DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ziološke grupe (razgrađivači celuloze, N2 — fiksatori, denitrifikatori itd.), od kojih se svaka odlikuje određenim metabolizmom i specifičnom biokemijskom aktivnošću. U razgradnji listinca i uginulog korijenja najvažniju ulogu ima zimogena mikroflora, dok dehumifikaciju vrši autohtona mikroflora (tu nema strogog razgraničenja). Populacija bakterija u tlu varira od nekoliko tisuća do nekoliko stotina miliona u 1 gramu tla, ako se brojevi određuju kulturalnim metodama. Brojevi micro-Fungi su znatno manji, ali katkada je njihova biomasa veća (naročito u šumskim tlima). U mnogim kiselim šumskim tlima pretežu micro-Fungi, jer su acido-tolerantne. U rizosferi (to je zona tla u blizini korijenja) šumskog drveća, grmlja i zeljastog bilja nalazi se veći broj mikroorganizama, nego u ne-rizosfernom tlu. Mikroflora tla nalazi se u dinamičnom biološkom ekvilibriju, koji se šumsko-uzgojnim mjerama može mijenjati. U interakcijama mikroorganizama tla zapažaju se sinergistički i antagonistički odnosi. Neki saprofitski mikroorganizmi tla mogu inhibirati fitopatogene organizme. Mikroorganizmi tla proučavaju se in vitro (u laboratoriju — morfološka, kulturalna i fiziološka svojstva) i in situ (u prirodi). Problem je kako ih proučavati in situ, a da se tlo uopće ne poremeti ili što manje. Dosada su istraživanja morfologije, fiziologije i distribucije mikroba in situ dala dosta oskudne rezultate. Plodnost tla ovisi o fizikalnim, kemijskim i biološkim faktorima. Pod pojmom plodnosti tla često se obuhvaća potencijalna i efektivna plodnost. Jednu od glavnih komponenata plodnosti tla tvore mikroorganizmi, koji je na više načina održavaju i popravljaju. Oni su važan indikator plodnosti tla. Često, iako ne uvijek, što je veći broj mikroorganizama tla (ukupni kao i pojedinih taksonomskih i fizioloških grupa) — plodnost tla je veća. Mikroflora je katkada osjetljiviji i brži indikator ekoloških promjena u tlu od ostalih članova fitocenoze. Kvantitativna proučavanja mikroflore tla važna su ne samo kao indikator plodnosti tla, nego d kao indikator negativnih procesa i stanja, koji se katkada mogu u njemu odvijati, odnosno postojati. Ona mogu pridonijeti poznavanju produkcije šumskog ekosistema, čemu se u novije vrijeme poklanja naročita pažnja. Iz sličnih razloga često se istražuje i kvalitativni sastav mikroflore tla. Kvantitativna analiza mikroflore tla vrši se ili indirektnim ili direktnim metodama (pomoću mikroskopa). Ovo posljednje daje znatno više brojeve, ali je prilično neprecizno pa se rijetko upotrebljava. Indirektnom, dilucionom metodom moguće je u novije vrijeme dobiti više vrijednosti, zbog njenog usavršavanja. Za agrikulturna tla dobijaju se u pravilu viši brojevi nego za šumska tla. Iznimku često pravi humusno-akumulativni horizont šumskih tala, koji sadrži velik broj mikroorganizama. Kvantitativnim metodama istražuje se horizontalna i vertikalna distribucija mikrobne populacije tla. Na temelju brojčanih podataka o mikroflori tla, može se aproksimativno odrediti njezina biomasa. Broj i biomasa variraju u mikrolokalitetima, kroz kraće vrijeme i sezonski, pa se to mora uzeti u obzir kod mikrobiološke analize tla. |