DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 35     <-- 35 -->        PDF

vium), obična bukva (Fagus silvatica), gorski javor (Acer pseudoplatanus),
a kultivirana je ponegdje smreka (Picea abies).


U sloju grmlja česti su: lijeska (Corylus avellana), svib (Cornus sanguined),
obična kurika (Evonymus europaea), klen (Acer campestre), divlja
kruška (Pyrus pyraster) i dr.


U sloju prizemnog rašća obilno su zastupljene neutrofilne vrste i to:
šumarica (Anemone nemorosa), plućnjak (Pulmonaria officinalis), velecvijetni
crijevac (Stellaria holostea), bahornica (Circaea lutetiana), mrtva kopriva
(Lamium orvala), salamunov pečat (Polygonatum multiflorum), kopitnjak
(Asarum eropaeum), mala pavenka (Vinca minor) i mnoge druge
(Tab. 3).


Glavna diferencijalna vrsta je čupava kupina (Rubus hirtus), jer ona
masovno dolazi u opisanoj subasocijaciji i svojim učešćem ju odjeljuje od
drugih fitocenoza hrasta kitnjaka i običnog graba.


U prvom redu po svom postanku, florističkom sastavu, strukturi i izgledu
fitocenoza se razlikuje od dosad opisivanih zajednica hrasta kitnjaka
i običnog graba, šumsko-gospodarske karakteristike (bonitet, masa, prirast)
također idu tome u prilog. Zbog toga smo je posebno izdvojili i opisali.


šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem


(Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42)


Obrasta istočne i sjeveroistočne, zapadne i sjeverozapadne ekspozicije
na Kalniku. Razvija se i nastaje prirodnim putem iz sjemena hrasta kitnjaka
i običnog graba. Tlo te zajednice je duboko prilično isprano i zbog
toga slabije ili jace kiselo. Obični grab reagira na postojeću situaciju u biogeocenozi
i postepeno se povlači. Znači, sastojina se nalazi u regresiji. Čovjek
bi morao svoja djelovanja u njoj podesiti na taj način da pomaže progresiju
sastojine, a ne da još više pridonosi propadanju iste.


Sloj drveća tvore: hrast kitnjak (Quercus petraeae), obični grab (Carpinus
betulus), obična bukva (tagus silvatica), a ponegdje je primiješan i cer
(Quercus cerris) (SI. 1).


Sloj grmlja je slabo ili nikako razvijen, što je također dokaz da je fitocenoza
u regresiji.


U sloju prizemnog rašća javljaju se svojstvene vrste asocijacije, sveze
i reda kao što su: Steitaria holostea, Asperula odorata, Carex silvatica, Viola
silvestris, Pulmonaria officinalis, Lathyrus vernus, Sanicula europaea, Geum
urbanum i dr. (Tab. 3).


Od diferencijalnih vrsta subasocijacije zastupljene su: Carex pilosa, Vi-
cia orboides i Salvia glutinosa.


Od pratilica masovno je zastupljena Festuca silvatica, koja tvori veliku
pokrovnost i javlja se u velikim gomilama, pa bi bilo interesantno ispitati
njenu indikatorsku vrijednost, tj. istražiti na što nas upućuje takvo masovno
učešće spomenute vrste.


šuma hrasta kitnjaka i crnog jasena


(Orno-Quercetum petraeae prov.)


Šumu hrasta kitnjaka i crnog jasena našli smo razvijenu na hrptovima
i grebenima Kalnika isključivo južne ekspozicije. Razvija se na plitkim


305




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 36     <-- 36 -->        PDF

SI. 1. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem. Foto: Đ. Rauš


ispranim i kiselim tlima, koja su uz to vrlo suha. Fitocenoza ima izrazito
zaštitni karakter i nalazi se u paraklimaksu, jer joj spomenuti okolišni
uvjeti ne dozvoljavaju razvoj u pravcu klimaksa. Cenozu opisujemo pod provizornim
nazivom, jer se njena sinekološko-sindinamska svojstva moraju
proučiti na jednom širem području. Stabla hrasta kitnjaka i nakon veće
starosti ostaju tanka, kriva i niska. Krošnja im se spušta skoro do zemlje
i nemaju neku tehničku vrijednost. Prema tome ovu fitocenozu ne smatramo
gospodarskom šumom, već šumom zaštitnog karaktera. Strukturno-
proizvodna i gospodarska istraživanja to također potvrđuju.


U sloje drveća pored hrasta kitnjaka (Quercus petraeae) dolazi crni jasen
(Fraxinus ornus), cer (Quercus cerris) i ponegdje brekinja (Sorbus torminalis).


Sloj grmlja je slabo razvijen.


U sloju prizemnog rašća masovno se javlja Festuca silvatica, a značajna
je pojava kserotermnih biljaka kao što su: Lathyrus niger, Chrysanthemumcorymbosum, Lithospermum purpureo-coeruleum, Cynanchum vincentoxicum,
Sedum maximum, Fraxinus ornus, Tamus communis, Satureia vulgaris
i dr. (Tab. 3).




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Zusammenfassung


EIN BEITRAG ZUR KENNTNIS DER PHYTOZÖNOLOGISCHEN UND
WALDBAULICHEN VERHÄLTNISSE DER TRAUBENEICHE
IM KALNIK-GEBIRGE


Auf Grund der durchgeführten Forschungen können die folgenden Schlüsse gezogen
werden:


1. Das Kalnik-Gebirge ist in seinem grösseren Teil mit Traubeneichen/Weissbuchen/
Buchenwald bestockt, während in einem kleineren Teil an N- und W-Expositionen
ein Gebirgsbuchenwald sich entwickelt hat. Auf den ausgeprägt S-Expositionen
mit steilen Hangneigungen kommt der Flaumeneichen/Hopfenbuchenwald
vor.
2. Die Traubeneiche bildet im Kalnik-Gebirge folgende Waldgesellschaften:
a) Traubeneichen/Weissbuchenwald mit kurzsteifhaariger Brombeere (Querco-
Carpinetum rubetosum hirti subass. nova) ;
b) Traubeneichen/Weissbuchenwald mit weichbehaartem Riedgras (Querco-
Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42);
c) Traubeneichen/Mannaeschenwald (Orno-Quercetum petraeae prov.).


3. Der Traubeneichen/Weissbuchenwald mit kurzsteifhaariger Brombeere (Querco-
Carpinetum rubetosum hirti subass. nonva) und der Traubeneichen/Weissbuchenwald
mit weichbehaartem Riedgras (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae
Horv. 42) stehen unter einem intensiven anthropogenen Einfluss, während der
Traubeneichen/Mannaeschenwald (Orno-Quercetum petraeae prov.) am wenigsten
anthropogen beeinflusst ist.
Dieser Einfluss spiegelt sich in den Ertrags- und Strukturcharakteristiken der
untersuchten Bestände wider, sowie in ihrer biologischen Stabilität.


