCD´^HCnrHn O -*f rt rt lH^-*^MDt~-HU3 0ir\c-^~. O in- O ""> CJ.ATI -«i- po trv m 1-1 r- c- ** ^ cn cn rt * or-OHH"* CO O OLT.CM OCT\Ot^cOCOl^l^C\Jt-fMCMir>VOH^-CVJ-^-0->*VO´*CVJ tMNcMCM^CM´H HCMrHf-JHHH. frnu-vCMHCMHCMm IA rt 0"\f*l rt l^"H I I W N I I W ^H^«)´*(^t-WIA^Hu:´ yimcntOCMW O OCO H Q r*\ r\KO O C r-vOCOdO^CMiH OAO-^^irNCOCnrtm-* O O O UD t- CO OHir.´^t- HHH HHHHriNHriHHri rifHHHH HriHHrHHHririrlNNNNWWNl |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 71 <-- 71 --> PDF |
| OJ Ol t-E— P» U\ * fc-O CT> ITiCO rt ^ H O CO rt -4-H t U3 CT» * I-H \L> O lf\CTlM[0 IA O Ort O r-H ^ CO vL> rt rt rt OJ LT\ lf\ ^ rt rt o CO co o ><1 O "J-CO *) OvL>OJOJrHrtyjrtt— OJ OW(Mf-kđ CO CO r>H \T\ rt o rt CMr^rt-*rt-$-0-*f-rtC--CncOC7\Cr*a^OJL--rtt--.cO <* " t rt t - OJ H vo fc- I I I l j i I | t I l l tnomrtaicnrt \T\ >* CO H H OJ H \ LT\ «oj * co Cn * Of-Hir\t-u^i A H -S" ^O CM lf\ cr> O r< v rt CO rn rt co «J- cn rt OJ (rt H t—coLo cr» m cn cr* o ir\ cr*co «## H «* f^flO oj co C\J OlCM H O -đ" H "* Ot^H´MOlArtHrtt otr\ ^ir* 0 HriHHHHNIMOJHWHNWWWCMHOJ W H^iXI´tr-t~rtt-Cni^´*-t-CTiHCfiW(v 1 Oco w ITNCO rt^ lTi(D «f(0 OJCO 1A Of-t— *»-iHC-´-Ot—^Đ OJ OJ * OJ rt H * O CM CO «+ t~ &\ OJ , v H . r-t rt oj H rtrtrtrtrtrtrtrt Cn CT1 «Ö "43 *OJ * rt Cn rt rt cr> rt rt rt OJ «ti « 01VO[-C^´«*-C0´**-OJ O rl´l-rtt ^ OJ OJ OJ CTlCO ** CT> «-*-CT>C» O rt rt ^- IT\ CO ui ic t- D´ *T o * "J o ri v i CvJOJrtrtrtrtrtrtrtrtrtr t rt rt rt rt rt rt o O H rt Q 02 O rt 1 cn N Kj o V . lAJ N A |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 72 <-- 72 --> PDF |
jasenovih, 18,2% brijestovih i 16,9% grabovih. Osim toga se vidi da je 1,7% hrastovih stabalaca bilo oštećeno prije nego što je pokusna površina bila ograđena. Nadalje se vidi da je za to vrijeme bilo oštećeno 47,1% jasenovih stabalaca i to isključivo od divljači, zatim 2,8% brijestovih i samo 0,1% grabovih ili od ukupnog njihovog broja divljač je oštetila 21,6% stabalaca. Za razliku od ove — na ne ograđenoj površini, smo ukupno izbrojali 15.835 stabalaca, od čega 21,7% hrastovih, 37,4% jasenovih, 24,8% brijestovih i 16,1% grabovih. Zahvaljujući ogradi u kojoj je prethodna površina bila samo jednu godinu — na ovoj drugoj površini nastala su znatnija oštećenja od divljači. Tako smo ustanovili da je 9,9% hrastovih stabalaca bilo oštećeno, 54,4% jasenovih, 2,0% brijestovih i 1,8% grabovih ili od ukupnog broja stabalaca 23,3´% su bila oštećena. Budući da je to veoma mlada — tek 5-godišnja — mješovita sastojina hrasta lužnjaka čija su stabalca još prigušena bujnim korovom — to je teško vjerovati da će se ona lako oporaviti, a pogotovo je teško vjerovati da bi ona u budućnosti bila kvalitetna pa bi njihove odštetne vrijednosti valjalo ustanoviti. To i zbog toga što će se istraživanja u tom cilju i dalje nastaviti, jer su u stvari tek započela. Postoji više metoda za utvrđivanje vrijednosti mladih sastojina, pa i njihovih odštetnih vrijednosti. Kako se u ovom konkretnom slučaju radi o prirodnoj mladoj sastojini, odnosno o prirodnom pomlađenju — to ćemo primijeniti Glaserovu metodu koja kaže da se vrijednosti sastojina odnose kao kvadrati njihovih starosti, odnosno Ai : Ax = i2 : x2. Ai = vrijednost mlade sastojine Ax = vrijednost zrele ili približno zrele sastojine za sječu i = starost mlade sastojine x = starost zrele ili približno zrele sastojine za sječu. U tabeli 5. donosimo vrijednosti i pojedinih vrsta drva na panju prema cijenama iz 1969. godine po 1 hektaru, zatim broj posječenih stabala, prosječne vrijednosti jednog stabla na panju po vrstama drva i prosječnu starost tih stabala. Tabela 5. Vrsta drveća Hrast lužnjak 69.602 114 610,54 Poljski jasen 4.285 18 238,06 128 Nizinski brijest 719 33 21,79 Obični grab 173 129 1,34 Ukupno 74.779 294 254,35 Vrijednost na panju din Broj posjećenih stabala Prosječna vrijednost 1 stabla din Starost stabala god. Na temelju tih podataka i na temelju naprijed navedene Glaserove metode — utvrdili smo vrijednost 1 stabalca po vrstama drveća, a nakon toga i vrijednosti svih stabalaca na pokusnim plohama »A« i »B« i te podatke donosimo u tabeli 6. