DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Sadašnja zastupljenost pojedinih vrsta drveća prema uređajnim osnovama na Kalniku izgleda ovako: Bukva 60% Hrast kitnjak 20% Obični grab 10% O. T. L. i meke listače . 5% (klen, cer, trešnja, kruška, crna joha i dr.) Četinjače (kulture) . . . 5% (smreka, ariš, borovac, bor) Prirodne sastojine pokrivaju 90%, a šumske kulture 10% površina Kal nika. Kalnik je prirodno nalazište hrasta kitnjaka (Quercus petraea) koji skoro na svim hrptovima, te izrazito južnim ekspozicijama od prirode vrlo dobro uspijeva. Tvori čiste i mješovite sastojine pojedinačne i grupimične strukture. Osim sastojina hrasta kitnjaka nastalih prirodnim putem na Kalniku imamo i većih površina recentnih sastojina hrasta kitnjaka nastalih umjetnim putem, tj. sadnjom žira pod plug ili motiku. Evo što su o tome napisali taksatori koji su uređivali spomenute šume: M a r k i ć, M. (1958) piše: »Hrastove sastojine oko Gabrinovca nastale su nakon tzv. šumsko- poljskog gospodarenja, koje je bilo u praksi koncem prošlog i početkom ovog stoljeća. Naime, nakon sječe starih bukovih sastojina, sječine su se davale u najam okolnom žitelju, koji je na tim površinama 5—6 godina sijao kukuruz ili krumpir. Nakon što se tako tlo malo kultiviralo i očistilo od korova i kamenja (kamenje je sakupljeno na gomile, koje se još i danas nakon 80 — 100 god. sreću u tim sastojinam a — o. p. Dj. R.) sadio se žir pod plug ili motku, a ponegdje su kasnije te površine popunjavane smrekom, borom i arišom«. Maj er, D. (1969) je napisao: »Umjetno podignute sastojine hrasta i četinjača nastale su na onim mjestima, gdje se nakon sječe prašume prije sedamdesetak godina vršilo tzv. šumsko-poljsko gospodarenje ili na onim lokacijama gdje iz bilo kojih razloga prirodna obnova šume nije uspjela«. Nepoznati autor napisao je u Šum. listu, 1890, str. 417, članak pod naslovom »Uređenje šuma imovne obćine Križevačke« iz toga članka citiramo slijedeće: »Na obroncih i podnožju gora Kalnika, Garjevice i Bila, kao i na uzvišenih ravnicah, koje tvore prelaz u pomenute gore, vidimo kao glavnu vrst drva bukvu, ponajviše s umetnutim grabom, a na mjestih, koja se nizinam približuju, umetnut je hrast kitnjak, rjeđe pak cer i kesten. Mjesta, koja su bud u prelazno doba razvojačena i diobe šuma poharana, bud pak zlobnom rukom štetočinaca izsječena, naplođuju se umjetnim načinom omorikovimi i ariževimi biljkama, koje se potonje djelomice uzgajaju u osnovanih sjemeništih i rasadnjacih, djelomice se pak naručuju uz povoljne ciene iz poznatih sjemeništa Cislajtanije. Tečajem vremena pokazalo se, da omorika i ariž u smjesi s bukvom veoma dobro uspievaju radi toga, što se u mladosti naglo diže, pak time 300 |