4. In Bezug auf die Ertragscharakteristiken dieser Bestände befindet sich an
der ersten Stelle hinsichtlich der Ertragsleistung der Traubeneichen/Weissbuchenwald
mit kurzsteifhaariger Brombeere, sodann folgt der Traubeneichen/Weissbuchenwald
mit weichbehaartem Riedgras, und schliesslich der Traubeneichen/Mannaeschenwald.
5. Bei der Einschätzung der biologischen Stabilität der obenerwähnten Bestände
— auf Grund der Strukturindizes — kann geschlossen werden, dass die
Reihenfolge der biologischen Stabilität umgekehrt von der Reihenfolge der Ertragsleistung
sei.
Das kam besonders zum Ausdruck in den Wäldern des Privateigentums, die
am Kalnik-Gebirge 1/3 von den Waldflächen einnehmen, und in denen wegen
schlechter Bewirtschaftung eine Waldverwüstung sich bemerkbar macht.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 52     <-- 52 -->        PDF

LITERATURA


1.
Anić, M. (1963): Uzgajanje šuma — Morfologija šuma (skripta), Zagreb
2.
Beg nan, H. (1911): Križevaoka imovna općina u slovu i broju. Šum. List,
str. 3—18, 56—67, 97—113, 120—136, 177—197, 241—273, 321—337, 369—385, Zagreb.
3.
Bertović , S. et all. (1971): Kvantitativna i kvalitativna proizvodnja bukovih
šuma u zapadnom dijelu Hrvatske, Zagreb.
4.
Cirić , M. (1973): Problemi istraživanja produktivnosti šumskih zemljišta,
Simpozij o šumskim zemljištima, Tjentište.
5.
Dekanić , I. (1962): Kvantitativno i kvalitativno povećanje proizvodnje drvne
mase mješovitih sastojina brežuljkastih terena. Glasnik za šumarske pokuse,
knjiga 15, Zagreb.
6.
Dekanić , I. (1962): Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina.
Šum. List, 11/12.
7.
Dekanić , I. (1967): Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih
sastojina prigorskih šuma, Beograd.
8.
Ettingeir , J. (1888): Šume zagorske. Šum. List, str. 141—143.
9.
Fur lan, I. (1885): Šumski uzgoji po urbano-opć. šumama područja podžupanije
križevačke u god. 1883. — Šum. List str. 14—16.
10.
*** (1972): Generalni prostorni plan memorijalno-turističkog područja Kalnik.
Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
11.
Hire , D. (1917): Florističke studije po Hrvatskom Zagorju — P. I. H. i SI. J.
A., sv. 11—12. Zagreb.
12.
Klepac , D. (1962): Izračunavanje maksimalne produkcije u prirodnim šumama,
šum. List, Zagreb.
13.
Klepac , D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb.
14.
Müller , W. (1887): Uzgoj hrasta u slavonskih bukvicih. — V. z. g. i š.,
I— V, pag. 85—96, Križevci.
15.
Poljak , J. (1914): Iz geologije kalničke gore. V. G. P. z. H. i SI., za god.
1912 i 1913. Zagreb.
16.
Poljak , J. (1943): Prilog poznavanju geologije Kalničke gore. — Vjestnik
hrv. drž. geol. zavoda i muzeja, sv. 1., Zagreb.
17.
R a d o š e v i ć, V. (1941): Stanje drvnih zaliha u šumama križevačke imovne
općine — Šum. List, str. 393.
18.
Rauš , Đ. (1973): Fitocenološke značajke i vegetacijska karta fakultetskih
šuma Lubardenik i Opeke. Šum. List, br. 5/6, 190—221, Zagreb.
19.
S lo s e r-K 1 ek o v s k i, Lj. (1870): Kalnička gora za svoje prirodopisne znamenitosti.
Rad JAZU, br. 11, Zagreb.
20.
*** (1882): Šumarstvo križevačke podžupanije. Šum. List, str. 209—211.


ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 51     <-- 51 -->        PDF

učešće po omjeru smjese. Osim toga, takvim zahvatima bi stvorili uvjete
da stabla u proizvodnom dijelu sastojine razviju kvalitetniju krošnju, što
je još jedan korak k stabilnijoj i na nepovoljne čimbenike otpornijoj zajednici.


Na osnovi iznesenih pokazatelja proizvodnosti istraživanih sastojina dolazimo
do zaključka da najveću proizvodnost ima zajednica hrasta kitnjaka
i običnog graba s čupavom kupinom, zatim zajednica hrasta kitnjaka i
običnog graba s trepavičastim šašem, te zajednica hrasta kitnjaka i crnog
jasena.


Potrebno je napomenuti da je zajednica kitnjaka i običnog graba s trepavičastim
šašem djelomično prikazana na pokusnoj plohi broj 3 cea 20
godina mlađa od ostalih zajednica. Rezultat toga je i veći biološki potencijal
te zajednice koji se reflektira na tekućem godišnjem volumnom prirastu,
srednjem debljinskom i volumnom prirastu te postotku prirasta. Ti
rezultati su nešto viši nego na ostalim plohama i zajednicama.


ZAKLJUČAK


Na osnovi obavljenih istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1. Kalnik je u svom većem dijelu obrastao šumom hrasta kitnjaka s
običnim grabom i bukvom, dok je u manjem dijelu na N i W ekspozicijama
razvijena šuma gorske bukve, a na izrazito S ekspozicijama s velikim
inklinacijama javlja se šuma hrasta medunca i crnog graba.
2.
Hrast kitnjak tvori na Kalniku slijedeće šumske zajednice:
a) Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom
(Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nova)


b) Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem


(Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42)


c) Šuma hrasta kitnjaka i crnog jasena


(Orno-Quercetum petraeae prov.)


3. Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco-
Carpinetum rubetosum hirti subass. nova) i zajednica hrasta kitnjaka i
običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae
Horv. 42) nalaze se pod intenzivnim utjecajem čovjeka, dok je zajednica
hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeae prov.) najmanje
utjecajna.
Taj utjecaj manifestira se na proizvodne i strukturne karakteristike
istraživanih sastojina, kao i na njihovu biološku stabilnost.


4. S obzirom na proizvodne karakteristike ovih sastojina na prvom
mjestu po proizvodnosti nalazi se zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba
s čupavom kupinom, zatim zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba
s trepavičastim šašem, te zajednica hrasta kitnjaka i crnog jasena.
5. Ocjenjujući biološku stabilnost ovih sastojina na osnovi strukturnih
pokazatelja, možemo zaključiti da je redoslijed biološke stabilnosti upravo
obrnut od redoslijeda proizvodnosti.
Naročito je to došlo do izražaja u šumama privatnog vlasništva, koje
na Kalniku zauzimaju 1/3 šumskih površina i u kojima se zbog lošeg gospodarenja
primjećuje devastacija šuma.


321




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Promatrajući strukturne i proizvodne karakteristike istraživanih kitnjakovih
sastojina na Kalniku dolazimo do nekoliko vrlo uočljivih spoznaja.
Djelovanje čovjeka u tim ekosistemima je dosta naglašeno i to od njihovog
postanka pa tijekom cijelog života.


Kitnjakova zajednica s čupavom kupinom i zajednica s trepavičastim
šašem su pod jačim utjecajem čovjeka, jer su takvih proizvodnih i strukturnih
osobina koje su s ekonomskog gledišta vrlo interesantne. Kod njih
je karakteristično da u omjeru smjese prevladava kitnjak, što je naročito
izraženo u prvoj zajednici.


TEKUĆI GODIŠNJI PRRAST HRASTA KITNJAKA, OBIČNE BUKVE
I HRASTA CERA


pok. plohe 1 i 2


riX^"


Jg+L


--*´


ž&^r __ — hrast kitnjok


— obična bukva


pok. plohe 1\k


hrast totnjak


obična bukva


hrast cer


hrast kitnjak
— obična bukva
-—— hrast cer


Veliko postotno učešće kitnjaka u omjeru smjese odražava se u relativno
visokoj proizvodnosti tih sastojina, imajući u vidu biološko svojstvo
kitnjaka da se odlikuje većom proizvodnošću od ostalih vrsta drveća koje
normalno pridolaze u tim zajednicama (bukva, grab).


Djelovanje čovjeka kod njegovanja tih sastojina možemo promatrati
s dva gledišta. Ako to djelovanje promatramo s obzirom na proizvodnost
tih sastojina onda je ono u svakom slučaju pozitivno, što se ne bi moglo
reći ako to djelovanje promatramo s gledišta biološke stabilnosti tih sastojina.


