DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 31 <-- 31 --> PDF |
proti žcgi mršavo tlo zaštićuje, a izbujali korov duši, uzdržavajući tako svježost tla. Da je tomu zaista tako, nalazimo primjera u čistih ali malih omorikovih i ariževih šumah, koje su pokusno u godinah 1830—1840. po tadanjem Waldbereiteru Fremdu sijanjem crnogoričnog sjemena ponajviše na pustih oranicah uzgojene, pak danas najljepše mlade crnogorične sastojine s podpunim obrastom tvore«. Iz spomenutog navoda taksatora vidimo da su već početkom 19. stoljeća na područje Kalnika unašane četinjače radi oplemenjivanja tamošnjih šuma. Raniji vlasnici razni feudalci, Kaptol zagrebački i dr. iskorištavali su te prirodne šume, da bi kasnije u njih unašali i četinjače. Jača eksploatacija spomenutih šuma započinje oko 1870. godine i traje sve do 1930. godine. Ostaci i trase izgrađenih šumskih pruga kojima su izvlačene drvne mase vide se još i danas na terenu. Nazivi kao što su »Bačića krči« svjedoče da su te šume potpuno krčene i pretvarane u poljoprivredno tlo, da bi ga nakon iskorištenja ponovno pošumili žirom hrasta kitnjaka. Još danas se mogu naći stariji ljudi iz okolnih sela koji su na taj način krčili i ponovno podizali šumu. Prilikom fitocenološke obrade spomenutih šuma imali smo taj antropogeni utjecaj na šume Kalnika stalno pred očima i nastojali smo načiniti što prirodniji katastar šumskih fitocenoza Kalnika. 1. KLIMA KRIŽEVACA I OKOLICE* Za obradu klime grada Križevaca u ovoj radnji upotrebljen je uglavnom period od 1927. do 1956., tj. trideset godišnji niz motrenja. Položaj stanice je bio slijedeći: § = 46°02´N, ~k = 16"35´E, a nadmorska visina Hs = 146 m. Srednje temperaturne prilike u Križevcima za razdoblje 1927—1956. prikazane su u tabeli 1. Tabela 1. prikazuje da je središnja godišnja temperatura u Križevcima 9,8° C. U proteklih 30 godina najtoplija godina imala je 10,9" C, a najhladnija 8,5° C. Srednje temperature godišnjih doba su slijedeće: proljeće (III, IV, V mj.) ima 10,0» C, ljeto (VI, VII, VIII mj.) 19,5" C, jesen (IX, X, XI mj.) 10,1" C, a zima (XII, I, II mj.) —0,6° C. Promotrimo sada srednje mjesečne temperature. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od —1,7UC, a najtopliji srpanj s 20,4° C. U proteklih 30 godina nižu srednju mjesečnu temperaturu imala je veljača 1929. u iznosu od —10,0" C, a najvišu srpanj 1928. u iznosu od 22,9° C. Srednje mjesečne temperature kreću se dakle od —10,0° C do 22,9" C. Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura te hod najviših i najnižih srednjaka dan je na Graf. 1. Područje na slici između gornje i donje krivulje je interval temperature u kojem su se kretale srednje mjesečne temperature u zadnjih 30 godina. To kolebanje je numerički izraženo u zadnjem retku tabele 1. * Klima Križevaca i okolice obrađena je na temelju rada: Maksić, B. et al. (1962): Klimatske i agroklimatske osobine južnog kalničkog prigorja. |