DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 51     <-- 51 -->        PDF

učešće po omjeru smjese. Osim toga, takvim zahvatima bi stvorili uvjete
da stabla u proizvodnom dijelu sastojine razviju kvalitetniju krošnju, što
je još jedan korak k stabilnijoj i na nepovoljne čimbenike otpornijoj zajednici.


Na osnovi iznesenih pokazatelja proizvodnosti istraživanih sastojina dolazimo
do zaključka da najveću proizvodnost ima zajednica hrasta kitnjaka
i običnog graba s čupavom kupinom, zatim zajednica hrasta kitnjaka i
običnog graba s trepavičastim šašem, te zajednica hrasta kitnjaka i crnog
jasena.


Potrebno je napomenuti da je zajednica kitnjaka i običnog graba s trepavičastim
šašem djelomično prikazana na pokusnoj plohi broj 3 cea 20
godina mlađa od ostalih zajednica. Rezultat toga je i veći biološki potencijal
te zajednice koji se reflektira na tekućem godišnjem volumnom prirastu,
srednjem debljinskom i volumnom prirastu te postotku prirasta. Ti
rezultati su nešto viši nego na ostalim plohama i zajednicama.


ZAKLJUČAK


Na osnovi obavljenih istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1. Kalnik je u svom većem dijelu obrastao šumom hrasta kitnjaka s
običnim grabom i bukvom, dok je u manjem dijelu na N i W ekspozicijama
razvijena šuma gorske bukve, a na izrazito S ekspozicijama s velikim
inklinacijama javlja se šuma hrasta medunca i crnog graba.
2.
Hrast kitnjak tvori na Kalniku slijedeće šumske zajednice:
a) Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom
(Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nova)


b) Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem


(Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42)


c) Šuma hrasta kitnjaka i crnog jasena


(Orno-Quercetum petraeae prov.)


3. Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco-
Carpinetum rubetosum hirti subass. nova) i zajednica hrasta kitnjaka i
običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae
Horv. 42) nalaze se pod intenzivnim utjecajem čovjeka, dok je zajednica
hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeae prov.) najmanje
utjecajna.
Taj utjecaj manifestira se na proizvodne i strukturne karakteristike
istraživanih sastojina, kao i na njihovu biološku stabilnost.


4. S obzirom na proizvodne karakteristike ovih sastojina na prvom
mjestu po proizvodnosti nalazi se zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba
s čupavom kupinom, zatim zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba
s trepavičastim šašem, te zajednica hrasta kitnjaka i crnog jasena.
5. Ocjenjujući biološku stabilnost ovih sastojina na osnovi strukturnih
pokazatelja, možemo zaključiti da je redoslijed biološke stabilnosti upravo
obrnut od redoslijeda proizvodnosti.
Naročito je to došlo do izražaja u šumama privatnog vlasništva, koje
na Kalniku zauzimaju 1/3 šumskih površina i u kojima se zbog lošeg gospodarenja
primjećuje devastacija šuma.


321