DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 27 <-- 27 --> PDF |
mora se posvetiti eventualnoj prisutnosti C. merolinensis. Ovo je možda sada najvažnije, jer prema tim rezultatima moći će se eventualno odrediti izvjesne mjere za spriječavanje daljnjeg sušenja hrasta i utvrditi zamjena za hrast lužnjak. Ne ulazeći dalje u postavljanje pitanja, koja nam se u ovom času nameću, možemo na temelju naših dosadanjih opažanja i rezultata istraživanja postaviti ovu žalosnu prognozu za hrast lužnjak: Promjene u biološ- Slika 4. Zdrave sastojine hrasta lužnjaka u fakultetskoj šumi Opeke. kim procesima tla poremetile su fiziološku kondiciju hrasta lužnjaka. Postepeno smanjivanje šumskih površina ubrzava pojavu sušenja. Prosjecanje šumskih površina asfaltiranim putevima utječe na promjenu makro- i mikroklime u šumama i remeti biološku ravnotežu. Prodiranje otpadnih voda iz tvornica u šumske kanale i u tlo djeluje nepovoljno na metabolizam i razvoj drveća. To se osobito primjećuje na naftonosnim poljima. Kod istraživanja uzroka sušenja drveća treba posvetiti naročitu pažnju različitim štetnicima, koji pored oštećivanja drveća mogu biti i prenosioci parasističkih gljivica, kao što je to slučaj s brijestom. Poznato nam je štetno djelovanje defoliatora, ali treba voditi račun i o onim štetnicima koji oštećuju drvo ili pupove (jasenova pipa), pa postepeno smanjuju vitalitet drveća. Kod toga ne smijemo pustiti iz vida ni djelovanje pesticida i njihovih rezidua na biološku ravnotežu u šumama. Masovnu pojavu štetnika u šumama mnogo jače sprečavaju prirodni neprijatelji i patogeni organizmi dok jače koncentracije insekticida koji uništavaju štetnike, remete biološku ravnotežu i stvaraju mogućnost ponovne pojave štetnika. Stoga se u današnjim prilikama sve više preporučuje integralna zaštita bilja, koja ide za održavanjem pravilnih odnosa između biljke i štetnika i za biološkom ravnotežom. To je naročito važno za šume, gdje se takvo stanje može još održati za razliku od poljoprivrede, gdje je biološka ravnoteža već davno poremećena. 297 |