DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Kad je utvrđen uzrok i pojava holandske bolesti u vezi sa potkornjacima interes za spašavanje brijesta je propao kao i proučavanje da li je brijest u nas vrsta koja će se potpuno izgubiti iz šumske flore ili ima i tu pitanje da li će Cerastomella merolinensis dovesti kod hrasta do iste situacije kao i C. ulmi kod brijesta. Poznato je da postoji u nas rani i kasni hrast lužnjak i da se možda već danas u tom pravcu, s obzirom na sušenje, opažaju neke razlike. Da u tom pogledu za sada izbjegnemo daljnje raspravljanje postavljamo pitanje da li se u nas netko bavi selekcijom listača i utvrđivanjem varijeteta odnosno sojeva hrasta. Mislimo da bi se ovim pitanjem trebali temeljito pozabaviti naši šumari selekcionari. To u ovom momentu je tim važnije jer dolazi do sušenja ne samo kod hrasta lužnjaka već i poljskog jasena, bukve i lipe, gdje se također nezna za prave uzroke te pojave. Čini se da opadanje fiziološke kondicije hrasta i spomenutog drveća opažaju ne samo istraživači već i praktičari po vanjskom izgledu stabala i degradaciji u pojedinim odjelima, gdje se drveće nije još sasvim posušilo. S tim u vezi postavlja se pitanje bioloških procesa u samom tlu hrastove šume. Koliko se nakon provedenih melioracija promijenio hidrotermički režim tla, da li je došlo s tim u vezi i do promjene biocenoze tla i smanjenja uloge organizama humifikatora u ishrani drveća? U tom pravcu utvrđene su prilično velike razlike u sastavu zemljišne faune u zdravoj šumi i onoj gdje se vadi nafta. Sve su to pitanja koja trebaju proučiti uzgajivači, selekcionari, pedolozi, hidrolozi i biokemičari. Posebni zadatak imaju na čitavom ugroženom području biolozi, entomolozi i fitopatolozi, koji se bave proučavanjem ekosistema. Zagađivanje okoline je danas već dobro poznata činjenica, a u kojoj mjeri su zagađene šume odnosno zrak, voda, tlo, flora i fauna u šumi nastaje pitanje, kome treba posvetiti veliku pažnju. Sve to traži veliko zalaganje naučnih radnika i jedan ogroman naučni i tehnički kadar. U prvom redu potrebno je prikupiti točne podatke o zdravstvenom stanju drveća u pojedinim šumskim područjima i odjelima kao i o obujmu sušenja hrasta. Već unatrag pola stoljeća i nekoliko desetaka godina, iz godine u godinu šumske se površine smanjuju, progale u pojedinim šumskim područjima bivaju sve veće, što sigurno ubrzava pojavu sušenja. Izgradnja velikog broja cesta osobito onih asfaltiranih pogoršava klimatske i mikroklimatske prilike u šumama. Dok su ranije uprave šumarija golo šumsko tlo vrlo često prepuštale poljoprivredi, u sadanjim prilikama to ne bi bilo preporučljivo već danas treba takva tla odmah pošumiti bilo kojom vrstom drveća, koje može na tom tlu uspijevati. Sada se, međutim, nameće pitanje kojim drvećem, prednost bi imale brzorastuće vrste, na pr. kanadska topola, ali kakva su naša iskustva u tom pravcu? To bi mogao biti jedan od prioritetnih zadataka za uzgajivače i selekcionare šumare. Ako se nastavi sušenje hrasta onom brzinom, kojom se to zbiva u posljednjih 5 godina, onda moramo računati na neugodne klimatske, ekološke i ekonomske neprilike i promjene značajne kako za šumarstvo tako i za poljoprivredu. Ako se sušenje hrasta nastavi ovim tempom kao u zadnjih nekoliko godina, premda je sušenje hrasta poznato unatrag 100 godina, ali ne u tom obujmu kao sada, onda nastaje pitanje čime zamijeniti glasoviti slavonski hrast lužnjak? Osim toga što će biti sada najprimarnije utvrditi obujam sušenja hrasta po površinama i po dobnoj starosti drveća, posebna pažnja 296 |