Smatramo da je ova druga komponenta važnija i presudna za opstanak
ovih ekosistema, te joj se treba posvetiti više pažnje. To ni u kom slučaju
ne znači da se treba zanemariti proizvodna komponenta. Intenzivniji zahvati
u proizvodnom dijelu sastojine bi rezultirali kvalitetniji prirast kao
i povoljnije strukturne karakteristike s obzirom na učešće po etažama i


320




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 49     <-- 49 -->        PDF

II. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov.
ploha 1. id = 0,280 cm
ploha 2. iđ = 0,275 cm
III. Orno-Quercetum petraeae prov.
ploha 5. id = 0,225 cm
Ad d) Srednji volumni prirast hrasta kitnjaka


I. Querco-Carpinelum caricetosum pilosae Horv. 42
ploha 3. iv = 0,01923 itf
ploha 4. iv = 0,01574 m«
II. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov.
ploha 1. iv = 0,01487 m^
ploha 2. iv = 0,1474 m´
III. Orno-Quercetum petraeae prov.
ploha 5. iv = 0,01091 ra*
Ad e) Postotak prirasta hrasta kitnjaka


I. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42
ploha 3. pp = 4,27%
ploha 4. pp = 3,48%
II. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov.
ploha 3. pp = 3,02%
ploha 1. pp = 2,67%
III. Orno-Quercetum petraeae prov.
ploha 5. pp = 2,82%
Ad f) Srednji prsni promjer i srednja visina hrasta kitnjaka


I. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov.
ploha 1 ds = 24,4 cm hs = 23,4 m
ploha 2 ds = 23,0 m h3 = 24,7 m
II. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42
ploha 3 ds = 22,0 cm hs = 22,1 m
ploha 4 d8 = 21,0 cm h3 = 21,6 m
III. Orno-Quercetum petraeae prov.
ploha 5 ds = 18,8 cm hs = 18,6 m
Ad g) Srednja visina deset maksimalnih visina hrasta kitnjaka u sastojini


I. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov.
ploha 2 Hm = 28,3 m
ploha 1 Hm = 27,4 m
II. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42
ploha 4 Hm = 25,0 m
ploha 3 Hm = 24,3 m
III. Orno-Quercetum petraeae prov.
ploha 5 Hm = 23,1 m


ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Vrlo je teško ili gotovo nemoguće razlučiti koliko koji od navedenih
elemenata pojedinačno učestvuje u ukupnoj proizvodnji cijele sastojine, a
isto tako je nemoguće odvojiti utjecaj jednog elementa od drugog.


Od mnogih pokazatelja proizvodnosti šumskih staništa ne postoji niti
jedan koji bi dao idealnu informaciju o proizvodnom potencijalu tih staništa,
međutim, na osnovu više pokazatelja može se dobiti potpunija slika


o
momentalnom proizvodnom potencijalu istih.
Kao pokazatelje proizvodnosti istraživanih sastojina uzeli smo ove elemente:
a) Ukupna drvna masa po hektaru
b) Tečajni godišnji volumni prirast po hektaru hrasta kitnjaka posebno


kao i cijele sastojine
c) Srednji debljinski prirast hrasta kitnjaka
d) Srednji volumni prirast hrasta kitnjaka
e) Postotak prirasta hrasta kitnjaka
f) Srednji prsni promjer i srednja visina hrasta kitnjaka
g) Srednja visina deset maksimalnih visina hrasta kitnjaka u sastojini.


Ad a) Ukupna drvna masa po hektaru*


I.
Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.
ploha 1. M = 432,196 m-Vha
ploha 2. M = 429,784 mVha
IL
Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42
ploha 3. M = 377,228 mVha
ploha 4. M = 350,376 mVha


III.
Orno-Quercetum petraeae prov.
ploha 5. M = 365,976 mVha
Ad b) Tečajni godišnji volumni prirast hrasta kitnjaka i cijele sastojine
po 1 ha.


I.
Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.
prirast kitnjaka prirast cijele sastojine
ploha 2. p = 11,748 m^/ha p = 12,900 m^/ha
ploha 1. p = 9,799 m-Vha p = 12,053 m3/ha
II.
Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42
prirast kitnjaka prirast cijele sastojine
ploha 3. p = 11,303 mVha p = 15,190 m-Vha
ploha 4. p = 7,988 mVha p = 10,500 mVha
III.
Orno-Quercetum petraeae prov.
prirast kitnjaka prirast cijele sastojine
ploha 5. p = 9,645 m;yha p = 11,051 m-Vha
Ad c) Srednji debljinski prirast hrasta kitnjaka


I.
Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42
ploha 3. id = 0,360 cm
ploha 4. id = 0,295 cm
* Brojevi I, II i III označuju redodslijed veličina pojedinih pokazatelja.


ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 47     <-- 47 -->        PDF

drveća (gorski javor, obični jasen i dr.) koje bi svojim povećanim učešćem
oplemenile te sastojine te stvorile biološki stabilnije i otpornije ekosisteme,


c) Zajednica hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeaeprov.) koja je razvijena na grebenima i hrptovima južnih ekspozicija, predstavljena
nam je pokusnom plohom br. 5 (Tab. 4 i Graf. 4).


DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO
DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA/P01HA./


Graf. 4


Tu zajednicu razvijenu na sušim i plićim tlima, karakterizira veliki broj
stabala u proizvodnom i pomoćnom dijelu sastojine. Pored kitnjaka i bukve
imamo obilno zastupljen crni jasen, brekinju, klen i cer. S obzirom da zajednica
ima prvenstveno zaštitni karakter, njezina gospodarska vrijednost
nije od posebnog značenja. Stabla kitnjaka i cera u proizvodnom i pomoćnom
dijelu sastojine imaju malu tehničku vrijednost, dok su se bukva, crni
jasen, brekinja i klen smjestili u pomoćnom dijelu sastojine, te svi skupa
dobro obavljaju funkciju zaštite terena na kojem se nalaze.


Distribucija broja stabala ima zvonolik izgled (Graf. 4) s uskim varijacionim
područjem, koji za kitnjak u proizvodnom dijelu sastojine iznosi
od 10 do 38 cm.


2. PROIZVODNE KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVANIH SASTOJINA
Istražujući proizvodne karakteristike kitnjakovih šuma na Kalniku imali
smo na umu, da su do sada mnogi šumari znanstvenici i praktičari nastojali
u svom radu odgovoriti na pitanje, kako pronaći siguran i realan pokazatelj
proizvodnje šumskih staništa? Poznato je naime da je mjera proizvodnje
šumskih staništa izražena prinosom kojeg ta staništa daju, a prinosi
su definirani jednom od karakterističnih dendrometrijskih veličina. Prema
Ćirić u (1973) prinos je uvjetovan plodnošću tla, klimom, biološkim potencijalom
vrsta drveća i utjecajem čovjeka, tj. taj prinos je mjera proizvodnosti
cijelog staništa.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 46     <-- 46 -->        PDF

U toj mješovitoj zajednici pored hrasta kitnjaka imamo znatnije učešće
obične bukve, graba i hrasta cera.


Proizvodni dio sastojine čini 82,4% odnosno 84,3% od ukupne drvne
mase sastojine, a sastavljen je pretežno od kitnjaka i bukve (ploha br. 3) te
kitnjaka, cera i bukve (ploha br. 4).


Distribucija broja stabala ima zvonolik izgled (graf. 3) s relativno uskim
varijacionim područjem. Varijaciono područje proizvodnog dijela sastojine
se kreće od 10 do 36 cm (pl. 3) odnosno od 10 do 40 cm (pl. 4).


DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA/PO 1 HA/


Pok.ploha .3 Pok.ploha 4 Graf-3


S obzirom da su te sastojine nastale oplodnim sječama na velikim površinama,
tj. prirodnim putem, logično bi bilo očekivati veće bogatstvo vrsta
drveća u njihovom sastavu. Promatrajući strukturu sastojine, u kojoj je
smješten pretežno u dominantnoj i nuzgrednoj etaži i velikog broja bukovih
stabala u podstojnoj etaži, nemamo znatnije pojave ostalih vrsta drveća,
posebno graba koji normalno pripada ovim sastojinama.


U pokusnoj plohi broj 4 imamo nešto bolju situaciju glede učešća ostalih
vrsta drveća posebno graba i cera. Razlog toj pojavi moramo tražiti u
načinu gospodarenja s tim sastojinama te utjecaju čovjeka na njih. Utjecaj
čovjeka je naročito evidentan na pokusnoj plohi br. 3 gdje se dugogodišnjim
sakupljanjem i odnošenjem listinca prouzrokovalo zakiseljavanje i ispiranje
tla, te povlačenje graba iz tih sastojina.


Posljedica izostanaka njege tih sastojina u najranijim razvojnim stadijima
se očituje u pomanjkanju znatnijeg broja voćkarica i ostalih vrsta




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Distribucija broja stabala kitnjaka i cijele sastojine (graf. 2) ima zvo
nolik izgled sa širokim varijacionim područjem koji kod kitnjaka za proizvodni
dio sastojine iznosi od 14—44 cm i 16—48 cm. Način postankanjega tih sastojina su glavni razlog što u omjeru smjese imamo malo učešća
ostalih vrsta drveća. To se naročito odnosi na obični grab, čije je učešće
u omjeru smjese neznatno i za kojeg je karakteristično da se vrlo teško
pomlađuje na poljoprivrednim i ostalim tlima, čiju je prirodnu stabilnost
poremetio čovjek svojim djelovanjem.


DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO DEBLJINŠKIM STUPNJEVIMA /PO 1 HA./


Graf. 2


Pok. ploha 1 Pok. ploha 2


— HRAST KITNJAK
-— OBIČNA SUKVA
Iz tab. 4 i distribucije broja stabala (Graf. 2) je vidljivo da ove sastojine
imaju slabo razvijen pomoćni dio sastojine te da je učešće bukve u
proizvodnom dijelu sastojine neznatno. U daljnjem gospodarenju s tim sastojinama
trebalo bi posebnu pažnju posvetiti njihovom njegovanju.


Intenzivnijim proredama u proizvodnom dijelu sastojine pored povećanja
kvalitete prirasta tih sastojina potpomoglo bi se razvoju pomoćnog
dijela sastojine. Bukva, grab i ostale vrste drveća, čije se dimenzije kreću
ispod i iznad 5 cm prsnog promjera a nalaze se u pomoćnom dijelu sastojine,
nakon proreda bolje bi izvršavale svoju funkciju pomoći proizvodnom
dijelu sastojine pri proizvodnji kvalitetne drvne mase. Osim toga, što je
možda u ovom trenutku još važnije, ove vrste bi povećale biološku stabilnost
tih ekosistema koja je u ovakvim strukturnim odnosima dosta labilna.


b) Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem
(Querco-Capinetum carlcetosum pilosae Horv. 42) je predstavljena sa dvije
pokusne plohe (3 i 4) čije osnovne podatke donosimo u tabeli 4.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Bonitet po Gehrhardtu I/II I/II I/II II/III


Prsni promjer sred. st.


cijele sastojine u cm:
Hrast kitnjak 23,4 23,0 21,0 22,0 18,8
Obična bukva 13,8 14,2 9,3 11,7 10,2


Prsni promjer sred. st.
proizvodnog dijela sastojine
u cm:


Hrast kitnjak 26,9 27,7 21,8 23,5 23,5
Obična bukva 21,1 20,1 14,3 19,2 23,1


Visina sred. st. cijele


sastojine u m:
Hrast kitnjak 24,4 24,7 21,6 22,1 18,6
Obična bukva 15,0 14,4 11,2 12,8 10,1


Visina sred. st. proizvodnog


dijela sastojine u m:
Hrast kitnjak 25,1 25,1 22,1 22,5 20,5
Obična bukva 22,0 19,6 18,2 18,9 20,2


OPASKA:


Ostale vrste drveća su gorski javor, obični jasen, crni jasen, klen, brekinja
i pitomi kesten.
Svi taksacijski podaci su obračunati na osnovi snimanja stabala od 5 cm
prsnog promjera pa na više.


Drvne mase su obračunate na osnovi visinskih krivulja i dvoulaznih
drvnogromadnih tabela za hrast kitnjak i običnu bukvu (G r u d n e r i
Schvapach, 1938) i obični grab (Špiranec, 1966) od 5 cm na više.


Tečajni godišnji volumni prirast obračunali smo po Mayerovo j metodi
tarifnih diferenca.
Osnovni podaci o svim pokusnim plohama kao i ostali taksacijski podaci,
nalaze se u priloženoj tabeli br. 4 i grafikonima br. 2, 3, 4 i 5.


1. STRUKTURNA OBILJEŽJA ISTRAŽIVANIH SASTOJINA
a) U zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom
(Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.) smještene su pokusne
plohe br. 1 i 2. Ta je zajednica nastala sadnjom žira pod motiku i plug,
nakon šumsko-poljskog gospodarenja u trajanju od 5—6 godina.


Iako je životni tok i razvoj te zajednice prekinuo čovjek prije cea 70
godina te ju je iskorištavao u vidu šumsko-poljskog gospodarenja, izgleda
da njegovo djelovanje nije bilo tako intenzivno niti dugotrajno da bi se poremećena
stabilnost tog ekosistema reflektirala na smanjenje kvalitete tih
sastojina i na njihov opstanak.


Hrast kitnjak kao najvrednija i od čovjeka forsirana vrsta, ima dominantnu
ulogu u strukturi tih sastojina. Njegova glavna obilježja su veliko
učešće u omjeru smjese (84,0% i 90,7%), u drvnoj masi (362,9 m3 i 389,7 m3)
i broju stabala (624 kom. i 680 kom.).




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Tab. 4


NEKI PODACI O POKUSNIM PLOHAMA


šumarija: KRIŽEVCI
Gospodarska jedinica: »KALNIK—KOLAČKA«
Pokusna ploha br.: 1 2 3 4 5
Odjel: 1b 7a 7b 19a 7b
Površina pok. plohe 0,25 ha
Ekspozicija: SZ JI J J J
Inklinacija: 11° 7» 15» 13» 20»
Nadmorska visina: 300—450 m
Mikroreljef: valovito brdovit
Šumska zajednica: Querco-Carpinetum Querco-Carpinetum Orno-Quercetum


rubetosum hirti caricetosum pilosae petraeae prov.
subass. nov. Horv. 42


Geološka podloga: glineni škriljci i brusilovci
Tlo: kiselo smeđe
Geneza sastojine: Sadnja žira . pod mo Oplodna sječa na velikim


tiku i plug površinama


Starost g.: 67 70 52 72 70


Broj stabala po ha:
Hrast kitnjak 624 680 624 480 892
Obična bukva 372 264 2.012 216 208
Hrast cer 84 44
Obični grab 48 52 8 508 4
Ostalo 20 4 4 48 864
Ukupno 1.064 1.000 2.648 1.336 2.012


