DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Zusammenfassung EIN BEITRAG ZUR KENNTNIS DER PHYTOZÖNOLOGISCHEN UND WALDBAULICHEN VERHÄLTNISSE DER TRAUBENEICHE IM KALNIK-GEBIRGE Auf Grund der durchgeführten Forschungen können die folgenden Schlüsse gezogen werden: 1. Das Kalnik-Gebirge ist in seinem grösseren Teil mit Traubeneichen/Weissbuchen/ Buchenwald bestockt, während in einem kleineren Teil an N- und W-Expositionen ein Gebirgsbuchenwald sich entwickelt hat. Auf den ausgeprägt S-Expositionen mit steilen Hangneigungen kommt der Flaumeneichen/Hopfenbuchenwald vor. 2. Die Traubeneiche bildet im Kalnik-Gebirge folgende Waldgesellschaften: a) Traubeneichen/Weissbuchenwald mit kurzsteifhaariger Brombeere (Querco- Carpinetum rubetosum hirti subass. nova) ; b) Traubeneichen/Weissbuchenwald mit weichbehaartem Riedgras (Querco- Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42); c) Traubeneichen/Mannaeschenwald (Orno-Quercetum petraeae prov.). 3. Der Traubeneichen/Weissbuchenwald mit kurzsteifhaariger Brombeere (Querco- Carpinetum rubetosum hirti subass. nonva) und der Traubeneichen/Weissbuchenwald mit weichbehaartem Riedgras (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42) stehen unter einem intensiven anthropogenen Einfluss, während der Traubeneichen/Mannaeschenwald (Orno-Quercetum petraeae prov.) am wenigsten anthropogen beeinflusst ist. Dieser Einfluss spiegelt sich in den Ertrags- und Strukturcharakteristiken der untersuchten Bestände wider, sowie in ihrer biologischen Stabilität. 4. In Bezug auf die Ertragscharakteristiken dieser Bestände befindet sich an der ersten Stelle hinsichtlich der Ertragsleistung der Traubeneichen/Weissbuchenwald mit kurzsteifhaariger Brombeere, sodann folgt der Traubeneichen/Weissbuchenwald mit weichbehaartem Riedgras, und schliesslich der Traubeneichen/Mannaeschenwald. 5. Bei der Einschätzung der biologischen Stabilität der obenerwähnten Bestände — auf Grund der Strukturindizes — kann geschlossen werden, dass die Reihenfolge der biologischen Stabilität umgekehrt von der Reihenfolge der Ertragsleistung sei. Das kam besonders zum Ausdruck in den Wäldern des Privateigentums, die am Kalnik-Gebirge 1/3 von den Waldflächen einnehmen, und in denen wegen schlechter Bewirtschaftung eine Waldverwüstung sich bemerkbar macht. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 52 <-- 52 --> PDF |
LITERATURA 1. Anić, M. (1963): Uzgajanje šuma — Morfologija šuma (skripta), Zagreb 2. Beg nan, H. (1911): Križevaoka imovna općina u slovu i broju. Šum. List, str. 3—18, 56—67, 97—113, 120—136, 177—197, 241—273, 321—337, 369—385, Zagreb. 3. Bertović , S. et all. (1971): Kvantitativna i kvalitativna proizvodnja bukovih šuma u zapadnom dijelu Hrvatske, Zagreb. 4. Cirić , M. (1973): Problemi istraživanja produktivnosti šumskih zemljišta, Simpozij o šumskim zemljištima, Tjentište. 5. Dekanić , I. (1962): Kvantitativno i kvalitativno povećanje proizvodnje drvne mase mješovitih sastojina brežuljkastih terena. Glasnik za šumarske pokuse, knjiga 15, Zagreb. 6. Dekanić , I. (1962): Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Šum. List, 11/12. 7. Dekanić , I. (1967): Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina prigorskih šuma, Beograd. 8. Ettingeir , J. (1888): Šume zagorske. Šum. List, str. 141—143. 9. Fur lan, I. (1885): Šumski uzgoji po urbano-opć. šumama područja podžupanije križevačke u god. 1883. — Šum. List str. 14—16. 10. *** (1972): Generalni prostorni plan memorijalno-turističkog područja Kalnik. Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 11. Hire , D. (1917): Florističke studije po Hrvatskom Zagorju — P. I. H. i SI. J. A., sv. 11—12. Zagreb. 12. Klepac , D. (1962): Izračunavanje maksimalne produkcije u prirodnim šumama, šum. List, Zagreb. 13. Klepac , D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb. 14. Müller , W. (1887): Uzgoj hrasta u slavonskih bukvicih. — V. z. g. i š., I— V, pag. 85—96, Križevci. 15. Poljak , J. (1914): Iz geologije kalničke gore. V. G. P. z. H. i SI., za god. 1912 i 1913. Zagreb. 16. Poljak , J. (1943): Prilog poznavanju geologije Kalničke gore. — Vjestnik hrv. drž. geol. zavoda i muzeja, sv. 1., Zagreb. 17. R a d o š e v i ć, V. (1941): Stanje drvnih zaliha u šumama križevačke imovne općine — Šum. List, str. 393. 18. Rauš , Đ. (1973): Fitocenološke značajke i vegetacijska karta fakultetskih šuma Lubardenik i Opeke. Šum. List, br. 5/6, 190—221, Zagreb. 19. S lo s e r-K 1 ek o v s k i, Lj. (1870): Kalnička gora za svoje prirodopisne znamenitosti. Rad JAZU, br. 11, Zagreb. 20. *** (1882): Šumarstvo križevačke podžupanije. Šum. List, str. 209—211. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 51 <-- 51 --> PDF |
učešće po omjeru smjese. Osim toga, takvim zahvatima bi stvorili uvjete da stabla u proizvodnom dijelu sastojine razviju kvalitetniju krošnju, što je još jedan korak k stabilnijoj i na nepovoljne čimbenike otpornijoj zajednici. Na osnovi iznesenih pokazatelja proizvodnosti istraživanih sastojina dolazimo do zaključka da najveću proizvodnost ima zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom, zatim zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem, te zajednica hrasta kitnjaka i crnog jasena. Potrebno je napomenuti da je zajednica kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem djelomično prikazana na pokusnoj plohi broj 3 cea 20 godina mlađa od ostalih zajednica. Rezultat toga je i veći biološki potencijal te zajednice koji se reflektira na tekućem godišnjem volumnom prirastu, srednjem debljinskom i volumnom prirastu te postotku prirasta. Ti rezultati su nešto viši nego na ostalim plohama i zajednicama. ZAKLJUČAK Na osnovi obavljenih istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Kalnik je u svom većem dijelu obrastao šumom hrasta kitnjaka s običnim grabom i bukvom, dok je u manjem dijelu na N i W ekspozicijama razvijena šuma gorske bukve, a na izrazito S ekspozicijama s velikim inklinacijama javlja se šuma hrasta medunca i crnog graba. 