DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 56     <-- 56 -->        PDF

ziološke grupe (razgrađivači celuloze, N2 — fiksatori, denitrifikatori itd.),
od kojih se svaka odlikuje određenim metabolizmom i specifičnom biokemijskom
aktivnošću.


U razgradnji listinca i uginulog korijenja najvažniju ulogu ima zimogena
mikroflora, dok dehumifikaciju vrši autohtona mikroflora (tu nema
strogog razgraničenja).


Populacija bakterija u tlu varira od nekoliko tisuća do nekoliko stotina
miliona u 1 gramu tla, ako se brojevi određuju kulturalnim metodama.
Brojevi micro-Fungi su znatno manji, ali katkada je njihova biomasa
veća (naročito u šumskim tlima). U mnogim kiselim šumskim tlima pretežu
micro-Fungi, jer su acido-tolerantne. U rizosferi (to je zona tla u blizini
korijenja) šumskog drveća, grmlja i zeljastog bilja nalazi se veći broj
mikroorganizama, nego u ne-rizosfernom tlu.


Mikroflora tla nalazi se u dinamičnom biološkom ekvilibriju, koji se
šumsko-uzgojnim mjerama može mijenjati. U interakcijama mikroorganizama
tla zapažaju se sinergistički i antagonistički odnosi. Neki saprofitski
mikroorganizmi tla mogu inhibirati fitopatogene organizme.


Mikroorganizmi tla proučavaju se in vitro (u laboratoriju — morfološka,
kulturalna i fiziološka svojstva) i in situ (u prirodi). Problem je
kako ih proučavati in situ, a da se tlo uopće ne poremeti ili što manje.
Dosada su istraživanja morfologije, fiziologije i distribucije mikroba in situ
dala dosta oskudne rezultate.


Plodnost tla ovisi o fizikalnim, kemijskim i biološkim faktorima. Pod
pojmom plodnosti tla često se obuhvaća potencijalna i efektivna plodnost.
Jednu od glavnih komponenata plodnosti tla tvore mikroorganizmi, koji
je na više načina održavaju i popravljaju. Oni su važan indikator plodnosti
tla. Često, iako ne uvijek, što je veći broj mikroorganizama tla (ukupni
kao i pojedinih taksonomskih i fizioloških grupa) — plodnost tla je
veća.


Mikroflora je katkada osjetljiviji i brži indikator ekoloških promjena
u tlu od ostalih članova fitocenoze. Kvantitativna proučavanja mikroflore
tla važna su ne samo kao indikator plodnosti tla, nego d kao indikator negativnih
procesa i stanja, koji se katkada mogu u njemu odvijati, odnosno
postojati. Ona mogu pridonijeti poznavanju produkcije šumskog ekosistema,
čemu se u novije vrijeme poklanja naročita pažnja. Iz sličnih razloga
često se istražuje i kvalitativni sastav mikroflore tla.


Kvantitativna analiza mikroflore tla vrši se ili indirektnim ili direktnim
metodama (pomoću mikroskopa). Ovo posljednje daje znatno više brojeve,
ali je prilično neprecizno pa se rijetko upotrebljava. Indirektnom, dilucionom
metodom moguće je u novije vrijeme dobiti više vrijednosti, zbog
njenog usavršavanja. Za agrikulturna tla dobijaju se u pravilu viši brojevi
nego za šumska tla. Iznimku često pravi humusno-akumulativni horizont
šumskih tala, koji sadrži velik broj mikroorganizama. Kvantitativnim metodama
istražuje se horizontalna i vertikalna distribucija mikrobne populacije
tla. Na temelju brojčanih podataka o mikroflori tla, može se aproksimativno
odrediti njezina biomasa. Broj i biomasa variraju u mikrolokalitetima,
kroz kraće vrijeme i sezonski, pa se to mora uzeti u obzir kod
mikrobiološke analize tla.