Temeljnica u ms po ha:
Hrast kitnjak 26,9320 28,2332 21,5320 18,2360 24,7964
Obična bukva 5,6212 3,3660 12,6980 3,3380 1,9228
Hrast cer 3,9076 2,2848
Obični grab 0,7316 0,9256 0,0984 4,3340 0,0166
Ostalo 0,4344 0,0176 0,0964 0,4796 6,4844
Ukupno 33,7192 32,5424 34,4248 29,2952 35,5050


Drvna masa u m3 po ha:
Hrast !kitnjak 362,940 389,652 265,432 229,796 273,244
Obična bukva 57,152 34,484 109,780 20,396 17,312
Hrast cer 52,956 27,756
Obični grab 7,128 5,540 0,928 42,360 0,096
Ostalo 4,976 0,108 1,088 4,868 47,568
Ukupno 432,196 429,784 377,228 350,376 365,976


Učešće po etažama u %>:
Glavna etaža 79,8 80,4 65,3 69,0 63,0
Nuzgredna etaža 10,7 9,2 17,1 15,3 18,2
Podstojna etaža 9,5 10,4 17,6 15,7 18,8


Omjer smjese po masi u °/i J:
Hrast kitnjak 84,0 90,7 70,4 65,6 74,7
Obična bukva 13,2 8,0 29,1 5,8 4,7
Hrast cer 15,1 7,6
Obični grab 1,6 1,2 0,2 12,1
Ostala 1,2 0,1 0,3 1,4 13,0




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Vt


g


<


CD


_i


UJ


´5


312




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 41     <-- 41 -->        PDF

311




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 40     <-- 40 -->        PDF

3. KARTIRANJE ŠUMSKE VEGETACIJE NA KALNIKU
Kartiranje šumske vegetacije obavljeno je terestričkom metodom direktno
na licu mjesta. Nakon obavljenog rekognosciranja terena i uzimanja
fitocenoloških snimaka u odgovarajućim cenozama kao i uvida u postojanje
i rasprostranjenost pojedinih asocijacija pristupili smo samom kartiranju
šumske vegetacije. Izrađene su terenske karte kopiranjem sastojinskih
karata mjerila 1:10000. Na terenu je svaki odjel rađen za sebe, tako
da se obišao sa sve četiri strane i dijagonalno unakrst. Prilikom obilaska
odjela uočavala se pojedina fitocenoza i unosila u kartu, korišteni su i prije
izručeni odsjeci (sastojinska karta), ukoliko su bili izlučeni na fitocenološkom
principu, a ne po drugim mjerilima. Ukoliko je bilo potrebno, busolom
se kretalo po granici između dvije biljne asocijacije, i na taj se način
granica ucrtavala u kartu. Dijagonalno kroz odjel prolazilo se pomoću busole
zbog točnog uvida u vegetaciju, kako pojedini manji kompleksi ne bi
izostali. Na terenu su pojedine asocijacije ograničene tvrdom olovkom i
obojene živim bojama. Nakon što je tako kartiran odjel, opisani su u terenskom
dnevniku svi važniji podaci za pojedini odjel. Postojeći vodotoci ucrtani
su u kartu plavom bojom. U sjedištu svakog dana precrtavalo se iz
terenske karte u originalnu kartu istoga mjerila, koja se stalno nalazila
u sjedištu.


Najmanje izlučena površina iznosila je 0,5 ha. zahvaljujući makroreljefu
i osobito dobro izraženim promjenama vrsta u prizemnoj flori kao i u edifikatorima,
granica između pojedinih cenoza su dosta oštre i lako uočljive,
što nam je u mnogome olakšalo rad prilikom kartiranja šumske vegetacije
spomenutog područja.


Na izrađenim vegetacijskim kartama mjerila 1:10000 prikazane su pojedine
subasocijacije različitim bojama, a napisana je i legenda iz koje se
vide nazivi pojedinih fdtocenoza. Na karti su osim šumskih fitocenonza prikazane
i različite šumske kulture (smreke, ariša, pit. kestena i bagrema),
kao i šumske čistine (Karta 1 i 2).


Vegetacijska karta spomenutog mjerila može odlično poslužiti na terenu
radi izvođenja gospodarskih radova unutar pojedinih fitocenoza, a vrlo dobro
će doći i prilikom dugoročnog i kratkoročnog planiranja u šumarstvu.
Naročito se s takvom kartom mogu poslužiti taksatori.


//. ŠUMSKO GOSPODARSKI ODNOSI


U opisanim i kartiranim šumskim zajednicama hrasta kitnjaka na Kalniku
položili smo pet pokusnih ploha. Sve se one nalaze na području šumarije
Križevci u gospodarskoj jedinici »Kalnik—Kolačka«, i na svima su izvršena
identična i uobičajena snimanja taksacijskih podataka. Snimljena su
sva stabla od 5 cm prsnog promjera na više, a osim toga, pored izmjera
visina, uzimanja izvrtaka Presslerovim svrdlom izvršena je biološko gospodarska
klasifikacija (Dekanić , 1962) svih stabala na pokusnim plohama.


Daljnjim uredskim radom dobivene su strukture sastojina po vrstama
drveća, debljinskim stupnjevima, broju stabala, temeljnici, drvnoj masi i
etažama.


310




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Cyclamen europaeum L.
Viola silvestris Lam.
Arum maculatum L.
Scrophularia nodosa L.
Brachypodium silvaticum (Huds.) E.
Gelium silvaticum L.
Mercurialis perennis L.
Tamus communis L.
Hoehringia trinervia (L.)Clairv.


Diferencijalne vrste:


Rubus hirtus W.k.
Carex pilosa Scop.
Salvia glutinosa L.-


Pratilice:


Geranium robertianum L.
Pestuca silvatica (Poll.) Vill.
Galeobdolon luteum Huds.
Carex pilosa scop.
Aspidium filix mas.(L.) Rich.
Vicia oroboides Wulf.
Alliaria officinalis Andrz.
Senecio nemorensis L.
Prenantes purpurea L.
Pragaria vesca L.
Salvia glutinosa L.
Hedera helix L.
Pteridium aquilimum (L.) Kuhn.
Acer pseudoplatanus L.


´P/pilobiummontenum 1.
Glechoma hirsuta W. k.
Actaea spicata L.
Urtica dioica L.
Helica uniflora Retz.
Stachys silvatica 1.
Kubus hirtus W. k.
Cephelanthera alba (Cr.) Simk.
Luzula nemorosa (Pal.) E.FIey.
Kycelis muralis (L.) Echo.
Hieracium muromm L.
Prunella vulgaris L.
Veronica montana I.
Cerastium silvaticum V. K.
Cardamine bulbifera (L.) Cr.
Genista tinctoria L.
Helleborine latifolia (L.) Bruce
Galeopsis tetrahit. I.
Ranunculus repens L.
Kelaif.pyrum silvaticum L.
Corylus avellana 1.
Vinca minor L.
Dectylis gluaerata 1.
Campanula trachelium L.
Veronica chamaedrys 1.
Solidago virga aupea 1.
Cal>ystegia sepium (L.) E.Br.
Prunus avium L. i dr.


