DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1974 str. 22     <-- 22 -->        PDF

sitičku gljivicu Cerastometla merolinensis kao uzročnika sušenja hrasta, o
kojoj je napisao i posebnu raspravu (1925). Prof. Stebu t je pokušao
dovesti sušenje hrasta u vezu sa nepovoljnim osebinama tla, a prof. S e iwert
h dokazuje protivno tvrdeći da su tla u hrastovim šumama povqljna
za razvoj hrasta.


Mi smo ovo spomenuli samo radi toga, da bi ustanovili da se poslije
tih činjenica, koje su detaljno opisane u Glasniku za šumske pokuse 1926.
i 1927. god. nije nitko posebno pozabavio osebinama tala u nizinskim hrastovim
šumama. Isto tako nitko od naših stručnjaka nije proučavao detaljnije
eventualnu pojavu C. merolinensis u onim odjelima šuma, gdje je došlo
do sušenja. Naši stručnjaci najveću su pažnju posvetili pojavljivanju gubara
i uzrocima te pojave, dok je krivica na pojavu sušenja dovođena uglavnom
u vezu sa brštenjem gusjenica i pojavom amerikanske pepelnice. Tek u najnovije
vrijeme počelo se dovoditi sušenje hrasta lužnjaka u vezu sa zagađivanjem
tla i pojavom parasitičke gljivice C. merolinensis iako o tome nemamo
danas još detaljnije podatke već samo neke podatke s terena. Toj
činjenici jedan od glavnih razloga je pomanjkanje odgovarajućih stručnjaka
specijalista, a napose fitopatologa, koji bi se bavio pitanjem parasitičkih
gljivica u našim šumama.


Uzevši u obzir da su naši naučni radnici pristupili proučavanju sušenja
hrasta sa raznih aspekata, i to pretežno svaki posebno a ne u združenom
naučnom sklopu, sigurno ćemo dobiti čitav niz podataka o navedenom problemu,
koje će trebati naknadno povezati i iz njih izvući odgovarajuće zaključke.


Budući da i autor sudjeluje u istraživanju uzroka sušenja hrasta sa
svoga aspekta, to ćemo se na osnovi njegovih istraživanja u posavskim šumama
osvrnuti, na neka pitanja, koja možemo dovesti u vezu s tim problemom.


Sadanje epidemijsko sušenje hrasta lužnjaka ne bismo mogli dovesti
u vezu s periodičkom, ali stalnom, pojavom gubara, koji u godinama gradacije
izaziva golobrst na desecima tisuća hektara šume kao jednom od glavnih
faktora, iako dobar dio krivice treba pripisati i njemu. K tome treba
dodati i pojavu amerikanske pepelnice, koja nakon brštenja gubarevih gusjenica
redovito dovodi do sušenja drveća, ako se ona u gradacijama gubara
pojavi. Tim biotičkim faktorima treba dodati još i gusjenice zlatokraja,
suznika, hrastovog četnjaka, hrastovog savijača, pa onda gusjenice grbica,
koje su u posljednje vrijeme vrlo česta pojava.


Iako ti štetnici dovode do jačeg ili slabijeg fiziološkog oslabljenja hrasta
ipak značaj današnjeg sušenja hrasta traži jednu dublju analizu faktora, koji
izazivaju tu pojavu. Dolazi naime do naglog sušenja hrasta i na površinama,
koje nisu bile brštene ili nisu češće stradavale od gusjenica. Možda je negativni
utjecaj gljivice C. merolinensis jedan od faktora, koji u posljednje
vrijeme ubrzava sušenje te vrste, ali to treba temeljitim istraživanjima sistematski
provjeriti.


Prateći pojavu sušenja hrasta unatrag 50 godina došli smo do zaključka,
da su mnogi uzroci sušenja hrasta starijeg datuma i da su oni postepeno
doveli do fiziološkog oslabljenja hrasta, koji se sada počeo sve jače sušiti.