DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 24 <-- 24 --> PDF |
S obzirom na kompliciranost problema sušenja hrasta, nismo za sada u stanju da dademo neke definitivne preporuke već jedino da se s par riječi osvrnemo na pojedina pitanja, koja smo naprijed spomenuli. Svima nam je dobro poznato da su od početka ovog stoljeća provedene u našim nizinskim šumama melioracije te kopanje potrebnih i nepotrebnih kanala i da se te mjere još i danas sprovode. Koliko su te mjere djelovale na promjenu hidrotermičkog režima i na promjenu klimatskih i mikroklimatskih prilika u pojedinim šumama malo nam je poznato. Ali danas znamo da promjena vlažnosti tla utječe u jakoj mjeri na sistem korijena i njegovu funkciju u ishrani drveta. Mi čak primjećujemo da te promjene tla utječu i na pojavu štetnika, a prema tome i na pojavu biljnih bolesti, a svakako će se one odraziti u razvoju drveća i njihovu metabolizmu. Melioracije u šumama i kopanje kanala trebale su poslužiti u prvom redu sprečavanju poplava i odvodnjavanju. Koliko su te melioracije djelovale na korjenov sistem hrasta i jasena mišljenja stručnjaka se razilaze, pa se govori i o negativnim stranama tih zahvata. Ali dok su ranije poplave donosile u šumu mulj i razne hranjive elemente, danas rijeke donose u šume i u šumsko tlo razne otrovne elemente kao što su otpadne vode, pa onda nafta. S ozbirom na tu činjenicu mi smo utvrdili da je nafta na naftonosnom terenu u šumi žutici dovela do sušenja 1.700 ha šume. Dok u tom slučaju možemo uzeti naftu kao uzročnika sušenja šume dotle je na drugom mjestu, gdje nema nafte došlo također do sušenja hrasta na većoj površini. U ovom slučaju sušenje su izazvali drugi faktori biotske i abiotske prirode. U ovom slučaju treba pristupiti istraživanju prilika u tlu i utvrditi da li ima u tom tlu nekih stranih elemenata, koji nepovoljno djeluju na razvoj drveća? Na to nas upućuju neki podaci o sušenju hrasta, koje smo dobili s terena, pa ćemo se na njih ukratko osvrnuti, jer ovaj naš članak ne predstavlja neki naučni rad već upozorenje na činjenice u vezi epidemijskog sušenja hrasta lužnjaka. Tako navodi Cviti ć (Slavonska šuma br. 37/1973.) da je 1968. g. došlo do sporadičnog sušenja hrasta, ali se to sušenje proširilo do 1972. g. na 17 odjela u šumskom bazenu Spačva u više šumarija. Isti autor napominje da se u šumskoj zajednici Carpino betuli — Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš suše elitna furnirska stabla sa slobodnom i razvijenom krošnjom i promjerom 50—70 cm,: bez nekog vanjskog znaka. Inače u području Šumskog gospodarstva Vinkovci do 1972. g. posječeno je 36.871 m3 sušaca hrasta. Stručnjaci toga gospodarstva napominju da je samo šuma Kusara bila brštena od gubarevih gusjenica uzastopce kroz dvije godine, ali ostali odjeli u spačvanskom bazenu su bili bršteni samo djelomično ili uopće ništa. Slične podatke dobili smo i od Šumskog gospodarstva u Novoj Gradiški. Na području tog gospodarstva došlo je do katastrofalnog sušenja hrasta 1964/65. g. kada se posušilo u šumi Žutici 300.000 m3 drvne mase. Da li je uzrok tog sušenja bila i tada nafta, kao što je danas na površini od 1700 ha, nemamo podataka, jer sušenje nije bilo podvrgnuto naučnim istraživanjima. Iz podataka dobivenih od šumskog gospodarstva Nova Gradiška vidimo da se od 1964. g. do danas proširilo sušenje hrasta na površinu od 10.347 ha i posjećeno je 421.935 m3 drvne mase hrasta lužnjaka. 294 |