Tab. 3/3


+
+ III +-1 II +
+
E-+ I E
E-+ II +
S V +-1
E
E II +
E


V +-3


-V 1-3


— I +
IV +
III E- 4 IV 1-3
III +- 2 _


III +-1 _
III +-1 I *
III R-+


_
III S-+ I + II +


III fi+
I R
ll + I +
II + I + IV +
II +
II +


II R-+ I
I fi+
l
l fi+
l
l fi
+ _
ll fi -+ —
I I E-+ _


I 1 —
I 1





-V +


-IV E-+


-III E-2 II +


-II +


-II +


I +


:


I + II +
-I +


J. +



-I + J-x +


-I +
-I R
-I fi
_ I R


-


I R
-I E´


V E-l
IV +
II +
II .+
II +
II +




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Pratilice:


Cornus sanquinea L.
Castanea sativa Kill.
Picea abies (Lam.) Lk. (kult.)
Genista ovata W. K.
Pyrus pyraster (L.) Borkh.
Praxinus ornus L.
Crataegus monogyna Jacq.
Sembucus nigra L.
Pagus silvatica L.
Sorbus torminalis (L.) Cr.
Crataegus oxyacantha L.
Corylus avellana L.
Prunus avium L.


III Sloj prizemnog rašća


Svojstvene vrste asocijacije:


Quercus petraea L.
Hilium effusum L.
Stellaria holostea L.
Carpinus "betulus L.
Pestuca silvatica (Poli.) Vili.
Lathyrus niger (L.) Bernh.
Chrysanthemum corymbosum (L.)


Schultz-Big.
Seratula tinctoria L.
Galium vernum Scop.
Lithospermum purpureo-coeruleum L.
Cynanchum vincetoxicum (L.) Pers.
Brachypodium pinnatum (L.) Beauv.
Sedum maximum (L.) Sut.
Praxinus ornus L.


Svojstvene vrste sveze, reda
i razreda:


Asperula odorata L.
Pulmonaria officinalis L.
Circaea lutetiana L.
Lamium orvala L.
Mycelis muralis (L.) Rchb.


Lathyrus vernus (l.) Bernh.


Heracleum sphondylium L.
Saniculä europaea 1.
Cardamine bulDifera (L.) Cr.
Carex silvatica Huds.
Polygonetum multiflorum (L.) Ali.
Cephelanthera alba (Cr.) Simk.
Geum urbanum L.
Geranium phaeum L.
Campenula trachelium L.
lilium martagon L.
Athyrium filix femina (L.) Both.
Asarum europaeum L.
Acer campestre L.
Euphorbia dulcis L.
Vinca minor 1.


III +-3


II R-+
I +-1
I +
I +
I +
I +
I +


-
-
_
_
-


II R-+


II +
I +
I R


V 1-2
V +-2
V R-+
IV +-2
IV +


III +-1


III R-+
II +-1
II +
II +
II +
II R-+
II R-+
II R-+
II R-+
II R


I 1
I 1
I +
I +.
I +


_
-
-
-
-
-
I R
-


V +-1
-
-
_
-


V R-l-


I +
I +


IV +
III +
I +
I +
-
III +
-
I 1
-


III +
-
-
I +
I +
I R
-
-
-
-
-
-


Tab. 5/2


II +
-
-
-


IV +
-


II +
-
-


IV +
II +
II +
II +


II +


II +


V 2


V +


V +
IV +-3


V +
IV R-1
IV +
II 1
II +
II +
IV +


.11 +




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ŠUMSKE ZAJEDNICE HRASPA KTMJAKA HA KALNIKU


FLORISTIČKI_SASTAV^
I Sloj -drveća´ ´´-.Svojstvene:
vrste ;asocijacije:
-Quercus petraeae lieb.


Carpinus betulus LI.-;i


Prunus avium I.,


´praxinus ornus "TL.


Quercus cerris ´L.
Svo-jstveŠe vrste sveze reda
i razreda:; ´ *
Pagus silvaiiica .1.


Acer pseüdöplatanus li.


Ifimus montatfa-Tiill.
Acer platanoideš´Ii.


Acer-- campe ši^te li. .


´ Pratilice,-:.


Picea abies (Lam^i)- Lk. .(kult)
Praxinus ornus li.*´
´Pagus silvaticasIi. A.
Quercus cerrfs 1.
Sorbus torm´inalis (L.) Cr.


II Sloj"- grmlja ´ ´.-´.
Svojstvenevrste asocijacije:


Corylus avellana 1.
Carpinus betulus I.´
Quercus.petraea L.
Prunus ^vAum L.
Puonymus europaea Mili.*
Praxinus ornus´1.


-v Svojstvene vrste´ sveze-, reda


;>i razreda:,.(
TJlmus´montana Mili´. ´´
Pagus.silvatica L.-
Acer campestre L. "»
Acer pseudoplatanus L.
Viburnum ouulus 1. ´ ´


pKS-rl
EH »-P


g > IH


H O^l >


opo
IOOB
O H +3 to
O EH

PM 5 03


a>"o


V 3-5


V +-2
I +


IV +-1
III R-+
I I R- +
I + ´


I +


I +


I H


IV


IV +-i
I +
I-+
I R


III +
I-I R-l


ii + ;


l:+
Tab.


SCO


p K\


EH


g?H


H O
PHK ti (H


3 o


OPO


I O -P O H O EH O W


rt

t> « CS .rl
QPO O P)


v 3-5


V +-2


V +-2
II +


III +


3


a?P


V 3-4


V 1-2
IV +-1


II +


IV +
If X


II +
II +




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 34     <-- 34 -->        PDF

2. F1T0CEN0ZE HRASTA KITNJAKA NA KALNIKU
Istraživanja šumske vegetacije obavili smo po principima suvremene
fitocenologije služeći se kombiniranom metodom Braun-Blanqueta i na temelju
uputstava iz Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije,
Horvat-Horvatić et al., Zagreb, 1950.


Istraživanjem šumskih zajednica hrasta kitnjaka na Kalniku utvrđene
su slijedeće fitocenoze:


1.
Ass.: Querco-Carpinetum croaticum Horv. 38
Subass.: rubetosum hirti subass. nov.
Subass.: caricetosum pilosae Horv. 42
2.
Ass. Orno-Quercetum petraeae prov.
Sistematska pripadnost istraženih šumskih fitocenoza je slijedeća:
Razred: Querco-Fagetea Br.—Bl. et Vlieg. 1931
Red: Fagetalia Fawl. 1928
Sveza: Carpinion betuli illyricwn Horv. 1956


Ass.: Querco-Cerpinetum croaticum Horv. 1938


Subass.: rubetosum hirti subass. nov.


Subass.: caricetosum pilosae Horv. 1942


Ass.: Orno-Quercetum petraeae prov. u sistematskom pogledu još nije
određena.


Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom


(Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.)


Klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba javlja se u Hrvatskoj
u nekoliko svojih subasocijacija (staphyletosum, caricetosum pilosae,
erythronietosum, castanetosum, quercetosum cerris i ruscetosum acuti),


koje su opisane po Horvatu i Wraberu, a sve su nastale prirodnom regeneracijom
šuma. Naše opisivane sastojine hrasta kitnjaka i običnog graba na
Kalniku ne mogu se na žalost uvrstiti niti u jednu od spomenutih subasocijacija
jer im je način postanka posve drugačiji, tj. postale su umjetnim
putem, sadnjom žira pod motiku ili za plugom, na iskrčenim površinama,
koje su zatim 5—6 godina šumsko-poljskim putem gospodarene. Međutim,
to su danas, srednjodobne sastojine 60—80 pa i 100 godina starosti vrlo lijepog
izgleda, pravih i visokih debala, zdravih i dobro razvijenih krošanja,
tako da čovjek u njima ima osjećaj da su to zaista prirodne i vrlo stabilne
fitocenoze. One se s pravom mogu i tretirati kao fitocenoze, a ne kulture,
jer u svom sastavu imaju sve elemente prirodne šume. Do takvog je sastava
došlo zbog toga što su to prirodna staništa spomenute fitocenoze i što su te
površine bile opkoljene prirodnim sastojinama iz kojih je sjeme običnog
graba, šumskih vočkarica, grmlja i prizemnog rašća jednostavno naletilo
na pošumljenu površinu i odmah ju zauzelo. Nakon 50—60 godina normalnog
razvoja takve sastojine ona je poprimila sve karakteristike prirodne
fitocenoze i uspostavila je biološku ravnotežu s okolnim sastojinama, pa
se razvija kao jedna potpuno prirodna zajednica. Stoga je mi kao takvu
tretiramo i opisujemo. Razvija se na neutralnom ili slabo kiselom smeđem
šumskom tlu s dovoljno hranjiva i vlage.