2. Hrast kitnjak tvori na Kalniku slijedeće šumske zajednice: a) Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nova) b) Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42) c) Šuma hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeae prov.) 3. Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco- Carpinetum rubetosum hirti subass. nova) i zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42) nalaze se pod intenzivnim utjecajem čovjeka, dok je zajednica hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeae prov.) najmanje utjecajna. Taj utjecaj manifestira se na proizvodne i strukturne karakteristike istraživanih sastojina, kao i na njihovu biološku stabilnost. 4. S obzirom na proizvodne karakteristike ovih sastojina na prvom mjestu po proizvodnosti nalazi se zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom, zatim zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem, te zajednica hrasta kitnjaka i crnog jasena. 5. Ocjenjujući biološku stabilnost ovih sastojina na osnovi strukturnih pokazatelja, možemo zaključiti da je redoslijed biološke stabilnosti upravo obrnut od redoslijeda proizvodnosti. Naročito je to došlo do izražaja u šumama privatnog vlasništva, koje na Kalniku zauzimaju 1/3 šumskih površina i u kojima se zbog lošeg gospodarenja primjećuje devastacija šuma. 321 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Promatrajući strukturne i proizvodne karakteristike istraživanih kitnjakovih sastojina na Kalniku dolazimo do nekoliko vrlo uočljivih spoznaja. Djelovanje čovjeka u tim ekosistemima je dosta naglašeno i to od njihovog postanka pa tijekom cijelog života. Kitnjakova zajednica s čupavom kupinom i zajednica s trepavičastim šašem su pod jačim utjecajem čovjeka, jer su takvih proizvodnih i strukturnih osobina koje su s ekonomskog gledišta vrlo interesantne. Kod njih je karakteristično da u omjeru smjese prevladava kitnjak, što je naročito izraženo u prvoj zajednici. TEKUĆI GODIŠNJI PRRAST HRASTA KITNJAKA, OBIČNE BUKVE I HRASTA CERA pok. plohe 1 i 2 riX^" Jg+L --*´ ž&^r __ — hrast kitnjok — obična bukva pok. plohe 1\k hrast totnjak obična bukva hrast cer hrast kitnjak — obična bukva -—— hrast cer Veliko postotno učešće kitnjaka u omjeru smjese odražava se u relativno visokoj proizvodnosti tih sastojina, imajući u vidu biološko svojstvo kitnjaka da se odlikuje većom proizvodnošću od ostalih vrsta drveća koje normalno pridolaze u tim zajednicama (bukva, grab). Djelovanje čovjeka kod njegovanja tih sastojina možemo promatrati s dva gledišta. Ako to djelovanje promatramo s obzirom na proizvodnost tih sastojina onda je ono u svakom slučaju pozitivno, što se ne bi moglo reći ako to djelovanje promatramo s gledišta biološke stabilnosti tih sastojina. Smatramo da je ova druga komponenta važnija i presudna za opstanak ovih ekosistema, te joj se treba posvetiti više pažnje. To ni u kom slučaju ne znači da se treba zanemariti proizvodna komponenta. Intenzivniji zahvati u proizvodnom dijelu sastojine bi rezultirali kvalitetniji prirast kao i povoljnije strukturne karakteristike s obzirom na učešće po etažama i 320 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 49 <-- 49 --> PDF |
II. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov. ploha 1. id = 0,280 cm ploha 2. iđ = 0,275 cm III. Orno-Quercetum petraeae prov. ploha 5. id = 0,225 cm Ad d) Srednji volumni prirast hrasta kitnjaka I. Querco-Carpinelum caricetosum pilosae Horv. 42 ploha 3. iv = 0,01923 itf ploha 4. iv = 0,01574 m« II. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov. ploha 1. iv = 0,01487 m^ ploha 2. iv = 0,1474 m´ III. Orno-Quercetum petraeae prov. ploha 5. iv = 0,01091 ra* Ad e) Postotak prirasta hrasta kitnjaka I. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42 ploha 3. pp = 4,27% ploha 4. pp = 3,48% II. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov. ploha 3. pp = 3,02% ploha 1. pp = 2,67% III. Orno-Quercetum petraeae prov. ploha 5. pp = 2,82% Ad f) Srednji prsni promjer i srednja visina hrasta kitnjaka I. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov. ploha 1 ds = 24,4 cm hs = 23,4 m ploha 2 ds = 23,0 m h3 = 24,7 m II. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42 ploha 3 ds = 22,0 cm hs = 22,1 m ploha 4 d8 = 21,0 cm h3 = 21,6 m III. Orno-Quercetum petraeae prov. ploha 5 ds = 18,8 cm hs = 18,6 m Ad g) Srednja visina deset maksimalnih visina hrasta kitnjaka u sastojini I. Querco-Carpinetum rübetosum hirti subass. nov. ploha 2 Hm = 28,3 m ploha 1 Hm = 27,4 m II. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42 ploha 4 Hm = 25,0 m ploha 3 Hm = 24,3 m III. Orno-Quercetum petraeae prov. ploha 5 Hm = 23,1 m |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Vrlo je teško ili gotovo nemoguće razlučiti koliko koji od navedenih elemenata pojedinačno učestvuje u ukupnoj proizvodnji cijele sastojine, a isto tako je nemoguće odvojiti utjecaj jednog elementa od drugog. Od mnogih pokazatelja proizvodnosti šumskih staništa ne postoji niti jedan koji bi dao idealnu informaciju o proizvodnom potencijalu tih staništa, međutim, na osnovu više pokazatelja može se dobiti potpunija slika o momentalnom proizvodnom potencijalu istih. Kao pokazatelje proizvodnosti istraživanih sastojina uzeli smo ove elemente: a) Ukupna drvna masa po hektaru b) Tečajni godišnji volumni prirast po hektaru hrasta kitnjaka posebno kao i cijele sastojine c) Srednji debljinski prirast hrasta kitnjaka d) Srednji volumni prirast hrasta kitnjaka e) Postotak prirasta hrasta kitnjaka f) Srednji prsni promjer i srednja visina hrasta kitnjaka g) Srednja visina deset maksimalnih visina hrasta kitnjaka u sastojini. Ad a) Ukupna drvna masa po hektaru* I. Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov. ploha 1. M = 432,196 m-Vha ploha 2. M = 429,784 mVha IL Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42 ploha 3. M = 377,228 mVha ploha 4. M = 350,376 mVha III. Orno-Quercetum petraeae prov. ploha 5. M = 365,976 mVha Ad b) Tečajni godišnji volumni prirast hrasta kitnjaka i cijele sastojine po 1 ha. I. Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov. prirast kitnjaka prirast cijele sastojine ploha 2. p = 11,748 m^/ha p = 12,900 m^/ha ploha 1. p = 9,799 m-Vha p = 12,053 m3/ha II. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42 prirast kitnjaka prirast cijele sastojine ploha 3. p = 11,303 mVha p = 15,190 m-Vha ploha 4. p = 7,988 mVha p = 10,500 mVha III. Orno-Quercetum petraeae prov. prirast kitnjaka prirast cijele sastojine ploha 5. p = 9,645 m;yha p = 11,051 m-Vha Ad c) Srednji debljinski prirast hrasta kitnjaka I. Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42 ploha 3. id = 0,360 cm ploha 4. id = 0,295 cm * Brojevi I, II i III označuju redodslijed veličina pojedinih pokazatelja. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 47 <-- 47 --> PDF |
