DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Bonitet po Gehrhardtu I/II I/II I/II II/III Prsni promjer sred. st. cijele sastojine u cm: Hrast kitnjak 23,4 23,0 21,0 22,0 18,8 Obična bukva 13,8 14,2 9,3 11,7 10,2 Prsni promjer sred. st. proizvodnog dijela sastojine u cm: Hrast kitnjak 26,9 27,7 21,8 23,5 23,5 Obična bukva 21,1 20,1 14,3 19,2 23,1 Visina sred. st. cijele sastojine u m: Hrast kitnjak 24,4 24,7 21,6 22,1 18,6 Obična bukva 15,0 14,4 11,2 12,8 10,1 Visina sred. st. proizvodnog dijela sastojine u m: Hrast kitnjak 25,1 25,1 22,1 22,5 20,5 Obična bukva 22,0 19,6 18,2 18,9 20,2 OPASKA: Ostale vrste drveća su gorski javor, obični jasen, crni jasen, klen, brekinja i pitomi kesten. Svi taksacijski podaci su obračunati na osnovi snimanja stabala od 5 cm prsnog promjera pa na više. Drvne mase su obračunate na osnovi visinskih krivulja i dvoulaznih drvnogromadnih tabela za hrast kitnjak i običnu bukvu (G r u d n e r i Schvapach, 1938) i obični grab (Špiranec, 1966) od 5 cm na više. Tečajni godišnji volumni prirast obračunali smo po Mayerovo j metodi tarifnih diferenca. Osnovni podaci o svim pokusnim plohama kao i ostali taksacijski podaci, nalaze se u priloženoj tabeli br. 4 i grafikonima br. 2, 3, 4 i 5. 1. STRUKTURNA OBILJEŽJA ISTRAŽIVANIH SASTOJINA a) U zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.) smještene su pokusne plohe br. 1 i 2. Ta je zajednica nastala sadnjom žira pod motiku i plug, nakon šumsko-poljskog gospodarenja u trajanju od 5—6 godina. Iako je životni tok i razvoj te zajednice prekinuo čovjek prije cea 70 godina te ju je iskorištavao u vidu šumsko-poljskog gospodarenja, izgleda da njegovo djelovanje nije bilo tako intenzivno niti dugotrajno da bi se poremećena stabilnost tog ekosistema reflektirala na smanjenje kvalitete tih sastojina i na njihov opstanak. Hrast kitnjak kao najvrednija i od čovjeka forsirana vrsta, ima dominantnu ulogu u strukturi tih sastojina. Njegova glavna obilježja su veliko učešće u omjeru smjese (84,0% i 90,7%), u drvnoj masi (362,9 m3 i 389,7 m3) i broju stabala (624 kom. i 680 kom.). |