DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 46     <-- 46 -->        PDF

U toj mješovitoj zajednici pored hrasta kitnjaka imamo znatnije učešće
obične bukve, graba i hrasta cera.


Proizvodni dio sastojine čini 82,4% odnosno 84,3% od ukupne drvne
mase sastojine, a sastavljen je pretežno od kitnjaka i bukve (ploha br. 3) te
kitnjaka, cera i bukve (ploha br. 4).


Distribucija broja stabala ima zvonolik izgled (graf. 3) s relativno uskim
varijacionim područjem. Varijaciono područje proizvodnog dijela sastojine
se kreće od 10 do 36 cm (pl. 3) odnosno od 10 do 40 cm (pl. 4).


DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA/PO 1 HA/


Pok.ploha .3 Pok.ploha 4 Graf-3


S obzirom da su te sastojine nastale oplodnim sječama na velikim površinama,
tj. prirodnim putem, logično bi bilo očekivati veće bogatstvo vrsta
drveća u njihovom sastavu. Promatrajući strukturu sastojine, u kojoj je
smješten pretežno u dominantnoj i nuzgrednoj etaži i velikog broja bukovih
stabala u podstojnoj etaži, nemamo znatnije pojave ostalih vrsta drveća,
posebno graba koji normalno pripada ovim sastojinama.


U pokusnoj plohi broj 4 imamo nešto bolju situaciju glede učešća ostalih
vrsta drveća posebno graba i cera. Razlog toj pojavi moramo tražiti u
načinu gospodarenja s tim sastojinama te utjecaju čovjeka na njih. Utjecaj
čovjeka je naročito evidentan na pokusnoj plohi br. 3 gdje se dugogodišnjim
sakupljanjem i odnošenjem listinca prouzrokovalo zakiseljavanje i ispiranje
tla, te povlačenje graba iz tih sastojina.


Posljedica izostanaka njege tih sastojina u najranijim razvojnim stadijima
se očituje u pomanjkanju znatnijeg broja voćkarica i ostalih vrsta