U sloju drveća zastupljeni su: hrast kitnjak (Quercus petraeae), obični
grab (Carpinus betulus), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus a




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Cfof. 1


fJajviii m>uEfti VKin´pk
30 DođiinjT sr*d´ijo)<
*C Najniäi mj*«Jni srtdnjok


34


Godünji hod irwjnjih mjistinih !«mp«rotuTO ! hod
najvii* i najniiih »»dnjaka u Krrttvcimo u razdoblju 1927-1956


Godišnja amplituda temperature varira između 30,5° C i 18,3° C, a u
prosjeku iznosi 22,1° C.
Apsolutni maksimum temperature u 30-godišnjem nizu iznosio je 39,5" C
(dne 23. I 1942.).


Razlika između apsolutnih maksimuma i apsolutnih minimuma daje
nam eksterno kolebanje temperature u Križevcima, tj. obilježava interval
u kojem su se kretale temperature u tom razdoblju. Temperature su se kretale
u intervalu od 73,0° C. Kolebanje temperature u pojedinom mjesecu
dano je u donjem retku tabele 2. Vidi se da je ono veće u zimskim mjesecima
nego u ostalom dijelu godine. Najveće je u siječnju s iznosom od
51,1° C. Najmanje kolebanje je u travnju (iznosi 34,7), zatim dolazi kolovoz
(s iznosom 35,2) pa srpanj (36,0), a onda se redaju ostali ljetni i jesenski
mjeseci.


Prema Köppenovo j klasifikaciji klima Križevaca spada u Cfwbx"
tip klime. To je C klima jer je temperatura najhladnijeg mjeseca —1,7° C
dakle u intervalu između —3,0° C koji definira C klime.


Budući da je oborina prilično jednoliko raspodijeljena na cijelu godinu,
tip klime je C f. Kako ne postoji izraziti suhi period, a razdoblje s najmanjim
količinama oborine pada u zimu, treba zbog toga klimu Križevaca obilježiti
sa Cfw.


Kako najtopliji mjesec srpanj ima srednju temperaturu 20,9" C, što je
manje od granične temperature od 22° C, Križevci pripadaju u klimatsko
područje tipa Cfvvb.


Maksimum količine oborine pada u lipanj, tj. na prijelaz iz proljeća
u ljeto, dok je kasnije ljeto vedrije i suše. Takva područja pogodna su za
uzgajanje kukuruza, a tip klime tih područja Koppen je označio sa x. Budući
da uz glavni maksimum oborina u mjesecu lipnju, postoji i sekundarni
maksimum u listopadu, treba taj tip klime označiti sa x".




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 32     <-- 32 -->        PDF

H cA KN (M
CM
LA
CO ON LA et ,o et)
d
oÜJ
«
O
rA
EH
LA LO r-H OO
H
s ö t N
rH
EH
O ON CM LN H rA
LA L>CM
LA X CM
OJ
ON CM [ N LA H
O> ON OJ LA CD M p
ON
OJ
w
a [ ALA
N
CO
H ^0
OJ CO X
H
CD
4« LA
LA CO I N ON H 4__
H
H I N .
LO
LTN > tA
=h ON CO H H LA
H
> ON´
LA
Q
CO LA LA OJ
H
o
S3
>W
H
PI
O
O
i CO I N LA OJ
> L>rA
CO
3
C-J
4 -C- OJ LA > rH
LA
* O CO AI I N
w O KN CO CO >H > CO
CQ OJ
W a CO rA OJ LA H o
H
«i 4 CO O 00 H LA
OJ
LA H
O * H CO
H
C- «f r-1 LA CO
ri * O 1A H o-iH
CD
LAoi-t
ts,
*Ö CO
I CD U
I N H ffl
CJ CO CO
ON -rl -n>
H .H T3 q* o ü cö
CD 3 ,L)
o > a CD
CD "ra T3 H
r l
O
CD
CD
o
´.
na
|
a
DQ
fHCO
CO CO O
ö B « St


o


LA
ON
H


rHLA
ON
cH


OIN . .


r-HCM
ON
H


HO-.


OJ
ON
H


cOcO , ,


CJN


1-1


.
LA CM
-I LA


rH


LAO .


LA
CN
i-l


o


O LA
LA ON
1-1


Q
10 LA
COON
rH


Ci-
CO *
CM ON
IH


r>O
LA
CM ON
H


CS
COrA
CM ON
H


CT\
O LA
CM ON
H


H


cd


LA


rA
rA
1


LA
rA »


OJ
1


LD


i-l
1


LA


*


CjN "


1


LA


t
LA
1


OJ
OJ


LA


rA


O


O


LA


LA
1


O


10
1


IN


ON
H


1
CO
ON *»


OJ
1
LA
rA #


rA
1


Ha
a


CO



OJ


4


CTH


ö^
C>rA
H ON
rH


CD
CO LA
CM ON
rH


10
L0 4CM
ON
H


ON
ON KN
OJ ON
rH


O
r-!=|KNON
H


oS


HON
H
00
KN CM
ON
H


CO
H KN
ON
H


LA


i-H KN
ON
rH


IA
4-
LA
ON
rH


ON
KN CM
CJN


H


CM
rA-d;
CM
ON
H


3


-p
cd


O


KN


o.
LA


«


§


ON


CO
K\


U)


KN


aT


H
CO >


KN


OJ


CA
KN


O


CO
rA


O


IN
rA


KN


IN
KN


CN


KN


*L


t>


CM


4


C0


O


4"


rH


-1
CA


CD
r-H
O


M


fH
-P
M


n




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 31     <-- 31 -->        PDF

proti žcgi mršavo tlo zaštićuje, a izbujali korov duši, uzdržavajući tako svježost
tla. Da je tomu zaista tako, nalazimo primjera u čistih ali malih omorikovih
i ariževih šumah, koje su pokusno u godinah 1830—1840. po tadanjem
Waldbereiteru Fremdu sijanjem crnogoričnog sjemena ponajviše na
pustih oranicah uzgojene, pak danas najljepše mlade crnogorične sastojine
s podpunim obrastom tvore«.


Iz spomenutog navoda taksatora vidimo da su već početkom 19. stoljeća
na područje Kalnika unašane četinjače radi oplemenjivanja tamošnjih šuma.
Raniji vlasnici razni feudalci, Kaptol zagrebački i dr. iskorištavali su te
prirodne šume, da bi kasnije u njih unašali i četinjače. Jača eksploatacija
spomenutih šuma započinje oko 1870. godine i traje sve do 1930. godine.
Ostaci i trase izgrađenih šumskih pruga kojima su izvlačene drvne mase
vide se još i danas na terenu. Nazivi kao što su »Bačića krči« svjedoče da
su te šume potpuno krčene i pretvarane u poljoprivredno tlo, da bi ga nakon
iskorištenja ponovno pošumili žirom hrasta kitnjaka. Još danas se
mogu naći stariji ljudi iz okolnih sela koji su na taj način krčili i ponovno
podizali šumu.


Prilikom fitocenološke obrade spomenutih šuma imali smo taj antropogeni
utjecaj na šume Kalnika stalno pred očima i nastojali smo načiniti što
prirodniji katastar šumskih fitocenoza Kalnika.