drveća (gorski javor, obični jasen i dr.) koje bi svojim povećanim učešćem oplemenile te sastojine te stvorile biološki stabilnije i otpornije ekosisteme, c) Zajednica hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeaeprov.) koja je razvijena na grebenima i hrptovima južnih ekspozicija, predstavljena nam je pokusnom plohom br. 5 (Tab. 4 i Graf. 4). DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA/P01HA./ Graf. 4 Tu zajednicu razvijenu na sušim i plićim tlima, karakterizira veliki broj stabala u proizvodnom i pomoćnom dijelu sastojine. Pored kitnjaka i bukve imamo obilno zastupljen crni jasen, brekinju, klen i cer. S obzirom da zajednica ima prvenstveno zaštitni karakter, njezina gospodarska vrijednost nije od posebnog značenja. Stabla kitnjaka i cera u proizvodnom i pomoćnom dijelu sastojine imaju malu tehničku vrijednost, dok su se bukva, crni jasen, brekinja i klen smjestili u pomoćnom dijelu sastojine, te svi skupa dobro obavljaju funkciju zaštite terena na kojem se nalaze. Distribucija broja stabala ima zvonolik izgled (Graf. 4) s uskim varijacionim područjem, koji za kitnjak u proizvodnom dijelu sastojine iznosi od 10 do 38 cm. 2. PROIZVODNE KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVANIH SASTOJINA Istražujući proizvodne karakteristike kitnjakovih šuma na Kalniku imali smo na umu, da su do sada mnogi šumari znanstvenici i praktičari nastojali u svom radu odgovoriti na pitanje, kako pronaći siguran i realan pokazatelj proizvodnje šumskih staništa? Poznato je naime da je mjera proizvodnje šumskih staništa izražena prinosom kojeg ta staništa daju, a prinosi su definirani jednom od karakterističnih dendrometrijskih veličina. Prema Ćirić u (1973) prinos je uvjetovan plodnošću tla, klimom, biološkim potencijalom vrsta drveća i utjecajem čovjeka, tj. taj prinos je mjera proizvodnosti cijelog staništa. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 46 <-- 46 --> PDF |
U toj mješovitoj zajednici pored hrasta kitnjaka imamo znatnije učešće obične bukve, graba i hrasta cera. Proizvodni dio sastojine čini 82,4% odnosno 84,3% od ukupne drvne mase sastojine, a sastavljen je pretežno od kitnjaka i bukve (ploha br. 3) te kitnjaka, cera i bukve (ploha br. 4). Distribucija broja stabala ima zvonolik izgled (graf. 3) s relativno uskim varijacionim područjem. Varijaciono područje proizvodnog dijela sastojine se kreće od 10 do 36 cm (pl. 3) odnosno od 10 do 40 cm (pl. 4). DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA/PO 1 HA/ Pok.ploha .3 Pok.ploha 4 Graf-3 S obzirom da su te sastojine nastale oplodnim sječama na velikim površinama, tj. prirodnim putem, logično bi bilo očekivati veće bogatstvo vrsta drveća u njihovom sastavu. Promatrajući strukturu sastojine, u kojoj je smješten pretežno u dominantnoj i nuzgrednoj etaži i velikog broja bukovih stabala u podstojnoj etaži, nemamo znatnije pojave ostalih vrsta drveća, posebno graba koji normalno pripada ovim sastojinama. U pokusnoj plohi broj 4 imamo nešto bolju situaciju glede učešća ostalih vrsta drveća posebno graba i cera. Razlog toj pojavi moramo tražiti u načinu gospodarenja s tim sastojinama te utjecaju čovjeka na njih. Utjecaj čovjeka je naročito evidentan na pokusnoj plohi br. 3 gdje se dugogodišnjim sakupljanjem i odnošenjem listinca prouzrokovalo zakiseljavanje i ispiranje tla, te povlačenje graba iz tih sastojina. Posljedica izostanaka njege tih sastojina u najranijim razvojnim stadijima se očituje u pomanjkanju znatnijeg broja voćkarica i ostalih vrsta |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Distribucija broja stabala kitnjaka i cijele sastojine (graf. 2) ima zvo nolik izgled sa širokim varijacionim područjem koji kod kitnjaka za proizvodni dio sastojine iznosi od 14—44 cm i 16—48 cm. Način postankanjega tih sastojina su glavni razlog što u omjeru smjese imamo malo učešća ostalih vrsta drveća. To se naročito odnosi na obični grab, čije je učešće u omjeru smjese neznatno i za kojeg je karakteristično da se vrlo teško pomlađuje na poljoprivrednim i ostalim tlima, čiju je prirodnu stabilnost poremetio čovjek svojim djelovanjem. DISTRIBUCIJA BROJA STABALA PO DEBLJINŠKIM STUPNJEVIMA /PO 1 HA./ Graf. 2 Pok. ploha 1 Pok. ploha 2 — HRAST KITNJAK -— OBIČNA SUKVA Iz tab. 4 i distribucije broja stabala (Graf. 2) je vidljivo da ove sastojine imaju slabo razvijen pomoćni dio sastojine te da je učešće bukve u proizvodnom dijelu sastojine neznatno. U daljnjem gospodarenju s tim sastojinama trebalo bi posebnu pažnju posvetiti njihovom njegovanju. Intenzivnijim proredama u proizvodnom dijelu sastojine pored povećanja kvalitete prirasta tih sastojina potpomoglo bi se razvoju pomoćnog dijela sastojine. Bukva, grab i ostale vrste drveća, čije se dimenzije kreću ispod i iznad 5 cm prsnog promjera a nalaze se u pomoćnom dijelu sastojine, nakon proreda bolje bi izvršavale svoju funkciju pomoći proizvodnom dijelu sastojine pri proizvodnji kvalitetne drvne mase. Osim toga, što je možda u ovom trenutku još važnije, ove vrste bi povećale biološku stabilnost tih ekosistema koja je u ovakvim strukturnim odnosima dosta labilna. b) Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Capinetum carlcetosum pilosae Horv. 42) je predstavljena sa dvije pokusne plohe (3 i 4) čije osnovne podatke donosimo u tabeli 4. