DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Bonitet po Gehrhardtu I/II I/II I/II II/III


Prsni promjer sred. st.


cijele sastojine u cm:
Hrast kitnjak 23,4 23,0 21,0 22,0 18,8
Obična bukva 13,8 14,2 9,3 11,7 10,2


Prsni promjer sred. st.
proizvodnog dijela sastojine
u cm:


Hrast kitnjak 26,9 27,7 21,8 23,5 23,5
Obična bukva 21,1 20,1 14,3 19,2 23,1


Visina sred. st. cijele


sastojine u m:
Hrast kitnjak 24,4 24,7 21,6 22,1 18,6
Obična bukva 15,0 14,4 11,2 12,8 10,1


Visina sred. st. proizvodnog


dijela sastojine u m:
Hrast kitnjak 25,1 25,1 22,1 22,5 20,5
Obična bukva 22,0 19,6 18,2 18,9 20,2


OPASKA:


Ostale vrste drveća su gorski javor, obični jasen, crni jasen, klen, brekinja
i pitomi kesten.
Svi taksacijski podaci su obračunati na osnovi snimanja stabala od 5 cm
prsnog promjera pa na više.


Drvne mase su obračunate na osnovi visinskih krivulja i dvoulaznih
drvnogromadnih tabela za hrast kitnjak i običnu bukvu (G r u d n e r i
Schvapach, 1938) i obični grab (Špiranec, 1966) od 5 cm na više.


Tečajni godišnji volumni prirast obračunali smo po Mayerovo j metodi
tarifnih diferenca.
Osnovni podaci o svim pokusnim plohama kao i ostali taksacijski podaci,
nalaze se u priloženoj tabeli br. 4 i grafikonima br. 2, 3, 4 i 5.


1. STRUKTURNA OBILJEŽJA ISTRAŽIVANIH SASTOJINA
a) U zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom
(Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.) smještene su pokusne
plohe br. 1 i 2. Ta je zajednica nastala sadnjom žira pod motiku i plug,
nakon šumsko-poljskog gospodarenja u trajanju od 5—6 godina.


Iako je životni tok i razvoj te zajednice prekinuo čovjek prije cea 70
godina te ju je iskorištavao u vidu šumsko-poljskog gospodarenja, izgleda
da njegovo djelovanje nije bilo tako intenzivno niti dugotrajno da bi se poremećena
stabilnost tog ekosistema reflektirala na smanjenje kvalitete tih
sastojina i na njihov opstanak.


Hrast kitnjak kao najvrednija i od čovjeka forsirana vrsta, ima dominantnu
ulogu u strukturi tih sastojina. Njegova glavna obilježja su veliko
učešće u omjeru smjese (84,0% i 90,7%), u drvnoj masi (362,9 m3 i 389,7 m3)
i broju stabala (624 kom. i 680 kom.).