1. KLIMA KRIŽEVACA I OKOLICE*
Za obradu klime grada Križevaca u ovoj radnji upotrebljen je uglavnom
period od 1927. do 1956., tj. trideset godišnji niz motrenja. Položaj
stanice je bio slijedeći: § = 46°02´N, ~k = 16"35´E, a nadmorska visina
Hs = 146 m.


Srednje temperaturne prilike u Križevcima za razdoblje 1927—1956. prikazane
su u tabeli 1.


Tabela 1. prikazuje da je središnja godišnja temperatura u Križevcima
9,8° C. U proteklih 30 godina najtoplija godina imala je 10,9" C, a najhladnija
8,5° C. Srednje temperature godišnjih doba su slijedeće: proljeće (III,
IV, V mj.) ima 10,0» C, ljeto (VI, VII, VIII mj.) 19,5" C, jesen (IX, X, XI
mj.) 10,1" C, a zima (XII, I, II mj.) —0,6° C. Promotrimo sada srednje mjesečne
temperature. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom
od —1,7UC, a najtopliji srpanj s 20,4° C. U proteklih 30 godina nižu
srednju mjesečnu temperaturu imala je veljača 1929. u iznosu od —10,0" C,
a najvišu srpanj 1928. u iznosu od 22,9° C. Srednje mjesečne temperature
kreću se dakle od —10,0° C do 22,9" C. Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura
te hod najviših i najnižih srednjaka dan je na Graf. 1. Područje na
slici između gornje i donje krivulje je interval temperature u kojem su se
kretale srednje mjesečne temperature u zadnjih 30 godina. To kolebanje
je numerički izraženo u zadnjem retku tabele 1.


* Klima Križevaca i okolice obrađena je na temelju rada: Maksić, B. et al.
(1962): Klimatske i agroklimatske osobine južnog kalničkog prigorja.


ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Sadašnja zastupljenost pojedinih vrsta drveća prema uređajnim osnovama
na Kalniku izgleda ovako:


Bukva 60%


Hrast kitnjak 20%


Obični grab 10%


O. T. L. i meke listače . 5% (klen, cer, trešnja, kruška, crna
joha i dr.)
Četinjače (kulture) . . . 5% (smreka, ariš, borovac, bor)


Prirodne sastojine pokrivaju 90%, a šumske kulture 10% površina Kal


nika.


Kalnik je prirodno nalazište hrasta kitnjaka (Quercus petraea) koji
skoro na svim hrptovima, te izrazito južnim ekspozicijama od prirode vrlo
dobro uspijeva. Tvori čiste i mješovite sastojine pojedinačne i grupimične
strukture.


Osim sastojina hrasta kitnjaka nastalih prirodnim putem na Kalniku
imamo i većih površina recentnih sastojina hrasta kitnjaka nastalih umjetnim
putem, tj. sadnjom žira pod plug ili motiku. Evo što su o tome napisali
taksatori koji su uređivali spomenute šume: M a r k i ć, M. (1958)
piše: »Hrastove sastojine oko Gabrinovca nastale su nakon tzv. šumsko-
poljskog gospodarenja, koje je bilo u praksi koncem prošlog i početkom
ovog stoljeća. Naime, nakon sječe starih bukovih sastojina, sječine su se
davale u najam okolnom žitelju, koji je na tim površinama 5—6 godina
sijao kukuruz ili krumpir. Nakon što se tako tlo malo kultiviralo i očistilo
od korova i kamenja (kamenje je sakupljeno na gomile, koje
se još i danas nakon 80 — 100 god. sreću u tim sastojinam
a — o. p. Dj. R.) sadio se žir pod plug ili motku, a ponegdje su kasnije
te površine popunjavane smrekom, borom i arišom«.


Maj er, D. (1969) je napisao: »Umjetno podignute sastojine hrasta i
četinjača nastale su na onim mjestima, gdje se nakon sječe prašume prije
sedamdesetak godina vršilo tzv. šumsko-poljsko gospodarenje ili na onim
lokacijama gdje iz bilo kojih razloga prirodna obnova šume nije uspjela«.


Nepoznati autor napisao je u Šum. listu, 1890, str. 417, članak pod naslovom
»Uređenje šuma imovne obćine Križevačke« iz toga članka citiramo
slijedeće:


»Na obroncih i podnožju gora Kalnika, Garjevice i Bila, kao i na uzvišenih
ravnicah, koje tvore prelaz u pomenute gore, vidimo kao glavnu vrst
drva bukvu, ponajviše s umetnutim grabom, a na mjestih, koja se nizinam
približuju, umetnut je hrast kitnjak, rjeđe pak cer i kesten.


Mjesta, koja su bud u prelazno doba razvojačena i diobe šuma poharana,
bud pak zlobnom rukom štetočinaca izsječena, naplođuju se umjetnim
načinom omorikovimi i ariževimi biljkama, koje se potonje djelomice
uzgajaju u osnovanih sjemeništih i rasadnjacih, djelomice se pak naručuju
uz povoljne ciene iz poznatih sjemeništa Cislajtanije.


Tečajem vremena pokazalo se, da omorika i ariž u smjesi s bukvom
veoma dobro uspievaju radi toga, što se u mladosti naglo diže, pak time


300




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 29     <-- 29 -->        PDF

PRILOG POZNAVANJU FITOCENOLOŠKIH I
GOSPODARSKIH ODNOSA ŠUMA HRASTA KITNJAKA NA KALNIKU*


Dr ĐURO RAUŠ i Mr SLAVKO MATIĆ


Katedra za uzgajanje šuma — Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


I. FITOCENOLOŠKO-EKOLOŠKI ODNOSI
UVOD


Kalnik spada u istočni ogranak Karavanki, s najvišim vrhom »Kalnikom
« od 643 m nad morem. Veći broj uskih i duguljastih brežuljaka pruža
se poput rebara iz kalničkog trupa većinom u pravcu sjever — jug. Glavni
vodotoci južnog kalničkog prigorja su: Glogovnica, Kamešnica i dr.


Nadmorska visina šumom obraslih površina kreće se od 200—643 m, a
poljoprivredne površine dosežu do 400 m apsolutne visine.
Tla pod šumskom vegetacijom su pretežno kisela smeđa, a razvijena
su na brusilovcima i glinenim škriljavcima.


Naša istraživanja šumske vegetacije, tj. sastojina hrasta kitnjaka obavljena
su u centralnom dijelu Kalnika, koji pripada šumariji Križevci i Ludbreg.
Istraživano područje proteže se od lugarnice »Vratno« do lugarnice
»Gabrinovec«, a tvrda cesta koja spaja te dvije lugarnice dijeli istraživano
područje na skoro dva jednaka dijela. Reljef je brdovito-valovit s dosta
strmim padinama i dubokim potočnim dolinama. Šume hrasta kitnjaka razvijene
su pretežno na južnim i jugoistočnim ekspozicijama, a inklinacije
kreću se od 5—20°.


a) Šumarija Križevci b) Šumarija Ludbreg


Odjel Površina ha Odjel Površina ha
1 79,95 44 52,69
2 77,37 45 30,97
7 68,26 46 43,74
18 65,00 47 24,36
19 52,85 48 58,94
20 57,14 49 41,79
21 40,42 50 60,99
22 33,72 51 44,85
23 50,37 52 37,10
53 40,40
9 odjela ukupno 525,98 ha 10 odjela ukupno 435,83 ha
Sveukupno: (a + b) 19 odjela 960,91 ha


* Rad su financirali: Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje
šumsko-privrednih organizacija SR Hrvatske.