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Bonitet po Gehrhardtu I/II I/II I/II II/III Prsni promjer sred. st. cijele sastojine u cm: Hrast kitnjak 23,4 23,0 21,0 22,0 18,8 Obična bukva 13,8 14,2 9,3 11,7 10,2 Prsni promjer sred. st. proizvodnog dijela sastojine u cm: Hrast kitnjak 26,9 27,7 21,8 23,5 23,5 Obična bukva 21,1 20,1 14,3 19,2 23,1 Visina sred. st. cijele sastojine u m: Hrast kitnjak 24,4 24,7 21,6 22,1 18,6 Obična bukva 15,0 14,4 11,2 12,8 10,1 Visina sred. st. proizvodnog dijela sastojine u m: Hrast kitnjak 25,1 25,1 22,1 22,5 20,5 Obična bukva 22,0 19,6 18,2 18,9 20,2 OPASKA: Ostale vrste drveća su gorski javor, obični jasen, crni jasen, klen, brekinja i pitomi kesten. Svi taksacijski podaci su obračunati na osnovi snimanja stabala od 5 cm prsnog promjera pa na više. Drvne mase su obračunate na osnovi visinskih krivulja i dvoulaznih drvnogromadnih tabela za hrast kitnjak i običnu bukvu (G r u d n e r i Schvapach, 1938) i obični grab (Špiranec, 1966) od 5 cm na više. Tečajni godišnji volumni prirast obračunali smo po Mayerovo j metodi tarifnih diferenca. Osnovni podaci o svim pokusnim plohama kao i ostali taksacijski podaci, nalaze se u priloženoj tabeli br. 4 i grafikonima br. 2, 3, 4 i 5. 1. STRUKTURNA OBILJEŽJA ISTRAŽIVANIH SASTOJINA a) U zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.) smještene su pokusne plohe br. 1 i 2. Ta je zajednica nastala sadnjom žira pod motiku i plug, nakon šumsko-poljskog gospodarenja u trajanju od 5—6 godina. Iako je životni tok i razvoj te zajednice prekinuo čovjek prije cea 70 godina te ju je iskorištavao u vidu šumsko-poljskog gospodarenja, izgleda da njegovo djelovanje nije bilo tako intenzivno niti dugotrajno da bi se poremećena stabilnost tog ekosistema reflektirala na smanjenje kvalitete tih sastojina i na njihov opstanak. Hrast kitnjak kao najvrednija i od čovjeka forsirana vrsta, ima dominantnu ulogu u strukturi tih sastojina. Njegova glavna obilježja su veliko učešće u omjeru smjese (84,0% i 90,7%), u drvnoj masi (362,9 m3 i 389,7 m3) i broju stabala (624 kom. i 680 kom.). |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Tab. 4 NEKI PODACI O POKUSNIM PLOHAMA šumarija: KRIŽEVCI Gospodarska jedinica: »KALNIK—KOLAČKA« Pokusna ploha br.: 1 2 3 4 5 Odjel: 1b 7a 7b 19a 7b Površina pok. plohe 0,25 ha Ekspozicija: SZ JI J J J Inklinacija: 11° 7» 15» 13» 20» Nadmorska visina: 300—450 m Mikroreljef: valovito brdovit Šumska zajednica: Querco-Carpinetum Querco-Carpinetum Orno-Quercetum rubetosum hirti caricetosum pilosae petraeae prov. subass. nov. Horv. 42 Geološka podloga: glineni škriljci i brusilovci Tlo: kiselo smeđe Geneza sastojine: Sadnja žira . pod mo Oplodna sječa na velikim tiku i plug površinama Starost g.: 67 70 52 72 70 Broj stabala po ha: Hrast kitnjak 624 680 624 480 892 Obična bukva 372 264 2.012 216 208 Hrast cer 84 44 Obični grab 48 52 8 508 4 Ostalo 20 4 4 48 864 Ukupno 1.064 1.000 2.648 1.336 2.012 Temeljnica u ms po ha: Hrast kitnjak 26,9320 28,2332 21,5320 18,2360 24,7964 Obična bukva 5,6212 3,3660 12,6980 3,3380 1,9228 Hrast cer 3,9076 2,2848 Obični grab 0,7316 0,9256 0,0984 4,3340 0,0166 Ostalo 0,4344 0,0176 0,0964 0,4796 6,4844 Ukupno 33,7192 32,5424 34,4248 29,2952 35,5050 Drvna masa u m3 po ha: Hrast !kitnjak 362,940 389,652 265,432 229,796 273,244 Obična bukva 57,152 34,484 109,780 20,396 17,312 Hrast cer 52,956 27,756 Obični grab 7,128 5,540 0,928 42,360 0,096 Ostalo 4,976 0,108 1,088 4,868 47,568 Ukupno 432,196 429,784 377,228 350,376 365,976 Učešće po etažama u %>: Glavna etaža 79,8 80,4 65,3 69,0 63,0 Nuzgredna etaža 10,7 9,2 17,1 15,3 18,2 Podstojna etaža 9,5 10,4 17,6 15,7 18,8 Omjer smjese po masi u °/i J: Hrast kitnjak 84,0 90,7 70,4 65,6 74,7 Obična bukva 13,2 8,0 29,1 5,8 4,7 Hrast cer 15,1 7,6 Obični grab 1,6 1,2 0,2 12,1 Ostala 1,2 0,1 0,3 1,4 13,0 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Pratilice: Cornus sanquinea L. Castanea sativa Kill. Picea abies (Lam.) Lk. (kult.) Genista ovata W. K. Pyrus pyraster (L.) Borkh. Praxinus ornus L. Crataegus monogyna Jacq. Sembucus nigra L. Pagus silvatica L. Sorbus torminalis (L.) Cr. Crataegus oxyacantha L. Corylus avellana L. Prunus avium L. III Sloj prizemnog rašća Svojstvene vrste asocijacije: Quercus petraea L. Hilium effusum L. Stellaria holostea L. Carpinus "betulus L. Pestuca silvatica (Poli.) Vili. Lathyrus niger (L.) Bernh. Chrysanthemum corymbosum (L.) Schultz-Big. Seratula tinctoria L. Galium vernum Scop. Lithospermum purpureo-coeruleum L. Cynanchum vincetoxicum (L.) Pers. Brachypodium pinnatum (L.) Beauv. Sedum maximum (L.) Sut. Praxinus ornus L. Svojstvene vrste sveze, reda i razreda: Asperula odorata L. Pulmonaria officinalis L. Circaea lutetiana L. Lamium orvala L. Mycelis muralis (L.) Rchb. Lathyrus vernus (l.) Bernh. Heracleum sphondylium L. Saniculä europaea 1. Cardamine bulDifera (L.) Cr. Carex silvatica Huds. Polygonetum multiflorum (L.) Ali. Cephelanthera alba (Cr.) Simk. Geum urbanum L. Geranium phaeum L. Campenula trachelium L. lilium martagon L. Athyrium filix femina (L.) Both. Asarum europaeum L. Acer campestre L. Euphorbia dulcis L. Vinca minor 1. III +-3 II R-+ I +-1 I + I + I + I + I + - - _ _ - II R-+ II + I + I R V 1-2 V +-2 V R-+ IV +-2 IV + III +-1 III R-+ II +-1 II + II + II + II R-+ II R-+ II R-+ II R-+ II R I 1 I 1 I + I +. I + _ - - - - - I R - V +-1 - - _ - V R-l- I + I + IV + III + I + I + - III + - I 1 - III + - - I + I + I R - - - - - - Tab. 5/2 II + - - - IV + - II + - - IV + II + II + II + II + II + V 2 V + V + IV +-3 V + IV R-1 IV + II 1 II + II + IV + .11 + |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ŠUMSKE ZAJEDNICE HRASPA KTMJAKA HA KALNIKU FLORISTIČKI_SASTAV^ I Sloj -drveća´ ´´-.Svojstvene: vrste ;asocijacije: -Quercus petraeae lieb. Carpinus betulus LI.