DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 55 <-- 55 --> PDF |
MIKROBIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA TALA NEKIH ŠUMSKIH EKOSISTEMA U HRVATSKOJ Mr MIROSLAV ŠOJAT, dipl. ing. biologije UVOD U terestrijalnom ekosistemu vegetacija-tlo, mikroorganizmima pripada važna uloga. Mikrobnu populaciju tla tvore bakterije, micro-Fungi, aktinomiceti, alge, protozoa i virusi. Mikrobiološka istraživanja tla otežana su zbog njegove heterogenosti i neprozirnosti. Mikroflora i mikrofauna tla vrlo aktivno učestvuje u hranidbenim lancima i kruženju tvari u prirodi. Zahvaljujući enzimatskom sistemu širokog spektra, mikroorganizmi metaboliziraju raznolike supstrate. Razgrađuju organske tvari i tako oslobađaju biogene elemente, potrebne za rast drveća i čitave fitocenoze. Osim mineralizacije organskih tvari, vrše i solubilizaciju, imobilizaciju, oksidaciju i redukciju anorganskih supstanci tla. U okviru kruženja ugljika u prirodi razgrađuju vrlo različite tvari: glukozu, disaharide, polisaharide, pektin, hemicelulozu, celulozu, lignin, lipide, ugljikovodike i umjetno sintetizirane tvari kao što su pesticidi. U okviru kruženja dušika vrše razne transformacije N-tvari (proteina, aminokiselina, amonijaka itd.), od kojih neke mogu biti za više bilje korisne (amonifikacija, nitrifikacija, simbiotska i ne-simbiotska Na — fiksacija) ili štetne (denitrifikacija, imobilizacija dušika). Uzrokuju još i transformacije fosfora, kalija, sumpora, željeza i drugih mineralnih supstanci u tlu. Intenzivno učestvuje kod geneze i evolucije tala. Sintetiziraju veliki broj supstanci važnih za rast višeg bilja: auksine, enzime, vitamine, aminokiseline, antibiotike i toksine. Učestvuju u sintezi humusa i tvari koje popravljaju strukturu tla. Ulaze u simbiotske odnose s višim biljem. Primjeri za to su ektotrofna mikoriza i simbiotska fiksacija N» (npr. kod Alnus sp.). Veliku većinu mikrobne populacije tla tvore heterotrofni saprofitski mikroorganizmi (učestvuju u sekundarnoj produkciji), ali ima i autotrofnih (primarna produkcija) koji se ne mogu zanemariti (naročito kod kolonizacije novih supstrata i nekih kemijskih transformacija). Autotrofi se dijele na foto-autotrofe (dobivaju energiju fotokemijskim reakcijama) i na kemo-autotrofe (dobivaju energiju oksidacijom anorganskih supstanci). Neki mikroorganizmi trebaju O* (aerobi), a neki ga ne trebaju (anaerobi, koji se mogu razvijati i na poplavnim terenima). Neki se razvijaju i pri niskim temperaturama, koje često vladaju u tlu. To su psihrofili. Mnogi tvore fi |