DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 34 <-- 34 --> PDF |
2. F1T0CEN0ZE HRASTA KITNJAKA NA KALNIKU Istraživanja šumske vegetacije obavili smo po principima suvremene fitocenologije služeći se kombiniranom metodom Braun-Blanqueta i na temelju uputstava iz Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Horvat-Horvatić et al., Zagreb, 1950. Istraživanjem šumskih zajednica hrasta kitnjaka na Kalniku utvrđene su slijedeće fitocenoze: 1. Ass.: Querco-Carpinetum croaticum Horv. 38 Subass.: rubetosum hirti subass. nov. Subass.: caricetosum pilosae Horv. 42 2. Ass. Orno-Quercetum petraeae prov. Sistematska pripadnost istraženih šumskih fitocenoza je slijedeća: Razred: Querco-Fagetea Br.—Bl. et Vlieg. 1931 Red: Fagetalia Fawl. 1928 Sveza: Carpinion betuli illyricwn Horv. 1956 Ass.: Querco-Cerpinetum croaticum Horv. 1938 Subass.: rubetosum hirti subass. nov. Subass.: caricetosum pilosae Horv. 1942 Ass.: Orno-Quercetum petraeae prov. u sistematskom pogledu još nije određena. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.) Klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba javlja se u Hrvatskoj u nekoliko svojih subasocijacija (staphyletosum, caricetosum pilosae, erythronietosum, castanetosum, quercetosum cerris i ruscetosum acuti), koje su opisane po Horvatu i Wraberu, a sve su nastale prirodnom regeneracijom šuma. Naše opisivane sastojine hrasta kitnjaka i običnog graba na Kalniku ne mogu se na žalost uvrstiti niti u jednu od spomenutih subasocijacija jer im je način postanka posve drugačiji, tj. postale su umjetnim putem, sadnjom žira pod motiku ili za plugom, na iskrčenim površinama, koje su zatim 5—6 godina šumsko-poljskim putem gospodarene. Međutim, to su danas, srednjodobne sastojine 60—80 pa i 100 godina starosti vrlo lijepog izgleda, pravih i visokih debala, zdravih i dobro razvijenih krošanja, tako da čovjek u njima ima osjećaj da su to zaista prirodne i vrlo stabilne fitocenoze. One se s pravom mogu i tretirati kao fitocenoze, a ne kulture, jer u svom sastavu imaju sve elemente prirodne šume. Do takvog je sastava došlo zbog toga što su to prirodna staništa spomenute fitocenoze i što su te površine bile opkoljene prirodnim sastojinama iz kojih je sjeme običnog graba, šumskih vočkarica, grmlja i prizemnog rašća jednostavno naletilo na pošumljenu površinu i odmah ju zauzelo. Nakon 50—60 godina normalnog razvoja takve sastojine ona je poprimila sve karakteristike prirodne fitocenoze i uspostavila je biološku ravnotežu s okolnim sastojinama, pa se razvija kao jedna potpuno prirodna zajednica. Stoga je mi kao takvu tretiramo i opisujemo. Razvija se na neutralnom ili slabo kiselom smeđem šumskom tlu s dovoljno hranjiva i vlage. U sloju drveća zastupljeni su: hrast kitnjak (Quercus petraeae), obični grab (Carpinus betulus), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus a |