-;i Prunus avium I., ´praxinus ornus "TL. Quercus cerris ´L. Svo-jstveŠe vrste sveze reda i razreda:; ´ * Pagus silvaiiica .1. Acer pseüdöplatanus li. Ifimus montatfa-Tiill. Acer platanoideš´Ii. Acer-- campe ši^te li. . ´ Pratilice,-:. Picea abies (Lam^i)- Lk. .(kult) Praxinus ornus li.*´ ´Pagus silvaticasIi. A. Quercus cerrfs 1. Sorbus torm´inalis (L.) Cr. II Sloj"- grmlja ´ ´.-´. Svojstvenevrste asocijacije: Corylus avellana 1. Carpinus betulus I.´ Quercus.petraea L. Prunus ^vAum L. Puonymus europaea Mili.* Praxinus ornus´1. -v Svojstvene vrste´ sveze-, reda ;>i razreda:,.( TJlmus´montana Mili´. ´´ Pagus.silvatica L.- Acer campestre L. "» Acer pseudoplatanus L. Viburnum ouulus 1. ´ ´ pKS-rl EH »-P g > IH H O^l > opo IOOB O H +3 to O EH PM 5 03 a>"o V 3-5 V +-2 I + IV +-1 III R-+ I I R- + I + ´ I + I + I H IV IV +-i I + I-+ I R III + I-I R-l ii + ; l:+ Tab. SCO p K\ EH g?H H O PHK ti (H 3 o OPO I O -P O H O EH O W rt t> « CS .rl QPO O P) v 3-5 V +-2 V +-2 II + III + 3 a?P V 3-4 V 1-2 IV +-1 II + IV + If X II + II + |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 36 <-- 36 --> PDF |
SI. 1. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem. Foto: Đ. Rauš ispranim i kiselim tlima, koja su uz to vrlo suha. Fitocenoza ima izrazito zaštitni karakter i nalazi se u paraklimaksu, jer joj spomenuti okolišni uvjeti ne dozvoljavaju razvoj u pravcu klimaksa. Cenozu opisujemo pod provizornim nazivom, jer se njena sinekološko-sindinamska svojstva moraju proučiti na jednom širem području. Stabla hrasta kitnjaka i nakon veće starosti ostaju tanka, kriva i niska. Krošnja im se spušta skoro do zemlje i nemaju neku tehničku vrijednost. Prema tome ovu fitocenozu ne smatramo gospodarskom šumom, već šumom zaštitnog karaktera. Strukturno- proizvodna i gospodarska istraživanja to također potvrđuju. U sloje drveća pored hrasta kitnjaka (Quercus petraeae) dolazi crni jasen (Fraxinus ornus), cer (Quercus cerris) i ponegdje brekinja (Sorbus torminalis). Sloj grmlja je slabo razvijen. U sloju prizemnog rašća masovno se javlja Festuca silvatica, a značajna je pojava kserotermnih biljaka kao što su: Lathyrus niger, Chrysanthemumcorymbosum, Lithospermum purpureo-coeruleum, Cynanchum vincentoxicum, Sedum maximum, Fraxinus ornus, Tamus communis, Satureia vulgaris i dr. (Tab. 3). |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vium), obična bukva (Fagus silvatica), gorski javor (Acer pseudoplatanus), a kultivirana je ponegdje smreka (Picea abies). U sloju grmlja česti su: lijeska (Corylus avellana), svib (Cornus sanguined), obična kurika (Evonymus europaea), klen (Acer campestre), divlja kruška (Pyrus pyraster) i dr. U sloju prizemnog rašća obilno su zastupljene neutrofilne vrste i to: šumarica (Anemone nemorosa), plućnjak (Pulmonaria officinalis), velecvijetni crijevac (Stellaria holostea), bahornica (Circaea lutetiana), mrtva kopriva (Lamium orvala), salamunov pečat (Polygonatum multiflorum), kopitnjak (Asarum eropaeum), mala pavenka (Vinca minor) i mnoge druge (Tab. 3). Glavna diferencijalna vrsta je čupava kupina (Rubus hirtus), jer ona masovno dolazi u opisanoj subasocijaciji i svojim učešćem ju odjeljuje od drugih fitocenoza hrasta kitnjaka i običnog graba. U prvom redu po svom postanku, florističkom sastavu, strukturi i izgledu fitocenoza se razlikuje od dosad opisivanih zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba, šumsko-gospodarske karakteristike (bonitet, masa, prirast) također idu tome u prilog. Zbog toga smo je posebno izdvojili i opisali. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s trepavičastim šašem (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv. 42) Obrasta istočne i sjeveroistočne, zapadne i sjeverozapadne ekspozicije na Kalniku. Razvija se i nastaje prirodnim putem iz sjemena hrasta kitnjaka i običnog graba. Tlo te zajednice je duboko prilično isprano i zbog toga slabije ili jace kiselo. Obični grab reagira na postojeću situaciju u biogeocenozi i postepeno se povlači. Znači, sastojina se nalazi u regresiji. Čovjek bi morao svoja djelovanja u njoj podesiti na taj način da pomaže progresiju sastojine, a ne da još više pridonosi propadanju iste. Sloj drveća tvore: hrast kitnjak (Quercus petraeae), obični grab (Carpinus betulus), obična bukva (tagus silvatica), a ponegdje je primiješan i cer (Quercus cerris) (SI. 1). Sloj grmlja je slabo ili nikako razvijen, što je također dokaz da je fitocenoza u regresiji. U sloju prizemnog rašća javljaju se svojstvene vrste asocijacije, sveze i reda kao što su: Steitaria holostea, Asperula odorata, Carex silvatica, Viola silvestris, Pulmonaria officinalis, Lathyrus vernus, Sanicula europaea, Geum urbanum i dr. (Tab. 3). Od diferencijalnih vrsta subasocijacije zastupljene su: Carex pilosa, Vi- cia orboides i Salvia glutinosa. Od pratilica masovno je zastupljena Festuca silvatica, koja tvori veliku pokrovnost i javlja se u velikim gomilama, pa bi bilo interesantno ispitati njenu indikatorsku vrijednost, tj. istražiti na što nas upućuje takvo masovno učešće spomenute vrste. šuma hrasta kitnjaka i crnog jasena (Orno-Quercetum petraeae prov.) Šumu hrasta kitnjaka i crnog jasena našli smo razvijenu na hrptovima i grebenima Kalnika isključivo južne ekspozicije. Razvija se na plitkim 305 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 34 <-- 34 --> PDF |
