DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Distribucija broja stabala kitnjaka i cijele sastojine (graf. 2) ima zvo nolik izgled sa širokim varijacionim područjem koji kod kitnjaka za proizvodni dio sastojine iznosi od 14—44 cm i 16—48 cm. Način postankanjega tih sastojina su glavni razlog što u omjeru smjese imamo malo učešća ostalih vrsta drveća. To se naročito odnosi na obični grab, čije je učešće u omjeru smjese neznatno i za kojeg je karakteristično da se vrlo teško pomlađuje na poljoprivrednim i ostalim tlima, čiju je prirodnu stabilnost poremetio čovjek svojim djelovanjem. DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO DEBLJINŠKIM STUPNJEVIMA /PO 1 HA./ Graf. 2 Pok. ploha 1 Pok. ploha 2 — HRAST KITNJAK -— OBIČNA SUKVA Iz tab. 4 i distribucije broja stabala (Graf. 2) je vidljivo da ove sastojine imaju slabo razvijen pomoćni dio sastojine te da je učešće bukve u proizvodnom dijelu sastojine neznatno. U daljnjem gospodarenju s tim sastojinama trebalo bi posebnu pažnju posvetiti njihovom njegovanju. Intenzivnijim proredama u proizvodnom dijelu sastojine pored povećanja kvalitete prirasta tih sastojina potpomoglo bi se razvoju pomoćnog dijela sastojine. Bukva, grab i ostale vrste drveća, čije se dimenzije kreću ispod i iznad 5 cm prsnog promjera a nalaze se u pomoćnom dijelu sastojine, nakon proreda bolje bi izvršavale svoju funkciju pomoći proizvodnom dijelu sastojine pri proizvodnji kvalitetne drvne mase. Osim toga, što je možda u ovom trenutku još važnije, ove vrste bi povećale biološku stabilnost tih ekosistema koja je u ovakvim strukturnim odnosima dosta labilna. b) Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Capinetum carlcetosum pilosae Horv. 42) je predstavljena sa dvije pokusne plohe (3 i 4) čije osnovne podatke donosimo u tabeli 4. |