DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 5 <-- 5 --> PDF |
nnom drugom članku, v. Spai ć 1974b). Problem je kompleksne naravi pa u procesu sušenja imaju udjela mncgi faktori, značaj kojih su pojedini stručnjaci različito ocijenili. Koji su uzroci pojave sušenja hrasta u masi? Faktore, koje su pojedini stručnjaci smatrali odlučnim za nastajanje sušenja, moglo bi se ovako razvrstati: 1) Gljivične bolesti — Početak masovnog sušenja koincidirao je s prvom pojavom pepelnice Microsphaera alphitoides Griff, et Maubl. u našim šumama. König (1911), Abramović (1925), P. Manojlović (1926) i dr. smatrali su zbog toga ovu gljivicu glavnim uzročnikom sušenja hrastova. Đorđevi ć (1926) je smatrao da je primarni uzročnik šteta mednjača (puža — Armillaria mellea (Vahl) Kumm.). Kasnije je isti autor, inače fitopatolog, u posušenim hrastovima našao i opisao dvije nove vrste gljiva, a zatim i nepoznatu bakteriozu (Đorđevi ć 1927, 1930, 1931). 2) Podzolizacija tla — Stebu t (1925a,b) i šenši n (1925) držali su da sušenja nastaju zbog pogoršanja kemijskih i fizikalnih svojstava tla kao posljedice procesa podzolizacije. Ma r ki č (1925) i Seiwert h (1926) su to opovrgavali na temelju vlastitih istraživanja. 3) Poplave — Nekoji stručnjaci iz prakse (J o š o v e c 1924, Korošec 1925) smatrali su da dugotrajne poplave imaju odlučnu važnost u nastajanju sušenja, naročito voda koja dugo stagnira u nizama. 4) Zajedničko djelovanje gusjenica i pepelnice — Pretežni broj stručnjaka (Pet račić 1926, Škorić 1926, Langhoff er 1926, And er ka 1925, Balić 1925, M a r k i ć 1925, Đurđić 1932 i mn. dr.) zastupao je mišljenje da sušenja nastaju kombiniranim djelovanjem gusjenica i pepelnice. Nijedan od ova dva faktora, djelujući izolirano, nije u stanju prouzrokovati masovno sušenje čitavih šumskih sastojina. Međutim ako u proljeće lišće obrste gusjenice, a drugi list uništi pepelnica, stabla fiziološki toliko oslabe da mogu nastati masovna sušenja, pogotovo ako se to desi 2—3 godine uzastopce. 5) Neracionalne šumskouzgojne mjere — Lj. Markovi ć i M. Manojlovi ć (1929) smatrali su da su svi naprijed spomenuti faktori od sekundarne važnosti. Po njihovom je mišljenju osnovni razlog sušenja neotpornost sastojina, koje nisu u dovoljnoj mjeri vitalne. Tome su uzrok niske prorede, primjenom kojih se stvaraju guste sastojine sa stablima slabe, nerazvijene krošnje. Takva stabla ne mogu se odhrvati napadaju raznih štetnika i bolesti. 6) Klima — Vajd a (1948) je čitav problem osvijetlio s jednog novog stajališta, uzevši u obzir klimatske faktore kao važne činioce u reguliranju pojave i interakcije pojedinih uzročnika, koji sudjeluju u procesu sušenja. Prema ovom autoru početkom ovog stoljeća nastale su određene klimatske promjene. Klima je postala toplija i suša. To je s jedne strane moglo nepovoljno djelovati na šume, a s druge strane pogodovalo je raznim štetnicima i bolestima, čija su prenamnoženja postala češća i duža. Navedeni elementi — činioci sušenja, povezani u cjelinu, daju nam sliku ove lančane bolesti. Proces nastajanja masovnog sušenja hrastika, općenito uzevši, tumačimo ovako: |