2. F1T0CEN0ZE HRASTA KITNJAKA NA KALNIKU Istraživanja šumske vegetacije obavili smo po principima suvremene fitocenologije služeći se kombiniranom metodom Braun-Blanqueta i na temelju uputstava iz Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Horvat-Horvatić et al., Zagreb, 1950. Istraživanjem šumskih zajednica hrasta kitnjaka na Kalniku utvrđene su slijedeće fitocenoze: 1. Ass.: Querco-Carpinetum croaticum Horv. 38 Subass.: rubetosum hirti subass. nov. Subass.: caricetosum pilosae Horv. 42 2. Ass. Orno-Quercetum petraeae prov. Sistematska pripadnost istraženih šumskih fitocenoza je slijedeća: Razred: Querco-Fagetea Br.—Bl. et Vlieg. 1931 Red: Fagetalia Fawl. 1928 Sveza: Carpinion betuli illyricwn Horv. 1956 Ass.: Querco-Cerpinetum croaticum Horv. 1938 Subass.: rubetosum hirti subass. nov. Subass.: caricetosum pilosae Horv. 1942 Ass.: Orno-Quercetum petraeae prov. u sistematskom pogledu još nije određena. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s čupavom kupinom (Querco-Carpinetum rubetosum hirti subass. nov.) Klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba javlja se u Hrvatskoj u nekoliko svojih subasocijacija (staphyletosum, caricetosum pilosae, erythronietosum, castanetosum, quercetosum cerris i ruscetosum acuti), koje su opisane po Horvatu i Wraberu, a sve su nastale prirodnom regeneracijom šuma. Naše opisivane sastojine hrasta kitnjaka i običnog graba na Kalniku ne mogu se na žalost uvrstiti niti u jednu od spomenutih subasocijacija jer im je način postanka posve drugačiji, tj. postale su umjetnim putem, sadnjom žira pod motiku ili za plugom, na iskrčenim površinama, koje su zatim 5—6 godina šumsko-poljskim putem gospodarene. Međutim, to su danas, srednjodobne sastojine 60—80 pa i 100 godina starosti vrlo lijepog izgleda, pravih i visokih debala, zdravih i dobro razvijenih krošanja, tako da čovjek u njima ima osjećaj da su to zaista prirodne i vrlo stabilne fitocenoze. One se s pravom mogu i tretirati kao fitocenoze, a ne kulture, jer u svom sastavu imaju sve elemente prirodne šume. Do takvog je sastava došlo zbog toga što su to prirodna staništa spomenute fitocenoze i što su te površine bile opkoljene prirodnim sastojinama iz kojih je sjeme običnog graba, šumskih vočkarica, grmlja i prizemnog rašća jednostavno naletilo na pošumljenu površinu i odmah ju zauzelo. Nakon 50—60 godina normalnog razvoja takve sastojine ona je poprimila sve karakteristike prirodne fitocenoze i uspostavila je biološku ravnotežu s okolnim sastojinama, pa se razvija kao jedna potpuno prirodna zajednica. Stoga je mi kao takvu tretiramo i opisujemo. Razvija se na neutralnom ili slabo kiselom smeđem šumskom tlu s dovoljno hranjiva i vlage. U sloju drveća zastupljeni su: hrast kitnjak (Quercus petraeae), obični grab (Carpinus betulus), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus a |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Cfof. 1 fJajviii m>uEfti VKin´pk 30 DođiinjT sr*d´ijo)< *C Najniäi mj*«Jni srtdnjok 34 Godünji hod irwjnjih mjistinih !«mp«rotuTO ! hod najvii* i najniiih »»dnjaka u Krrttvcimo u razdoblju 1927-1956 Godišnja amplituda temperature varira između 30,5° C i 18,3° C, a u prosjeku iznosi 22,1° C. Apsolutni maksimum temperature u 30-godišnjem nizu iznosio je 39,5" C (dne 23. I 1942.). Razlika između apsolutnih maksimuma i apsolutnih minimuma daje nam eksterno kolebanje temperature u Križevcima, tj. obilježava interval u kojem su se kretale temperature u tom razdoblju. Temperature su se kretale u intervalu od 73,0° C. Kolebanje temperature u pojedinom mjesecu dano je u donjem retku tabele 2. Vidi se da je ono veće u zimskim mjesecima nego u ostalom dijelu godine. Najveće je u siječnju s iznosom od 51,1° C. Najmanje kolebanje je u travnju (iznosi 34,7), zatim dolazi kolovoz (s iznosom 35,2) pa srpanj (36,0), a onda se redaju ostali ljetni i jesenski mjeseci. Prema Köppenovo j klasifikaciji klima Križevaca spada u Cfwbx" tip klime. To je C klima jer je temperatura najhladnijeg mjeseca —1,7° C dakle u intervalu između —3,0° C koji definira C klime. Budući da je oborina prilično jednoliko raspodijeljena na cijelu godinu, tip klime je C f. Kako ne postoji izraziti suhi period, a razdoblje s najmanjim količinama oborine pada u zimu, treba zbog toga klimu Križevaca obilježiti sa Cfw. Kako najtopliji mjesec srpanj ima srednju temperaturu 20,9" C, što je manje od granične temperature od 22° C, Križevci pripadaju u klimatsko područje tipa Cfvvb. Maksimum količine oborine pada u lipanj, tj. na prijelaz iz proljeća u ljeto, dok je kasnije ljeto vedrije i suše. Takva područja pogodna su za uzgajanje kukuruza, a tip klime tih područja Koppen je označio sa x. Budući da uz glavni maksimum oborina u mjesecu lipnju, postoji i sekundarni maksimum u listopadu, treba taj tip klime označiti sa x". |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Vt g < CD UJ ´5 312 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 41 <-- 41 --> PDF |
311 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 40 <-- 40 --> PDF |
3. KARTIRANJE ŠUMSKE VEGETACIJE NA KALNIKU Kartiranje šumske vegetacije obavljeno je terestričkom metodom direktno na licu mjesta. Nakon obavljenog rekognosciranja terena i uzimanja fitocenoloških snimaka u odgovarajućim cenozama kao i uvida u postojanje i rasprostranjenost pojedinih asocijacija pristupili smo samom kartiranju šumske vegetacije. Izrađene su terenske karte kopiranjem sastojinskih karata mjerila 1:10000. Na terenu je svaki odjel rađen za sebe, tako da se obišao sa sve četiri strane i dijagonalno unakrst. Prilikom obilaska odjela uočavala se pojedina fitocenoza i unosila u kartu, korišteni su i prije izručeni odsjeci (sastojinska karta), ukoliko su bili izlučeni na fitocenološkom principu, a ne po drugim mjerilima. Ukoliko je bilo potrebno, busolom se kretalo po granici između dvije biljne asocijacije, i na taj se način granica ucrtavala u kartu. Dijagonalno kroz odjel prolazilo se pomoću busole zbog točnog uvida u vegetaciju, kako pojedini manji kompleksi ne bi izostali. Na terenu su pojedine asocijacije ograničene tvrdom olovkom i obojene živim bojama. Nakon što je tako kartiran odjel, opisani su u terenskom dnevniku svi važniji podaci za pojedini odjel. Postojeći vodotoci ucrtani su u kartu plavom bojom. U sjedištu svakog dana precrtavalo se iz terenske karte u originalnu kartu istoga mjerila, koja se stalno nalazila u sjedištu. Najmanje izlučena površina iznosila je 0,5 ha. zahvaljujući makroreljefu i osobito dobro izraženim promjenama vrsta u prizemnoj flori kao i u edifikatorima, granica između pojedinih