DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vium), obična bukva (Fagus silvatica), gorski javor (Acer pseudoplatanus), a kultivirana je ponegdje smreka (Picea abies). U sloju grmlja česti su: lijeska (Corylus avellana), svib (Cornus sanguined), obična kurika (Evonymus europaea), klen (Acer campestre), divlja kruška (Pyrus pyraster) i dr. U sloju prizemnog rašća obilno su zastupljene neutrofilne vrste i to: šumarica (Anemone nemorosa), plućnjak (Pulmonaria officinalis), velecvijetni crijevac (Stellaria holostea), bahornica (Circaea lutetiana), mrtva kopriva (Lamium orvala), salamunov pečat (Polygonatum multiflorum), kopitnjak (Asarum eropaeum), mala pavenka (Vinca minor) i mnoge druge (Tab. 3). Glavna diferencijalna vrsta je čupava kupina (Rubus hirtus), jer ona masovno dolazi u opisanoj subasocijaciji i svojim učešćem ju odjeljuje od drugih fitocenoza hrasta kitnjaka i običnog graba. U prvom redu po svom postanku, florističkom sastavu, strukturi i izgledu fitocenoza se razlikuje od dosad opisivanih zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba, šumsko-gospodarske karakteristike (bonitet, masa, prirast) također idu tome u prilog. Zbog toga smo je posebno izdvojili i opisali. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42) Obrasta istočne i sjeveroistočne, zapadne i sjeverozapadne ekspozicije na Kalniku. Razvija se i nastaje prirodnim putem iz sjemena hrasta kitnjaka i običnog graba. Tlo te zajednice je duboko prilično isprano i zbog toga slabije ili jace kiselo. Obični grab reagira na postojeću situaciju u biogeocenozi i postepeno se povlači. Znači, sastojina se nalazi u regresiji. Čovjek bi morao svoja djelovanja u njoj podesiti na taj način da pomaže progresiju sastojine, a ne da još više pridonosi propadanju iste. Sloj drveća tvore: hrast kitnjak (Quercus petraeae), obični grab (Carpinus betulus), obična bukva (tagus silvatica), a ponegdje je primiješan i cer (Quercus cerris) (SI. 1). Sloj grmlja je slabo ili nikako razvijen, što je također dokaz da je fitocenoza u regresiji. U sloju prizemnog rašća javljaju se svojstvene vrste asocijacije, sveze i reda kao što su: Steitaria holostea, Asperula odorata, Carex silvatica, Viola silvestris, Pulmonaria officinalis, Lathyrus vernus, Sanicula europaea, Geum urbanum i dr. (Tab. 3). Od diferencijalnih vrsta subasocijacije zastupljene su: Carex pilosa, Vi- cia orboides i Salvia glutinosa. Od pratilica masovno je zastupljena Festuca silvatica, koja tvori veliku pokrovnost i javlja se u velikim gomilama, pa bi bilo interesantno ispitati njenu indikatorsku vrijednost, tj. istražiti na što nas upućuje takvo masovno učešće spomenute vrste. šuma hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeae prov.) Šumu hrasta kitnjaka i crnog jasena našli smo razvijenu na hrptovima i grebenima Kalnika isključivo južne ekspozicije. Razvija se na plitkim 305 |