DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 40     <-- 40 -->        PDF

3. KARTIRANJE ŠUMSKE VEGETACIJE NA KALNIKU
Kartiranje šumske vegetacije obavljeno je terestričkom metodom direktno
na licu mjesta. Nakon obavljenog rekognosciranja terena i uzimanja
fitocenoloških snimaka u odgovarajućim cenozama kao i uvida u postojanje
i rasprostranjenost pojedinih asocijacija pristupili smo samom kartiranju
šumske vegetacije. Izrađene su terenske karte kopiranjem sastojinskih
karata mjerila 1:10000. Na terenu je svaki odjel rađen za sebe, tako
da se obišao sa sve četiri strane i dijagonalno unakrst. Prilikom obilaska
odjela uočavala se pojedina fitocenoza i unosila u kartu, korišteni su i prije
izručeni odsjeci (sastojinska karta), ukoliko su bili izlučeni na fitocenološkom
principu, a ne po drugim mjerilima. Ukoliko je bilo potrebno, busolom
se kretalo po granici između dvije biljne asocijacije, i na taj se način
granica ucrtavala u kartu. Dijagonalno kroz odjel prolazilo se pomoću busole
zbog točnog uvida u vegetaciju, kako pojedini manji kompleksi ne bi
izostali. Na terenu su pojedine asocijacije ograničene tvrdom olovkom i
obojene živim bojama. Nakon što je tako kartiran odjel, opisani su u terenskom
dnevniku svi važniji podaci za pojedini odjel. Postojeći vodotoci ucrtani
su u kartu plavom bojom. U sjedištu svakog dana precrtavalo se iz
terenske karte u originalnu kartu istoga mjerila, koja se stalno nalazila
u sjedištu.


Najmanje izlučena površina iznosila je 0,5 ha. zahvaljujući makroreljefu
i osobito dobro izraženim promjenama vrsta u prizemnoj flori kao i u edifikatorima,
granica između pojedinih cenoza su dosta oštre i lako uočljive,
što nam je u mnogome olakšalo rad prilikom kartiranja šumske vegetacije
spomenutog područja.


Na izrađenim vegetacijskim kartama mjerila 1:10000 prikazane su pojedine
subasocijacije različitim bojama, a napisana je i legenda iz koje se
vide nazivi pojedinih fdtocenoza. Na karti su osim šumskih fitocenonza prikazane
i različite šumske kulture (smreke, ariša, pit. kestena i bagrema),
kao i šumske čistine (Karta 1 i 2).


Vegetacijska karta spomenutog mjerila može odlično poslužiti na terenu
radi izvođenja gospodarskih radova unutar pojedinih fitocenoza, a vrlo dobro
će doći i prilikom dugoročnog i kratkoročnog planiranja u šumarstvu.
Naročito se s takvom kartom mogu poslužiti taksatori.


//. ŠUMSKO GOSPODARSKI ODNOSI


U opisanim i kartiranim šumskim zajednicama hrasta kitnjaka na Kalniku
položili smo pet pokusnih ploha. Sve se one nalaze na području šumarije
Križevci u gospodarskoj jedinici »Kalnik—Kolačka«, i na svima su izvršena
identična i uobičajena snimanja taksacijskih podataka. Snimljena su
sva stabla od 5 cm prsnog promjera na više, a osim toga, pored izmjera
visina, uzimanja izvrtaka Presslerovim svrdlom izvršena je biološko gospodarska
klasifikacija (Dekanić , 1962) svih stabala na pokusnim plohama.


Daljnjim uredskim radom dobivene su strukture sastojina po vrstama
drveća, debljinskim stupnjevima, broju stabala, temeljnici, drvnoj masi i
etažama.


310