cenoza su dosta oštre i lako uočljive, što nam je u mnogome olakšalo rad prilikom kartiranja šumske vegetacije spomenutog područja. Na izrađenim vegetacijskim kartama mjerila 1:10000 prikazane su pojedine subasocijacije različitim bojama, a napisana je i legenda iz koje se vide nazivi pojedinih fdtocenoza. Na karti su osim šumskih fitocenonza prikazane i različite šumske kulture (smreke, ariša, pit. kestena i bagrema), kao i šumske čistine (Karta 1 i 2). Vegetacijska karta spomenutog mjerila može odlično poslužiti na terenu radi izvođenja gospodarskih radova unutar pojedinih fitocenoza, a vrlo dobro će doći i prilikom dugoročnog i kratkoročnog planiranja u šumarstvu. Naročito se s takvom kartom mogu poslužiti taksatori. //. ŠUMSKO GOSPODARSKI ODNOSI U opisanim i kartiranim šumskim zajednicama hrasta kitnjaka na Kalniku položili smo pet pokusnih ploha. Sve se one nalaze na području šumarije Križevci u gospodarskoj jedinici »Kalnik—Kolačka«, i na svima su izvršena identična i uobičajena snimanja taksacijskih podataka. Snimljena su sva stabla od 5 cm prsnog promjera na više, a osim toga, pored izmjera visina, uzimanja izvrtaka Presslerovim svrdlom izvršena je biološko gospodarska klasifikacija (Dekanić , 1962) svih stabala na pokusnim plohama. Daljnjim uredskim radom dobivene su strukture sastojina po vrstama drveća, debljinskim stupnjevima, broju stabala, temeljnici, drvnoj masi i etažama. 310 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Cyclamen europaeum L. Viola silvestris Lam. Arum maculatum L. Scrophularia nodosa L. Brachypodium silvaticum (Huds.) E. Gelium silvaticum L. Mercurialis perennis L. Tamus communis L. Hoehringia trinervia (L.)Clairv. Diferencijalne vrste: Rubus hirtus W.k. Carex pilosa Scop. Salvia glutinosa L.- Pratilice: Geranium robertianum L. Pestuca silvatica (Poll.) Vill. Galeobdolon luteum Huds. Carex pilosa scop. Aspidium filix mas.(L.) Rich. Vicia oroboides Wulf. Alliaria officinalis Andrz. Senecio nemorensis L. Prenantes purpurea L. Pragaria vesca L. Salvia glutinosa L. Hedera helix L. Pteridium aquilimum (L.) Kuhn. Acer pseudoplatanus L. ´P/pilobiummontenum 1. Glechoma hirsuta W. k. Actaea spicata L. Urtica dioica L. Helica uniflora Retz. Stachys silvatica 1. Kubus hirtus W. k. Cephelanthera alba (Cr.) Simk. Luzula nemorosa (Pal.) E.FIey. Kycelis muralis (L.) Echo. Hieracium muromm L. Prunella vulgaris L. Veronica montana I. Cerastium silvaticum V. K. Cardamine bulbifera (L.) Cr. Genista tinctoria L. Helleborine latifolia (L.) Bruce Galeopsis tetrahit. I. Ranunculus repens L. Kelaif.pyrum silvaticum L. Corylus avellana 1. Vinca minor L. Dectylis gluaerata 1. Campanula trachelium L. Veronica chamaedrys 1. Solidago virga aupea 1. Cal>ystegia sepium (L.) E.Br. Prunus avium L. i dr. Tab. 3/3 + + III +-1 II + + E-+ I E E-+ II + S V +-1 E E II + E V +-3 -V 1-3 — I + IV + III E- 4 IV 1-3 III +- 2 _ III +-1 _ III +-1 I * III R-+ _ III S-+ I + II + III fi+ I R ll + I + II + I + IV + II + II + II R-+ I I fi+ l l fi+ l l fi + _ ll fi -+ — I I E-+ _ I 1 — I 1 -V + -IV E-+ -III E-2 II + -II + -II + I + : I + II + -I + J. + — -I + J-x + -I + -I R -I fi _ I R - I R -I E´ V E-l IV + II + II .+ II + II + |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 32 <-- 32 --> PDF |
H cA KN (M CM LA CO ON LA et ,o et) d oÜJ « O rA EH LA LO r-H OO H s ö t N rH EH O ON CM LN H rA LA L>CM LA X CM OJ ON CM [ N LA H O> ON OJ LA CD M p ON OJ w a [ ALA N CO H ^0 OJ CO X H CD 4« LA LA CO I N ON H 4__ H H I N . LO LTN > tA =h ON CO H H LA H > ON´ LA Q CO LA LA OJ H o S3 >W H PI O O i CO I N LA OJ > L>rA CO 3 C-J 4 -C- OJ LA > rH LA * O CO AI I N w O KN CO CO >H > CO CQ OJ W a CO rA OJ LA H o H «i 4 CO O 00 H LA OJ LA O * H CO H C- «f r-1 LA CO ri * O 1A H o-iH CD LAoi-t ts, *Ö CO I CD U I N H ffl CJ CO CO ON -rl -n> H .H T3 q* o ü cö CD 3 ,L) o > a CD CD "ra T3 H r l O CD CD o ´. na | a DQ fHCO CO CO O ö B « St o LA ON H rHLA ON cH OIN . . r-HCM ON H HO-. OJ ON H cOcO , , CJN 1-1 . LA CM -I LA rH LAO . LA CN i-l o O LA LA ON 1-1 Q 10 LA COON rH Ci- CO * CM ON IH r>O LA CM ON H CS COrA CM ON H CT\ O LA CM ON H H cd LA rA rA 1 LA rA » OJ 1 LD i-l 1 LA * CjN " 1 LA t LA 1 OJ OJ LA rA O O LA LA 1 O 10 1 IN ON H 1 CO ON *» OJ 1 LA rA # rA 1 Ha a CO OJ 4 CTH ö^ C>rA H ON rH CD CO LA CM ON rH 10 L0 4CM ON H ON ON KN OJ ON rH O r-!=|KNON H oS HON H 00 KN CM ON H CO H KN ON H LA i-H KN ON rH IA 4- LA ON rH ON KN CM CJN H CM rA-d; CM ON H 3 -p cd O KN o. LA « § ON CO K\ U) KN aT H CO > KN OJ CA KN O CO rA O IN rA KN IN KN CN KN *L t> CM 4 C0 O 4" rH -1 CA CD r-H O M fH -P M n |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 31 <-- 31 --> PDF |
proti žcgi mršavo tlo zaštićuje, a izbujali korov duši, uzdržavajući tako svježost tla. Da je tomu zaista tako, nalazimo primjera u čistih ali malih omorikovih i ariževih šumah, koje su pokusno u godinah 1830—1840. po tadanjem Waldbereiteru Fremdu sijanjem crnogoričnog sjemena ponajviše na pustih oranicah uzgojene, pak danas najljepše mlade crnogorične sastojine s podpunim obrastom tvore«. Iz spomenutog navoda taksatora vidimo da su već početkom 19. stoljeća na područje Kalnika unašane četinjače radi oplemenjivanja tamošnjih šuma. Raniji vlasnici razni feudalci, Kaptol zagrebački i dr. iskorištavali su te prirodne šume, da bi kasnije u njih unašali i četinjače. Jača eksploatacija spomenutih šuma započinje oko 1870. godine i traje sve do 1930. godine. Ostaci i trase izgrađenih šumskih pruga kojima su izvlačene drvne mase vide se još i danas na terenu. Nazivi kao što su »Bačića krči« svjedoče da su te šume potpuno krčene i pretvarane u poljoprivredno tlo, da bi ga nakon iskorištenja ponovno pošumili žirom hrasta kitnjaka. Još danas se mogu naći stariji ljudi iz okolnih sela koji su na taj način krčili i ponovno podizali šumu. Prilikom fitocenološke obrade spomenutih šuma imali smo taj antropogeni utjecaj na šume Kalnika stalno pred očima i nastojali smo načiniti što prirodniji katastar šumskih fitocenoza Kalnika. 