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Tabela 6. Pokusna ploha »A« »B« trt ctf c/5 ^ Vrsta drveća cd CS OU O W u au B (8 B "S p T3-D J3 —"rt "5"« rt 5 5´ IHSE CQ to 3 > din din Hrast lužnjak 3.423 0.96 3.286 3.441 0.96 3.303 Poljski jasen 7.231 0,36 2.603 5.921 0,36 2.132 Nizinski brijest 2.987 0,03 90 3.933 0,03 118 Obični grab 2.781 0,002 6 2.540 0,002 5 Ukupno 16.422 — 5.985 15.835 — 5.558 Pošto smo u tabelama 3. i 4. prikazali utvrđene postotke oštećenja stabalaca po vrstama drveća na pokusnim plohama — to smo na temelju tih podataka i podataka iz tabele 6. utvrdili i vrijednosti tih oštećenih stabalaca od divljači. Rezultat toga obračuna donosimo u tabeli 7. Tabela 7. Pokusna ploha :)A« :>B« Vrsta drveća iS E p>(/> OH O a Vrijednost P´ oštećenih stabalaca L"8 Vrijednost St oštećenih 0 stabalaca Hrast lužnjak 1,7 56,00 9,9 327,00 Poljski jasen 47,1 1.226,00 54,4 1.159,00 Nizinski brijest 2,8 2,50 2,0 2,35 Obični grab 0,1 1,8 0,10 Ukupno 21,6 1.284,50 23,3 1.489,25 Budući da se radi o prethodnom izvještaju — to iznesene podatke ovom prilikom nećemo komentirati, a niti donositi zaključke. Smatrali smo samo potrebnim da ih damo u našu stručnu javnost i da je obavijestimo da na tom važnom zadatku upravo radimo. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Summary ASSESSMENT OF DAMAGE FROM BIG GAME (A preliminary report) Red and roe deer cause great damage to young forest stands, especially in our lowland forests. Up to as much as 20 years may be necessary for these young stands to recuperate without human intervention from the woonnds inflicted by game. The consequences of such damage to young stands are manifold. Besides a retardment of their growth and increment in youth — these consequences are also reflected on the assortments of logging at the age of stand maturity, and especially on the assortments of veneer manufacture and sawmilling. The author´s investigations are to the effect that the teeth traces of game are able to degrade the mentioned assortments also below their production cost, and event more, i. e. below their cost price. It is difficult to financially express this damage from game. Therefore were laid out in the area of the district of Lipovljani two experimental plots with the purpose to determine what the damage was. One of these eperimental plots was firmly fenced, while the other was left unfenced and thus exposed to game. The mixed stand of Pedunculate Oak on these experimental plots is 5 years old, while the fenced plot has been only one year within the fence. It was established by enumeration that within the finced surface (0,50 ha) there were 16,422 small tress, and on the unfenced (also 0,50 ha) 15,837 small trees. Within the fenced surface 1,7% Oak, 47,1%> Ash, 2,8»/o Elm and 0,1°/« Hornbeam small trees were damaged. However, on the unfenced surface 9,9°/o Oak, 54,4´°/o Ash, 20% Elm and l.SVo Hornbeam small trees were damaged. The enfenced surface has been exposed to the harmful action of game for only one year more, which is wisible from the data mentioned. In the present preliminary report the fact in question is also financially expressed. The investigations are being continued. |