DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 64 <-- 64 --> PDF |
potpodručje. Iz sloja 20—30 cm dobiven je ne samo manji broj bakterija, nego i sporiji razvitak njihovih kolonija, kao i znatno sitnije kolonije, pa je zato vjerovatno ne samo biomasa, nego i aktivnost bakterija u istraživanom sloju mala. Obzirom na vertikalnu distribuciju lako je uočljivo da broj micro-Fungi mnogo brže opada sa dubinom nego broj bakterija i aktinomiceta, jer je izgleda kod njih (barem u ovom slučaju) aerobnost najviše izražena. Možda i ispiranje spora micro-Fungi iz Ao sloja u sloj 0—10 cm pridonosi tome. U šumi Žutica kod Ivanićgrada mikrobiološki istraživane su 4 plohe (Tabela IV, uzorci 1—4). Na prve tri plohe zastupane su dvije različite fitocenoze, dok je četvrta ploha pošumljena sa crnom johom. Prve dvije plohe pripadaju Odjelu 31, treća Odjelu 113, a četvrta Odjelu 114. Na prve tri plohe broj aerobnih heterotrofnih bakterija je malen zbog velike zasićenosti tla sa vodom, ali se ne može isključiti eventualni negativni utjecaj nafte i njenih derivata (u blizini se vrši eksploatacija nafte, pa može doći i do znatnih kontaminacija tla). U fitocenozi Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71 (Odjel 113) utvrđeno je prisustvo bakterija, koje metaboliziraju sumporne spojeve (sulfate i druge anione) tako da ih reduciraju na sulfide (uglavnom na HoS). Do akumulacije H2S često dolazi na poplavnim terenima (pogotovo ako ima dosta organske tvari, jer se tada mineralizira organski S). To ukazuje na loše mikrobiološke procese, koji se odvijaju u tlu na kojem je šuma već propala (1). Od bakterijske mikroflore često se nađeni rodovi Bacillus i Pseudomonas. Od roda Bacillus najčešće je nađen B. mycoides, a od roda Pseudomonas, — P. fluorescens. To vrijedi i za šumske sastojine Lipovljana (šume lužnjaka i graba). Bacillus mycoides zastupan je na sve 4 plohe. Na plohi 2 i 3 ima ga više nego na plohi 1 i 4. Brojevi bakterija i aktinomiceta u tlu Odjela 113 i 114 mogu biti povećani u usporedbi sa onima iz Odjela 31, zbog veće količine uginulog korijenja (uopće organske tvari), kao i zbog jačeg zagrijavanja sunčanim zrakama (koje mogu djelovati u istraživanih vršnih 0—5 cm tla). U šumama treba često uzeti u obzir kod mikrobioloških istraživanja vršnog sloja tla utjecaj živog i naročito uginulog korijenja prizemnog zeljastog bilja. Efekt tog korijenja (i korijenja drveća) na brojeve bakterija i aktinomiceta, naročito je vidljiv na plohi Odjela 114. Na istoj plohi manji broj micro-Fungi možda se javlja zbog ekspozicije terena sučanim zrakama. Niski brojevi aerobnih heterotrofnih bakterija na plohama 1 i 2 Odjela 31 ukazuju na mogućnost propadanja šume, slično plohi 3 Odjela 113, gdje je šuma već propala. Kao jedan od mogućih uzroka propadanja šume i regresije mikrobiocenoza istraživanog područja, treba uzeti zagađivanje tla sa naftom i njenim derivatima. Negativni ekološki faktori katkada mogu se znatno brže i jasnije očitovati na mikrobnoj populaciji tla, nego na višem bilju, pa bi niski brojevi bakterija na Odjelu 31 mogli biti važan indikator ekoloških prilika. |