1. KLIMA KRIŽEVACA I OKOLICE* Za obradu klime grada Križevaca u ovoj radnji upotrebljen je uglavnom period od 1927. do 1956., tj. trideset godišnji niz motrenja. Položaj stanice je bio slijedeći: § = 46°02´N, ~k = 16"35´E, a nadmorska visina Hs = 146 m. Srednje temperaturne prilike u Križevcima za razdoblje 1927—1956. prikazane su u tabeli 1. Tabela 1. prikazuje da je središnja godišnja temperatura u Križevcima 9,8° C. U proteklih 30 godina najtoplija godina imala je 10,9" C, a najhladnija 8,5° C. Srednje temperature godišnjih doba su slijedeće: proljeće (III, IV, V mj.) ima 10,0» C, ljeto (VI, VII, VIII mj.) 19,5" C, jesen (IX, X, XI mj.) 10,1" C, a zima (XII, I, II mj.) —0,6° C. Promotrimo sada srednje mjesečne temperature. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od —1,7UC, a najtopliji srpanj s 20,4° C. U proteklih 30 godina nižu srednju mjesečnu temperaturu imala je veljača 1929. u iznosu od —10,0" C, a najvišu srpanj 1928. u iznosu od 22,9° C. Srednje mjesečne temperature kreću se dakle od —10,0° C do 22,9" C. Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura te hod najviših i najnižih srednjaka dan je na Graf. 1. Područje na slici između gornje i donje krivulje je interval temperature u kojem su se kretale srednje mjesečne temperature u zadnjih 30 godina. To kolebanje je numerički izraženo u zadnjem retku tabele 1. * Klima Križevaca i okolice obrađena je na temelju rada: Maksić, B. et al. (1962): Klimatske i agroklimatske osobine južnog kalničkog prigorja. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Sadašnja zastupljenost pojedinih vrsta drveća prema uređajnim osnovama na Kalniku izgleda ovako: Bukva 60% Hrast kitnjak 20% Obični grab 10% O. T. L. i meke listače . 5% (klen, cer, trešnja, kruška, crna joha i dr.) Četinjače (kulture) . . . 5% (smreka, ariš, borovac, bor) Prirodne sastojine pokrivaju 90%, a šumske kulture 10% površina Kal nika. Kalnik je prirodno nalazište hrasta kitnjaka (Quercus petraea) koji skoro na svim hrptovima, te izrazito južnim ekspozicijama od prirode vrlo dobro uspijeva. Tvori čiste i mješovite sastojine pojedinačne i grupimične strukture. Osim sastojina hrasta kitnjaka nastalih prirodnim putem na Kalniku imamo i većih površina recentnih sastojina hrasta kitnjaka nastalih umjetnim putem, tj. sadnjom žira pod plug ili motiku. Evo što su o tome napisali taksatori koji su uređivali spomenute šume: M a r k i ć, M. (1958) piše: »Hrastove sastojine oko Gabrinovca nastale su nakon tzv. šumsko- poljskog gospodarenja, koje je bilo u praksi koncem prošlog i početkom ovog stoljeća. Naime, nakon sječe starih bukovih sastojina, sječine su se davale u najam okolnom žitelju, koji je na tim površinama 5—6 godina sijao kukuruz ili krumpir. Nakon što se tako tlo malo kultiviralo i očistilo od korova i kamenja (kamenje je sakupljeno na gomile, koje se još i danas nakon 80 — 100 god. sreću u tim sastojinam a — o. p. Dj. R.) sadio se žir pod plug ili motku, a ponegdje su kasnije te površine popunjavane smrekom, borom i arišom«. Maj er, D. (1969) je napisao: »Umjetno podignute sastojine hrasta i četinjača nastale su na onim mjestima, gdje se nakon sječe prašume prije sedamdesetak godina vršilo tzv. šumsko-poljsko gospodarenje ili na onim lokacijama gdje iz bilo kojih razloga prirodna obnova šume nije uspjela«. Nepoznati autor napisao je u Šum. listu, 1890, str. 417, članak pod naslovom »Uređenje šuma imovne obćine Križevačke« iz toga članka citiramo slijedeće: »Na obroncih i podnožju gora Kalnika, Garjevice i Bila, kao i na uzvišenih ravnicah, koje tvore prelaz u pomenute gore, vidimo kao glavnu vrst drva bukvu, ponajviše s umetnutim grabom, a na mjestih, koja se nizinam približuju, umetnut je hrast kitnjak, rjeđe pak cer i kesten. Mjesta, koja su bud u prelazno doba razvojačena i diobe šuma poharana, bud pak zlobnom rukom štetočinaca izsječena, naplođuju se umjetnim načinom omorikovimi i ariževimi biljkama, koje se potonje djelomice uzgajaju u osnovanih sjemeništih i rasadnjacih, djelomice se pak naručuju uz povoljne ciene iz poznatih sjemeništa Cislajtanije. Tečajem vremena pokazalo se, da omorika i ariž u smjesi s bukvom veoma dobro uspievaju radi toga, što se u mladosti naglo diže, pak time 300 |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU FITOCENOLOŠKIH I GOSPODARSKIH ODNOSA ŠUMA HRASTA KITNJAKA NA KALNIKU* Dr ĐURO RAUŠ i Mr SLAVKO MATIĆ Katedra za uzgajanje šuma — Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu I. FITOCENOLOŠKO-EKOLOŠKI ODNOSI UVOD Kalnik spada u istočni ogranak Karavanki, s najvišim vrhom »Kalnikom « od 643 m nad morem. Veći broj uskih i duguljastih brežuljaka pruža se poput rebara iz kalničkog trupa većinom u pravcu sjever — jug. Glavni vodotoci južnog kalničkog prigorja su: Glogovnica, Kamešnica i dr. Nadmorska visina šumom obraslih površina kreće se od 200—643 m, a poljoprivredne površine dosežu do 400 m apsolutne visine. Tla pod šumskom vegetacijom su pretežno kisela smeđa, a razvijena su na brusilovcima i glinenim škriljavcima. Naša istraživanja šumske vegetacije, tj. sastojina hrasta kitnjaka obavljena su u centralnom dijelu Kalnika, koji pripada šumariji Križevci i Ludbreg. Istraživano područje proteže se od lugarnice »Vratno« do lugarnice »Gabrinovec«, a tvrda cesta koja spaja te dvije lugarnice dijeli istraživano područje na skoro dva jednaka dijela. Reljef je brdovito-valovit s dosta strmim padinama i dubokim potočnim dolinama. Šume hrasta kitnjaka razvijene su pretežno na južnim i jugoistočnim ekspozicijama, a inklinacije kreću se od 5—20°. a) Šumarija Križevci b) Šumarija Ludbreg Odjel Površina ha Odjel Površina ha 1 79,95 44 52,69 2 77,37 45 30,97 7 68,26 46 43,74 18 65,00 47 24,36 19 52,85 48 58,94 20 57,14 49 41,79 21 40,42 50 60,99 22 33,72 51 44,85 23 50,37 52 37,10 53 40,40 9 odjela ukupno 525,98 ha 10 odjela ukupno 435,83 ha Sveukupno: (a + b) 19 odjela 960,91 ha * Rad su financirali: Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija SR Hrvatske. |